Milorad DodikRezultati izbora u Bosni i Hercegovini na kojima su uspjeh postigli političari što nastoje prijeći crte etničkih podjela, govore da se zemlja više kreće prema cjelovitoj državi nego nakon prijašnjih izbora, ocjenio je u ponedjeljak Daniel Serwer, stručnjak za jugoistok Europe iz američkog Instituta za mir, nezavisnog 'think-tanka' iz Washingtona.

"Ako je SDP Zlatka Lagumdžije dobro prošao, ako je Bakir Izetbegović pobijedio Harisa Silajdžića, te ako je Milorad Dodik postigao manje nego na prethodnim izborima, onda se zemlja mnogo više kreće u pravcu cjelovite BiH nego nakon nekih prošlih izbora. Političari koji su pokušali prijeći etničke crte sada su nagrađeni", izjavio je Server za program Hrvatske redakcije Glasa Amerike (VoA).

Ističući da je nakon izbora veći optimist glede budućnosti BiH, Server je ocijenio da "BiH ima puno problema a formiranje Vlade sigurno neće ići lako, čak i ako SDP bude imao priliku ponuditi suradnju drugim strankama".

Iako je Dodik vjerojatni novi predsjednik srpskog entiteta u BiH, činjenicu da na ovim izborima nije bio dominantan kao ranije, Server smatra "dobrim znakom", ali ističe kako "Beograd mora biti jasan u poruci da Republika Srpska neće imati nikakav referendum i da se neće odvojiti od BiH".

Tu poruku treba prenijeti i američka državna tajnica Hillary Clinton prilikom posjeta Sarajevu krajem ovoga mjeseca, dodao je.

Odluku srbijanskog predsjednika Borisa Tadića da u izbornoj kampanji podupire Dodika, Server smatra neumjesnom i dokazom dvostruke politike Beograda.

"On je doslovno prigrlio Dodika, što nije dobro. Beograd ne može dolaziti u Washington i govoriti da je za cjelovitu BiH, a u isto se vrijeme grliti s Dodikom. To je ono što beogradska vlada čini i državna tajnica Clinton to treba prekinuti i reći im mi znamo kakav je Dodik i bolje je da ga toliko ne podržavate...", kazao je Server.

"To što je predsjednik Tadić radio tijekom izborne kampanje jako je neumjesno", dodao je.

On je izrazio nadu da su nedjeljni izbori bili posljednji puta da su građani BiH birali jednog Hrvata, jednog Srbina i jednog Bošnjaka kao članove Predsjedništva, ističući da je takav nacionalni ključ kod izbora, kršenje europske konvencije o ljudskim pravima. BiH, po njegovim riječima, treba izmijeniti Ustav i ukloniti iz njega taj diskriminirajući element.