Ivan Šuker i Jadranka KosorMakroekonomske projekcije iz "Smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2011-2013." vrlo su skromne - 2011. rast realnog BDP-a za 1,5 posto, 2012. za 2 posto i 2013. za 2,5 posto, ističe ravnateljica Instituta za javne financije (IJF) Katarina Ott u najnovijem aktualnom osvrtu IJF-a.

"Skromnost je vrlina. Bolje skromno, nego pretjerano, međutim zabrinjavajuće je što se kao jedini mogući razlog i tog skromnog oporavka navode 'povoljnija kretanja u gospodarskom okruženju, u prvom redu realni rast BDP-a u Europskoj uniji u 2011.'", navodi Ott.

"Nije li isključivo oslanjanje na oporavak u EU priznanje da mi sami baš nikako nećemo utjecati na rast realnog BDP-a? Nažalost, jeste", ističe Ott u osvrtu na Smjernice koje su predstavljene na sjednici Vlade 6. listopada.

Osvrćući se na dio Smjernica koji govori o fiskalnoj politici u srednjoročnom razdoblju, ravnateljica IJF napominje kako je "teško pri čitanju ne pomisliti na 15 rebalansa koje smo imali u 12 godina; na nerealno planiranje 2009. koje je rezultiralo s tri rebalansa i porastom proračunskog deficita s 2,3 na 9,3 milijarde kuna; te isto tako nerealno planiranje 2010. u kojoj je deficit planiran za čitavu godinu realiziran već u prvoj polovici, pa će godina završiti s barem 14 milijardi kuna deficita".

Riječ je o deficitu od 4,2 posto BDP-a samo središnje države, odnosno 4,6 posto BDP-a deficita opće države, ističe Ott i podsjeća da će EU od Hrvatske, kada bude željela uvesti euro, zahtijevati deficit opće države manji od 3 posto BDP-a, a on se planira tek 2013.

Ravnateljica IJF-a pritom iznosi usporedbe iz starih, iz jeseni 2009. Smjernica za razdoblje 2010-2012. i novih Smjernica za razdoblje 2011-2013. - u starima je za 2010. planiran deficit opće države od 2,3 posto, a bit će 4,6 posto BDP-a; za 2011. planirano je 2,2 posto, a sada 4,8 posto; za 2012. u starima je planirano 1,4 posto, a sada 3,2 posto BDP-a.

"Budući da je ostvarenje iz godine u godinu bilo dvostruko, pa gotovo i trostruko veće od plana, na temelju čega se onda možemo nadati deficitu od 'samo' 1,9 posto BDP-a 2013.? Zar se koncem 2009., nakon čak tri rebalansa u samo par mjeseci, nije moglo realnije planirati?", pita Ott.

Slično je i s usporedbom projekcija javnog duga, pa je primjerice starim smjernicama (2010-2012.) za 2010. planirano financiranje od 8 milijardi kuna, a sada je 15,4 milijarde kuna, itd. "Budući da je ostvarenje svaki put bilo dvostruko veće od plana, na temelju čega vjerovati da će financiranje 2013. iznositi 'samo' 7, a ne 14 milijardi kuna", pita Ott.

Ističe kako se još jednom postavlja ključno pitanje - može li se hrvatskim vladama vjerovati i hoćemo li doživjeti trenutak da nas se otvoreno suoči s konkretnim, nažalost tragičnim činjenicama.

"A te činjenice su: krajnje nekonkurentno gospodarstvo i preveliki javni sektor. Pritom taj preveliki javni sektor onemogućuje popravljanje konkurentnosti gospodarstva. Bez vlada koje će imati hrabrosti da i sebe i građane ove zemlje suoče s tim činjenicama, ne možemo se nadati ni spremnosti građana da ih podupiru u provođenju Programa gospodarskog oporavka iz travnja ove godine ili bilo kojeg drugog programa. A bez odlučne provedbe jednog pravog programa, bez temeljitih institucionalnih i strukturnih reformi neće nam pomoći ni oporavak gospodarstava zemalja Europske unije, a ni naš ulazak u Uniju", zaključuje Ott.