VLADA POD OŠTRIM OKOM Šef delegacije EU u Zagrebu Paul Vandoren s Ivanom Šukerom, Darkom Milinovićem i Božidarom Kalmetom u Zagrebu - odgoda pregovora imala bi dramatične financijske efekte na Hrvatsku“Nitko ne može tvrditi kako vlada Jadranke Kosor vodi dobru ekonomsku politiku, i u tom području doista je teško vidjeti svjetlo na kraju tunela, međutim, prijevremeni izbori Hrvatskoj bi nanijeli ogromnu štetu, koju se može jednostavno izračunati. U slučaju izbora, minimalno pola godine ćete zaustaviti pregovore s Europskom unijom i donošenje neophodnih strateških odluka, a to znači kako će Hrvatska samo u tom razdoblju, zbog kašnjenja ostati bez 1,5 milijardi eura iz europskih fondova. Ovdje nije riječ o politici, a još manje svrstavanju uz Vladu ili opoziciju jer budite sigurni kako je Europskoj uniji i Americi potpuno svejedno je li na vlasti HDZ ili SDP, već isključivo realnom sagledavanju što bi prijevremeni izbori značili za međunarodni položaj Republike Hrvatske. Gledano iz perspektive odnosa s EU-om, stvar je prilično jasna – izgubit ćete značajna sredstva koja iznose milijardu i pol eura.”

Ugledni diplomat bio je potpuno eksplicitan dok smo u nedjelju ujutro razgovarali o posljedicama prijevremenih izbora, ali i sve češćim iskazima podrške koju dio veleposlanika u Zagrebu, iskazuje prema politici Jadranke Kosor i sukobu s korupcijom. Nacionalov sugovornik pripada dugogodišnjim diplomatima s odličnim vezama u političkim krugovima, i što je najvažnije, nije povezan ni s jednom strankom. Stoga je njegovo upozorenje kako bi odgodom završetka pregovora s Europskom unijom, Hrvatska izgubila milijardu i pol eura, bazirano na realnim podacima iz Bruxellesa. Ovo je sasvim novi argument koji, realno ide u korist HDZ-ove vlade. Nakon što je u posljednjih desetak dana nekoliko stranih veleposlanika, jedni direktno, a drugi ipak diskretnije podržali premijerku uz argument kako je njezinim dolaskom na čelo Vlade započeo obračun s korupcijom i kriminalom, Nacionalov sugovornik otvorio je i pitanje financijskog aspekta raspisivanja prijevremenih izbora. Nema sumnje kako je i to još jedan argument za vladjuću koaliciju, premda je prilikom razgovora sa stranim diplomatima, također očito i to da Jadranka Kosor i HDZ ne trebaju očekivati direktnu potporu EU i SAD.

Ali jedno je neupitno: prijevremeni izbori sigurno bi na dulji rok odgodili završetak pregovra, a u tom slučaju, postavlja se i pitanje kada će Hrvatska ući u Uniju. Prema dosadašnjim iskustvima u drugim državama, izbori paraliziraju izvršnu vlast barem šest mjeseci i u tom se razdoblju u pravilu donose isključivo tehničke odluke, dok se rješavanje strateških pitanja ostavlja budućoj vladi. Postoji i dodatna varijanta koja podrazumijeva formiranje svojevrsne nadstranačke vlade, kakva je prošle godine nekoliko mjeseci vodila Češku, ali u Hrvatskoj ovakva varijanta nije realna. Preostaju, dakle, prijevremeni izbori i odgoda pregovora uz dramatične financijske posljedice, ili čekanje redovitih izbora, uz daljnje produbljavanje financijske i socijalne krize.

U TAKVIM OKOLNOSTIMA, iz međunarodne zajednice stižu poruke kako bi veću štetu nanijeli prijevremeni izbori. U pregovorima Hrvatske s EU slijedi najvažnije razdoblje, u kojem će Vlada morati donositi strateške odluke kao što je privatizacija brodogradilišta i završetak poglavlja Pravosuđe, i isključeno je da bi se tehnička vlada bavila pitanjima koja će definirati svakodnevni život velikog dijela hrvatskih građana tijekom idućih desetljeća. Osim toga u ožujku 2011. organizira se konferencija na kojoj će se provjeriti napredak borbe protiv korupcije, i dobije li Hrvatska pozitivnu ocjenu, otvara se mogućnst završetka pregovora u lipnju ili srpnju. Dakako, ovo je optimstična varijanta, međutim, za sada ju ne treba unaprijed isključiti. Ono što je sigurno jest kako će završnu fazu pregovora naprosto morati odraditi legitimna, a ne privremena vlada, i to je i europski argument na koji se oslanjaju Jadranka Kosor i HDZ. Isto tako, bitno je da se proces ratifikacije ulaska Hrvatske u EU dovrši prije 2013., kada se mora zatvoriti Europski fond za financijsku pomoć, vrijedan 440 milijardi eura. Ako bi se pregovori previše otegnuli, možda i u 2012., javlja se ozbiljna mogućnost gubitka značajnih sredstava koja su namijenjena Hrvatskoj. Dodatni problem oporbenim strankama predstavlja i percepcija koja vlada u diplomatskim krugovim oko njihovog zahtjeva za ostavkom premijerke Jadranke Kosor. Bez obzira na to što su u vodstvu SDPa u pravu kada prigovaraju zbog prilično nediplomatskih istupa pojedinih veleposlanika koji su vrlo pohvalno govorili o prtukorupcijskim mjerama i time dali do znanja kako preferiraju HDZ-ovu vladu, nije dobro podcijeniti važnost ovih istupa. Uvelike i zato jer dolaze iz vodećih članica Europske unije, ali i Sjedinjenih Američkih Država.

POSEBNO SU SIGNIFIKANTNA dva intervjua za Novi list i Jutarnji list, u kojima je američki veleposlanik James Foley nedavno eksplicitno podržao vladu Jadranke Kosor. Govoreći za Jutarnji list, Foley je podržao borbu koju aktualna vlast vodi protiv korupcije: „Mi smatramo da je Vlada premijerke Kosor iskreno opredijeljena toj borbi, njena su nastojanja u tome autentična i postižu primjetne rezultate. Golema promjena dogodila se kad je Jadranka Kosor došla na čelo Vlade. Očito je da predsjednik Josipović i premijerka Kosor podupiru antikorupcijske napore i rad Državnog odvjetništva. Smatram da je to dovelo i do vidljivih rezultata kako u borbi protiv korupcije u Hrvatskoj, tako i u pregovorima s EU. Pozdravljamo to.“ Iako je odbio špekulirati o mogućnosti održavanja prijevremenih izbora, Foley je ponovio podršku hrvatskoj premijerki: „Ne mogu komentirati politička zbivanja u Hrvatskoj. Vjerujem da će Vlada premijerke Kosor ustrajati u tome da do kraja mandata nastavi pregovore s EU i da se uspješno obračuna s korupcijom. To su i očekivanja EU, i smatram da ih ova Vlada ispunjava“, kazao je veleposlanik SADa za Jutarnji list. Svega nekoliko dana kasnije, James Foley je iste ocjene iznio i u riječkom Novom listu. A da se podrška SAD-a sviđa aktualnoj vlasti, pokazao je podatak da je Foleyev interview Novom listu objavljen i na webstranicama hrvatske vlade.

Američka administracija je odigrala krucijalnu ulogu u prošlogodišnjem slamanju slovenske blokade pregovora između Hrvatske i Europske unije, što je početkom jeseni 2009. pomoglo Jadranki Kosor da se stabilizira na funkciji predsjednice Vlade. SAD je zadovoljan angažmanom hrvatskih postrojbi u Afganistanu te raznim NATO-ovim misijama, baš kao i regionalnom politikom predsjednika Ive Josipovića koji je u proteklih desetak mjeseci uložio značajan trud u normalizaciji odnosa Hrvatske i Srbije, a time i poboljšanju sigurnosne situacije na Balkanu. Slične stavove zastupaju i državne administracije Njemačke, Austrije, Slovačke, Mađarske i Slovenije. Radi se o skupini država koje su, više-manje, permanentni hrvatski saveznici (s izuzetkom Slovenije za vrijeme blokade), i koji unutar Unije zagovaraju brži završetak pregovra. Iz tog kuta, dobro je slušati tamošnje sugestije, čak i kada su stajališta različita. To se prvenstveno veže uz pitanje antikorupcijskih mjera koje imaju punu podršku EU i SAD-a. Jadranka Kosor i Mladen Bajić napravili su veliki posao u posljednjih godinu dana – počelo je s procesuiranjem kriminala u velikim javnim tvrtkama kao što su Hrvatska elektroprivreda i Hrvatske željeznice, a zatim je veza vodila prema vrhu nekadašnje vlade, odnosno Damiru Polančecu, a kruna ovog procesa trebao bi biti postupak protiv Ive Sanadera.

Neovisno o političkim razlikama u Hrvatskoj i potpunoj unutarnjoj polarizaciji na vlast i opoziciju, moraju se priznati rezultati koje su u suzbijanju korupcije postigli Mladen Bajić i vlada Jadranke Kosor, koja je Državnom odvjetništvu pružila političku podršku. U ovom antikorupcijskom segmentu HDZ-ova koalicijska vlada ima punu pdršku međunarodnih institucija, koje strahuju kako promjena vlasti prijeti usporavanjem procesa protiv organizirang kriminala, psebno u vrhovima politike. Razumije se da nitko ozbiljan ne vjeruje u optužbe prema kojima postoji mogućnost dogovora na relaciji Ivo Sanader – SDP, koji bi bivšem premijeru omogućio izbjegvanje kaznene odgovornosti, ali, prevladava ocjena kako bi prijevremeni izbori, ne samo onemogućili dotok financijskih sredstava u Hrvatsku, nego i usporili borbu protiv korupcije. U situaciji kada se ovaj proces snažno zahuktao, a rješavanje kriminala i korupcije predstavlja jedan od dva glavna uvjeta koja postavlja Bruxelles, izbori se doživljavaju kao objektivna smetnja.

Dodatnu pogrešku čini i SDP, čije je vodstvo odlučilo zadržati negativan stav prema radu Mladena Bajića, kojeg u europskim i američkim institucijama smatraju najzaslužnijim za dosadašnje rezultate u borbi protiv korupcije. Uostalom Bajića je nedavno podržao i predsjednik Ivo Josipović, donedavni zastupnik SDP-a i autor antikorupcijske strategije ovdašnje opozicije.

UNATOČ JASNOJ POTPORI koju uživa Mladen Bajić, šef opozicije i premijerski kandidat Zoran Milanović, u ovom broju Nacionala rezolutno je, u slučaju izborne pobjede, najavio smjenu glavnog državnog odvjetnika. SDP je i prijašnje tri godine glasao protiv Bajićevih godišnjih izvještaja, ali tada se nezadovoljstvo moglo argumentirati suzdržanim djelovanjem Državnog odvjetništva, dok u posljednjoj godini ovaj argument pada u vodu. Mladen Bajić odrađuje važan posao i – posebno iz inozemnog rakursa – prihvaćen je kao centralna figura u pokušaju eliminiranja korupcije u Hrvatskoj. Kao jedan plus jedan, jasno je kako prijetnje njegovom smjenom jednostavno ne mogu dobiti podršku ni među racionalnim političkim krugovima u Hrvatskoj, a kamoli u SAD-u i Europskoj uniji. Opozicija je u pravu što se ljuti kad strani diplomati javno komentiraju ovdašnje događaje, ali nekim svojim postupcima vodstvo SDP-a izaziva ozbiljnu zabrinutost. Neki njihovi postupci puno su bliže taktičkom kalkuliranju nego državničkoj strategiji koja se može očekivati od opozicije.