"Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja", poruka je ovogodišnjega Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. listopada, a posvećen je povezanosti mentalnog zdravlja i kroničnih bolesti poput raka, dijabetesa, kardiovaskularnih i respiratornih bolesti te debljine.

Porukom se želi upozoriti da narušeno tjelesno zdravlje može utjecati na emocionalni razvoj i zdravlje, odnosno da se zbog mentalnih bolesti i poremećaja poput depresije i anksioznosti često mogu zanemariti ozbiljne tjelesne bolesti.

Stručnjaci upozoravaju da polovica mentalnih poremećaja počinje prije 14. godine te da od takvih tegoba u svijetu pati oko 20 posto djece i adolescenata.

Depresija je danas vodeći uzrok onesposobljenosti u svijetu, a mentalni poremećaji, koji se udvostručuju u kriznim situacijama poput rata i drugih nesreća, jedan su od najčešćih uzroka samoubojstava.

U Hrvatskoj zadnjih godina pada stopa samoubojstava koja sada iznosi 15 samoubojstava na 100.000 stanovnika, a prije je bila viša od 20 samoubojstava na 100.000 stanovnika.

Na psihičko zdravlje Hrvata svakako utječu socioekonomske prilike u kojima živimo, poput gubitka posla i nezaposlenosti, ali i preveliki ciljevi koje je često teško dosegnuti, ističe predsjednik Hrvatskoga psihijatrijskog društva prof. Vlado Jukić.

"Situacija s mentalnim bolestima u Hrvatskoj slična je kao i u drugim zemljama zapadne civilizacije - puno je depresije, na što u nas utječu i posljedice rata; na visokom mjestu je problem alkoholizma. Tu je i stalna pojavnost drugih mentalnih poremećaja poput shizofrenije, te porast broja dementnih stanja i Alzheimerove bolesti karakterističnih za društva s velikim brojem starijih osoba", navodi prof. Jukić.

Ipak, mentalni poremećaji, zbog mogućega ranog početka i relativno visoke učestalosti te često kronična tijeka bolesti, velik su javnozdravstveni problem koji traži veća ulaganja u prevenciju i liječenje mentalnih bolesti.