Hrvati ne vode dovoljno računa o svojim prirodnim resursimaWWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode, objavio je novu analizu koja pokazuje da su potrebe čovječanstva za prirodnim resursima oko 50 posto više negoli zemlja to može podnijeti.

Podaci su to objavljeni u novom izdanju WWF-ova „Living Planet Reporta" (Izvještaj o živućem planetu), vodećeg istraživanja o zdravlju planeta, objavljenog 13. listopada 2010. godine. Hrvatska je jedna od zemalja koja živi iznad svojih prirodnih mogućnosti, pokazuje istraživanje. Općenito, naše potrebe za prirodnim resursima udvostručile su se od 1966. godine.

Kako bismo održali svoj stil života, koristimo vrijednost istovjetnu 1,5 vrijednosti prirodnih resursa planete. Nastavimo li živjeti iznad Zemljinih mogućnosti, do 2030. trebat ćemo vrijednost dviju planeta kako bismo zadovoljili svoje godišnje potrebe.

„Novo izvješće WWF-a otkriva da Hrvatska troši više prirodnih resursa negoli joj je dostupno. Primjerice, kada bi svi na zemlji živjeli poput Hrvata, trebali bismo više od dva planeta. Drugim riječima, trebali bismo vrijednost naše Zemlje uvećanu za Veneru i Mjesec. Nastavimo li trenutačne trendove potrošnje, to će nas odvesti do točke s koje povratak neće biti moguć", kaže Stella Šatalić iz WWF Mediteranskog programa u Hrvatskoj.

U usporedbi s Hrvatskom, Bosna i Hercegovina i Srbija imaju niži ekološki otisak, iako je on i dalje prevelik za Zemljine mogućnosti održivosti. Stil života u Bosni iziskuje 1,5 prirodnih vrijednosti planeta, dok u Srbiji zahtjeva 1,3 vrijednosti prirodnih resursa planeta, što je istovjetno globalnom prosjeku ekološkog otiska. WWF-ov „Living Planet Report" dokumentira promjenu stanja biološke raznolikosti1, ekosustava i ljudsku potrošnju prirodnih dobara.

Izvještaj spaja dva najsveobuhvatnija skupa podataka: jedan o stanju svjetske biološke raznolikosti - Living Planet indeks, te drugi o ljudskoj potrošnji prirodnih resursa - Ekološki otisak. Prateći divlje vrste, Living Planet indeks također prati i zdravstveno stanje ekosustava. Od 1970. indeks je pao za oko 30 posto.

Taj globalni trend sugerira da degradiramo prirodne ekosustave po stopi bez presedana u ljudskoj povijesti. Ekološki otisak prati područje biološki produktivne zemlje i vode potrebne da osigura ekološke resurse i servise - hranu, vlakna i drvo, zemljište na kojem će se graditi kao i zemljište koje će apsorbirati ugljični dioksid (CO2) oslobođen spaljivanjem fosilnih goriva. Podaci o ekološkom otisku obavještavaju nas da čovječanstvo živi iznad kapaciteta koje proizvodi planet.

Deset zemalja s najvećim ekološkim otiskom po osobi su Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Danska, Belgija, Sjedinjene Države, Estonija, Kanada, Australija, Kuvajt i Irska.

„Zemlje koje ne kontroliraju dobro svoju potrošnju prirodnih resursa riskiraju svoj razvoj", kaže Šatalić. „One zemlje koje su u mogućnosti pružiti najbolju kvalitetu života s najnižom ekološkom potražnjom neće samo služiti globalnom interesu nego će postati i vođe u resursima ograničenom svijetu".

„Living Planet Report" također pokazuje da se visok otisak i visoki stupanj potrošnje ne odražavaju u višoj razini razvoja. Za borbu s najhitnijim problemima planeta, WWF traži osobito povećanje udjela zaštićenih područja te da se zaustavi pretjerano korištenje vode i fragmentacija slatkovodnih sustava. Izvanredna prirodna baština kompetitivna je prednost Hrvatske u Europi. Tako Hrvatska privlači više od 11 milijuna posjetitelja svake godine. WWF poziva vladu da smanji prijetnje zaštićenim područjima te da ih integrira u razvojne planove kako bi doprinijeli prirodi, ljudima i razvoju.

„Također je do svakoga od nas da u svakodnevnom životu brinemo za prirodu koja nas okružuje te da razmišljao o tome kako naš način života utječe na prirodni svijet, primjerice način na koji koristimo vodu i struju", zaključuje Šatalić iz WWF Mediteranskog programa u Hrvatskoj.