BIVŠI PREMIJER Ivo Sanader sa škarama u medijskoj kampanji za hitro.hr, Vladin servis koji je trebao omogućiti jednostavnije pokretanje posla; agencija Massol radila je i u tom posluTek što je istraga o financijskim malverzacijama u poslovanju državnih institucija i javnih poduzeća s marketinškom agencijom Fimi Media gotovo privedena kraju, hrvatska pravosudna tijela započela su istraživati poslovanje još nekoliko marketinških agencija i agencija za odnose s javnošću koje su proteklih godina dobivale značajne poslove od države. Kako doznaje Nacional od dobro obaviještenih izvora, prva bi se pod istragom mogla naći marketinška agencija Massol, u vlasništvu slavonskobrodskog poduzetnika Ivana Solde.

Ta agencija u široj javnosti poznata je po angažmanu u svim HDZ-ovim predizbornim kampanjama od 2003. godine, a kako je u tom razdoblju dobila i niz višemilijunskih poslova s državnim institucijama kao što su Ministarstvo obrane, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Središnji državni ured za e-Hrvatsku, razumljiva je namjera policijskih istražitelja da se ispita je li u njihovu slučaju bilo protuzakonitosti kao u slučaju Fimi Medije, naročito s obzirom na učestale medijske spekulacije o bliskim vezama te tvrtke i bivšeg Vladina glasnogovornika Ratka Mačeka.

No u sklopu te istrage analizirat će se i sve pojedinosti u vezi s nizom velikih reklamnih kampanja i projekata državnih institucija u kojima je agencija Massol sudjelovala, među kojima je najpoznatija i financijski najbogatija ona u vezi s projektom digitalizacije TV signala. Taj projekt, koji završava ovoga tjedna i koji je operativno vodio Središnji državni ured za e-Hrvatsku na čelu s Igorom Lučićem, jednim od najbližih suradnika bivšeg premijera Ive Sanadera, hrvatske porezne obveznike stajao je više od 70 milijuna kuna. Ipak, konačni rezultat projekta televizijske digitalizacije je da je u Hrvatskoj implementirana tehnologija koja bi već od 2012. godine u Europskoj uniji mogla biti proglašena zastarjelom i s kojom domaći TV pretplatnici, za razliku od građana Slovenije, Srbije i niza drugih zemalja u regiji, neće moći primati “high definiton” signal, što je najviši standard kvalitete i rezolucije televizijske slike. Upravo zato niz neovisnih hrvatskih informatičkih stručnjaka već duže vrijeme tvrdi da je projekt digitalizacije TV signala u Hrvatskoj bio preuranjen i motiviran političkim razlozima, a da su koristi od njega imali isključivo domaći trgovci TV digitalnom opremom koji su zahvaljujući digitalizaciji ostvarili milijunske profite od prodaje digitalnih prijamnika koje je subvencionirala država, ali i znatne količine popratne opreme.

IGOR LUČIĆ, ŠEF SREDIŠNJEG ureda za e-Hrvatsku, dovršava projekt digitalizacije TV signala vrijedan 70 mil. kuna, u kojem je sudjelovala i tvrtka Massol, a procjenjuje se da je zaradila između 5 i 8 mil. kunaDapače, država je njihovo poslovanje faktički potpomogla i putem goleme promotivne kampanje, koju je financirao Središnji državni ured za e-Hrvatsku i čiju je produkciju u cijelosti vodila agencija Massol. Prema neslužbenim informacijama, Massol je tijekom nekoliko godina na poslovima u vezi s digitalizacijom televizijskog signala zaradio između 5 i 8 milijuna kuna, a budući da je tvrtka s istom institucijom surađivala na još nekoliko projekata, kao što je promotivna medijska kampanja za Hitro.hr, može se očekivati da se upravo poslovni odnos Massola i Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku prvi nađe u žarištu interesa istražitelja. Massol je osnovan je još 1995. kao građevinska tvrtka, a poslovima marketinga, odnosa s javnošću i produkcije počeo se baviti tek u ožujku 2003., osam mjeseci prije općih izbora, kad je promijenio odredbe o tvrtki, poslovnoj adresi, predmetu poslovanja, pa čak i jedinom članu i osnivaču društva te u cijelosti izmijenio i osnivačku Izjavu društva. Iako se radilo o agenciji bez ikakva iskustva i stručnih referenci, na izborima 2003. HDZ je Massolu povjerio vođenje svoje kampanje pod nazivom “Pokrenimo Hrvatsku”, a tadašnji glasnogovornik HDZ-a i kasniji glasnogovornik Vlade Ratko Maček takvu odluku pravdao je činjenicom da je riječ o “mladim stručnjacima s međunarodnim iskustvom”.

Već tada su se u domaćoj javnosti pojavile glasine da je Maček tajni suvlasnik Massola te da je ime tvrtke zapravo izvedenica prezimena njenih suvlasnika Mačeka i Solde. Ipak, za takve informacije dokazi ne postoje, a formalni vlasnik tvrtke Ivan Soldo u medijima ih je više puta demantirao. Bez obzira na vlasničke odnose, Massol je nakon 2003. i dolaska HDZ-a na vlast dobio niz unosnih poslova, a tvrtka je redovito sudjelovala i u HDZ-ovim predizbornim kampanjama, pa tako i u predsjedničkoj kampanji sadašnje premijerke Jadranke Kosor. U tom razdoblju među Massolovim poslovima s državnim institucijama ističe se kampanja Vlade Republike Hrvatske "Otvorena vrata". Još otada među pripadnicima hrvatskih marketinških agencija postoji mišljenje da Massol ima povlaštenu poziciju u odnosima s državnim institucijama, no zanimljivo je da se u pravilu ne dovodi u pitanje kvaliteta njihova rada. Dapače, neke od Massolovih kampanja, poput televizijskog spota za digitalizaciju TV signala, visoko su kotirale u godišnjim strukovnim izborima za najbolje marketinške spotove godine. S druge strane, za razliku od Fimi Medije koja je pratkički isključivo poslovala s državnim institucijama i javnim poduzećima, Massol je radio i za niz istaknutih hrvatskih privatnih poduzeća kao što su Zagrebačka pivovara, Badel, Ghetaldus i Europapress Holding. Ipak, smatra se da je najunosnije poslove tvrtka dobivala od državnih institucija, a količina tih poslova počela je značajno rasti nakon pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima 2007.

Četiri spota za digitalizaciju TV signala, e-hrvatska, 2009.Na temelju toga rasli su i poslovni prihodi Massola, pa je tvrtka 2008. zabilježila ukupne prihode od 14 i dobit od 2,1 milijuna kuna, a u prošloj godini, unatoč recesiji, prihode od 17,2 i dobit od 2,5 milijuna kuna. Domaći mediji su više puta u posljednjih nekoliko godina izvještavali o raznim Massolovim angažmanima s državnim institucijama, koje je tvrtka navodno dobivala putem izravnih pogodbi. Najpoznatiji takav slučaj povezan je s produkcijom i medisjkim plasmanom MORH-ova propagandnog spota “Kadet 2008.”, kojim su se mladići i djevojke pozivali da visokoškolsko obrazovanje steknu u sklopu programa Oružanih snaga. Prema pisanju tjednika Globus, za produkciju tog spota MORH je Massolu isplatio 2,521 milijun kuna, što je ocijenjeno kao previsoka cijena jer se spot snimao u vrlo skromnim produkcijskim uvjetima, na MORH-ovu vojnom poligonu i bez angažmana brojnih statista. U MORH-u su te informacije demantirali, tvrdeći da iznos nije plaćen samo za produkciju, nego i za termine emitiranja na domaćim nacionalnim televizijskim mrežama.

Drugi slučaj ZA koji se tvrdilo da je država pogodovala Massolu, odnosno platila višetruko veću cijenu od realne, bili su poslovi produkcije medijskog materijala zaa Croatia summit u Dubrovniku, za koje je Ministarstvo vanjskih poslova tvrtki isplatilo 895 tisuća kuna. Izvještavajući o tom slučaju, novinari internetskog portala index.hr izračunali su da takvi poslovi u prosjeku stoje desetak puta manje, od 50 do najviše 80 tisuća kuna, a poslovnu suradnju s Massolom u istom članku glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Mario Dragun obrazložio je tvrdnjom da su u ministarstvu “jednostavno bili oduševljeni idejom i tehničkom izvedbom materijala”. Tvrdnje iz članka objavljenog na portalu ubrzo je demantirao vlasnik Massola Ivan Soldo, tvrdeći da je agencija na Croatia summitu obavljala poslove tehničke realizacije TV i internetskog izravnog prijenosa, odnosno najma i postavljanja audio, video i rasvjetne tehnike, osmišljavanja scene, izrade i montaže scenografije i dekorativnih elemenata te osmišljavanja vizualnog identiteta događanja pa je stoga novinarski izračun vrijednosti usluga netočan. Dosad najozbiljnije optužbe na račun tvrtke Massol i njenih poslovnih odnosa s državnim tvrtkama iznio je nekadašnji član uprave Hrvatskih pošta zadužen za marketing Jadranko Mijalić, koji je za HTV izjavio da iza Massola stoji Ratko Maček osobno te da je on utjecao na čelne ljude Hrvatskih pošta kako bi ta tvrtka započela poslovnu suradnju s Massolom.

Ministarstvo zdravstva, Mamma, 2007.Najvažniji dio te suradnje bio je ugovor za produkciju i zakup termina za emitiranje medijske kampanje za promociju korištenja Osobnog identifikacijskog broja, za koji je Pošta Massolu platila nešto više od 1,5 milijuna kuna. Taj ugovor u više je navrata u javnosti bio okarakteriziran kao primjer nepravilnosti u sustavu javne nabave, naročito zato što Hrvatska pošta faktički nije imala nikakve veze s projektom uvođenje OIB-a, jer je cijeli proces vodila Porezna uprava. U Pošti su se od optužbi branili činjenicom da su s Poreznom upravom za 26 milijuna kuna dogovorili posao distribucije 4,5 milijuna komada preporučenih pošiljaka s povratnicom za sve fizičke i pravne osobe na području Republike Hrvatske, kojim ih se obavještava o njihovu osobnom identifikacijskom broju, te da su promoviranjem OIB-a htjeli smanjiti broj pošiljki koje su neuspješno isporučene. Sam Ivan Soldo angažman svoje tvrtke u promotivnoj kampanji za OIB pravdao je tvrdnjom da je njihova ponuda odabrana jer je “procijenjeno da dobro komunicira ciljeve kampanje i da će efikasno smanjiti trošak povratnica, što se također pokazalo točnim.” Je li to objašnjenje uvjerljivo, odnosno je li Massol unosne poslove s državnim institucijama dobivao zbog kvalitete svojih usluga ili zbog nezakonitog pogodovanja moćnih političkih dužnosnika, vjerojatno će biti jasnije nakon što se provede najavljena istraga.