Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog institutaEkonomski institut Zagreb u svom izdanju o gospodarskim izgledima "Croatian Economic Outlook" upozorava kako je hrvatsko gospodarstvo i dalje u recesiji. Ističu kako je u drugom tromjesečju 2010., deveti put zaredom, zabilježen pad desezonirane vrijednosti BDP-a.

"Najnoviji mjesečni pokazatelji upućuju na nastavak nepovoljnih trendova, premda ima i ohrabrujućih signala poput rasta izvoza i blagog povećanja obujma trgovine na malo. Prognoze pokazuju da se oporavak gospodarske aktivnosti može očekivati tek sljedeće godine, kada se očekuje umjereni rast od 1,7 posto. U ovoj se pak godini očekuje pad BDP-a od 1,7 posto", stoji u priopćenju iz Ekonomskog instituta.

Analitičari predviđaju kako bi inflacija trebala ostati niska, deficit tekućeg računa bilance plaćanja će se smanjiti, dok će fiskalni deficit i javni dug znatno porasti. Zbog niske izvozne konkurentnosti i značajno smanjenih investicija, blagi će se oporavak u idućoj godini zasnivati na rastu osobne potrošnje, što povećava neizvjesnost ostvarenja prognoze s obzirom na visoku nezaposlenost i nepovoljnu gospodarsku klimu.

"Procjenjuje se da bi nespremnost nositelja ekonomske politike na poduzimanje opsežnijih reformi mogla dovesti do sporog i slabog oporavka gospodarstva u idućim godinama", upozoravaju iz Ekonomskog instituta.

I dalje negativan trend kretanja gospodarstva

Bruto domaći proizvod je u drugom tromjesečju 2010. godine bio 2,5 posto manji nego godinu dana ranije, čime je nastavljen negativan trend kretanja hrvatskog gospodarstva. Pritom je pad domaće potražnje bio glavni razlog ukupnog pada aktivnosti. Tako su investicije smanjene za 13,4 posto, a osobna potrošnja za 2,5 posto. Istodobno je nastavljen rast izvoza, premda po nešto nižim stopama nego ranije, dok se uvoz i dalje smanjuje.

"Posljednje informacije o stanju gospodarstva ukazuju na zaustavljanje negativnog trenda kod industrijske proizvodnje, blagi oporavak prodaje u trgovini na malo, ali i nastavak snažnog pada aktivnosti u građevinarstvu, uz zadržavanje nepovoljnih kretanja na tržištu rada", upozoravaju iz Ekonomskog instituta.

U novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly prognoziraju nastavak negativnih trendova u ovoj godini, uz iznimno snažan pad investicija, te smanjenje osobne i državne potrošnje. Za ovu se godinu prognozira pad BDP-a za 1,7 posto. Iduća bi godina trebala donijeti blagi oporavak gospodarstva uz rast BDP-a za 1,7 posto.

'Uočava se nespremnost Vlade za poduzimanjem nepopularnih reformi, što je već sada povezano s budućim parlamentarnim izborima" (na slici Jadranka Kosor i Ivan Šuker)"Očekuje se da će takav rast biti posljedica daljnjeg jačanja izvoza, oporavka osobne potrošnje te povoljnijih ukupnih kretanja, djelomice uvjetovanih oporavkom svjetskog gospodarstva. Zaokret kod osobne potrošnje je povezan s ukidanjem kriznog poreza, očekivanim porastom kreditiranja kućanstava i poboljšanjem ukupne gospodarske klime. Negativni trendovi na tržištu rada nastavit će se u ovoj i idućoj godini. Vrhunac nepovoljnih kretanja očekuje se tijekom veljače i ožujka iduće godine kada bi broj nezaposlenih mogao prijeći 330 tisuća, a stopa registrirane nezaposlenosti doseći 19 posto. Iako će potom doći do nešto povoljnijih kretanja uzrokovanih sezonskim faktorima, očekivani gospodarski oporavak u idućoj godini još uvijek neće donijeti zaokret u temeljnim trendovima na tržištu rada pa će 2011. ostati godina bez rasta zaposlenosti. Rast izvoza i pad uvoza će u ovoj godini donijeti smanjenje deficita tekućeg računa bilance plaćanja na oko 3 posto BDP-a, što će omogućiti i znatno usporavanje rasta vanjskog duga. Ipak, u idućoj će godini rast uvoza, potaknut jačanjem gospodarstva i obnovom zaliha, blago povećati deficit tekućeg računa na 3,8 posto", ističu.

Ništa pozitivno ni u državnoj blagajni

Fiskalni će deficit, prema očekivanjima Ekonomskog instituta nastaviti rasti u ovoj i idućoj godini. Očekuje se nastavak monetarne potpore gospodarskom rastu, uz značajan rast ukupnih likvidnih sredstava i mase kredita u idućoj godini.

Analitičari Ekonomskog instituta ukazuju na značajne rizike oko budućih gospodarskih kretanja zbog izuzetno slabih investicija, relativno niskog rasta izvoza, koji ukazuje na problem konkurentnosti, te nedostatka mjera kojima bi se potaknulo jačanje konkurentnosti. U takvoj se situaciji budući rast ponajviše oslanja na rast osobne potrošnje, što se može pokazati problematičnim u uvjetima visoke neizvjesnosti oko budućeg kretanja nezaposlenosti i nepovoljne gospodarske klime.

Isto tako, uočava se nespremnost Vlade za poduzimanjem nepopularnih reformi, što je već sada povezano s budućim parlamentarnim izborima, iako se oni očekuju tek krajem iduće godine. Izbjegavanje opsežnijih reformi moglo bi dovesti do sporog i slabog oporavka gospodarstva u idućim godinama.