Ilija JurišićŽalbeni sud u Beogradu ukinuo je prvostupanjsku presudu Iliji Jurišiću od 12 godina zatvora zbog ratnog zločina nad kolonom JNA 1992. godine u Tuzli. Predmet je vraćen na novo suđenje, a Jurišiću je ukinut pritvor. Odvjetnici obrane su zadovoljni odlukom suda, ali su istaknuli kako su očekivali oslobađajuću presudu. Sudsku odluku je kao pozitivnu ocijenio i Boriša Arnaut, ambasador BiH u Beogradu. Ilija Jurišić je temeljem ove presude slobodan i može se vratiti u Bosnu i Hercegovinu. Jurišićev odvjetnik Đorđe Dozet je odgovarajući na pitanje mora li se Jurišić odazvati pozovima suda odgovorio da sud Srbije ne može narediti njegovo privođenje iz Bosne i Hercegovine.

U obrazloženju presude Siniša Važić je naveo da ne postoje razlozi koji bi potvrdili ili opovrgnuli navode optužbe i obrane te je izrazio uvjerenje da će u ponovljenom postupku biti donesena jedna čista, zakonita i pravno perfektna presuda. Ostalo je nejasno zašto se i po čijoj naredbi povlačio tuzlanski garnizon, a postoje i kontradiktornosti oko toga da li je optuženi znao za postojanje plana napada na kolonu JNA, istakao je Važić.

Bitni svjedoci obrane Srpskog Tužilaštva za ratne zločine je u svojoj završnoj riječi predložilo da se Ilija Jurišić osudi na još strožu kaznu, jer je dokazana njegova krivnja za sudjelovanje u ratnom zločinu nad kolonom JNA u Tuzli 1992. godine. S druge strane, obrana Ilije Jurišića je zatražila oslobađajuću presudu zbog nedostatka dokaza, i da mu se ukine privor. Presuda je uslijedila nakon trodnevnog suđenja koje je održano 22., 23., i 24. rujna, na kojem je saslušano više svjedoka iz Bosne i Hercegovine i Srbije.

Nema dokumenata na kojima se temeljila optužnica

Riječ je o svjedocima koje je predložila obrana Ilije Jurišića, a koji nisu bili saslušani tijekom prvostupanjskog postupka. Veliki broj svjedoka je istaknuo da Ilija Jurišić nije kriv za ono što mu se stavlja na teret, i da je on samo prenosio naredbe pretpostavljenih starješina. Također, tijekom pretresa se čulo da napad na kolonu JNA nisu izvele nikakve hrvatsko-muslimanske formacije, jer u to doba 1992. godine nije bilo nikakve međusobne suradnje na terenu.

Nezavisni promatrači ovog suđenja su isto tako naglasili da je tijekom procesa potvrđeno kako nije postojao bilo kakav dokument o mirnom povlačenju vojnika JNA iz Bosne i Hercegovine, što je bila teza na kojoj se bazirala optužnica na osnovu koje je Ilija Jurišić i osuđen na 12 godina zatvora.

Podsjetimo, Ilija Jurišić uhićen je u beogradskoj zračnoj luci 11. svibnja 2007. godine. Vijeće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu izreklo mu je 28. rujna 2009. godine nepravomoćnu presudu kojom je osuđen za kazneno djelo upotrebe nedopuštenih borbenih sredstava. Njega se tereti da je, kao dežurni zapovjednik u Operativnom štabu Centra službi sigurnosti Tuzla, prilikom povlačenja brigade Jugoslavenske narodne armije (JNA) izdao naredbu za napad na nju. U tom je napadu, prema optužnici, ubijen najmanje 51 pripadnik JNA, a ranjeno ih je oko 50.

Jurišić je naredbu, navodno, izdao nakon što ju je primio od Muhameda Bajrića, načelnika Centra službi sigurnosti Tuzla. Kako ističe zaklada “Istina pravda pomirenje”, tijekom suđenja uočene su brojne nepravilnosti: od mijenjanja broja poginulih (u početku je bilo navedeno oko 90 ubijenih) preko činjenice da je optužnica podignuta prije završetka istrage pa sve do popisa svjedoka na kojem su bili navedeni i mrtvi ljudi ili oštećeni kojima su poginuli najbliži na drugim ratištima.

Bezuspješna revizija povijesti

Prema mišljenju Sonje Biserko, Srbija je iskoristila dva slučaja, Dobrovoljačku i Tuzlansku kolonu, kako bi revidirala istinu o početku rata. „To je neka vrsta revizije. Cijeli taj pokušaj se uklapa u opći tenor u Srbiji ili u interpretaciju koja je vezana za to vrijeme, a to je da su sve strane manje više jednako odgovorne. Ovo je trebalo potkrijepiti tu tezu koja je vrlo duboka i na neki način je već cementirana”, rekla je Biserko.

Zbog slučaja Jurišić i Ganić ionako krhki odnosi Srbije i BiH ozbiljno su narušeni. Zato oba sugovornika, i veleposlanik BiH i predsjednica Helsinškog odbora, smatraju da je ovo ključan trenutak kada bi Srbija trebala pokazati volju da raskrsti s prošlošću. „Beograd mora pokazati da je spreman i voljan pristupiti nekim stvarima iz sasvim drugog ugla i nekako popravi tu sliku koju je ovog ljeta na vrlo dramatičan način pokazao u najnegativnijem svjetlu u Srbiji, Londonu i pred Međunarodnim sudom pravde. Ti događaji su zapravo ogolili tu laž koja je upotrebljavana svih ovih godina i koja je postala na neki način notorna ali se u našoj javnosti tretira kao istina”, kaže Sonja Biserko.

Veleposlanik BiH u Beogradu Boriša Arnaut nedavno je istaknuo da 'u ovom slučaju nije samo u pitanju odnos BiH i Srbije nego i kredibilitet Srbije za ulazak u Europsku uniju'. "Tu je pitanje i pravosuđa i odnos pravosuđa i politike, gdje su stajališta EU-a vrlo jasna. Nadam se da će pitanje Ilije Jurišića biti čisto pravno, a u tom slučaju to je isključivo oslobađajuća presuda za njega.”