Hrvatska bi mogla na sljedećoj međuvladinoj konferenciji o pristupanju početkom studenoga u okviru poglavlja 34 pod nazivom Institucije mogla imati definiran broj zastupnika u Europskom parlamentu, koji će od potpisivanja pristupnog ugovora do ulaska u članstvo EU-a imati status promatrača, izjavio je u utorak u Bruxellesu državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Andrej Plenković.

Plenković boravi u dvodnevnom posjetu Bruxellesu gdje je u utorak sudjelovao u raspravi o strategiji EU-a za podunavsku regiju te razgovarao s predsjednikom Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta Gabrieleom Albertinijem.

"Hrvatska s danom potpisivanja pristupnog ugovora, nadamo se da će to dogoditi u prvoj polovici sljedeće godine za vrijeme mađarskog predsjedništva, stječe pravo na promatrače u svim institucijama EU-a, pa tako i u Europskom parlamentu. Odluka koliko će Hrvatska imati zastupnika bit će donesena u okviru poglavlja 34, pod nazivom Institucije, a nadamo se da će to poglavlje biti na dnevnom redu međuvladine konferencije o pristupanju 5. studenoga. Prema sadašnjim razgovorima, postoje naznake da bi Hrvatska mogla imati 12 zastupnika u Europskom parlamentu", rekao je Plenković nakon razgovora s Albertinijem.

Pravna stečevina Europske unije podijeljena je u 35 poglavlja, ali se u pristupnim pregovorima pregovara o 33 poglavlja, jer u poglavljima Institucije i Ostala pitanja nema pregovora, odnosno nema pravne stečevine koju treba prenijeti u domaće zakonodavstvo.

Plenković je rekao da Albertini "pozitivno" gleda na mogućnost da Hrvatska dovrši pregovore i potpiše pristupni ugovor za vrijeme mađarskog predsjedanja.

Plenković je sudjelovao i u raspravi o izradi strategije EU-a za Dunavsku regiju, na čemu radi Europska komisija i koja bi do kraja ove godine trebala iznijeti svoj prijedlog, a koji bi trebao biti usvojen na kraju mađarskog predsjedanja u lipnju sljedeće godine.

Hrvatska, zasad kao nečlanica EU-a, sudjeluje kao jedna od zemalja partnera u izradi te strategije i akcijskog plana. Dunavska strategija radi se po uzoru na strategiju za Baltičku regiju, prvu makroregiju koja je formirana u EU-u.

Stupovi Dunavske strategije koje je odredila Europska komisija su prometno povezivanje, zaštita okoliša uz prevenciju poplava, rizika i onečišćenja, socijalno-ekonomski aspekt te dobro upravljanje.

Dunav teče na 3.000 kilometara i povezuje šest zemalja članica EU-a: Njemačku, Austriju, Slovačku, Mađarsku, Bugarsku, Rumunjsku te Hrvatsku, Srbiju i Ukrajinu.

Hrvatska je u procesu izrade strategije iznijela više svojih projekata, koji se odnose na prometovanje Dunavom, na bolju plovnost, na povezivanje Dunava s njegovim pritokama, rijekom Savom i budućim kanalom Sava-Dunav te niz projekata koji se odnose na zaštitu okoliša, turizam, malo i srednje poduzetništvo i energetika, rekao je Plenković.