Papa Benedikt XVI.Papa Benedikt XVI. prihvatio je poziv hrvatskog hrvatskog državnog vrha i Crkve u Hrvatskoj i najvjerojatnije u prvoj polovici iduće godine posjetit će našu zemlju u prigodi Nacionalnog dana obitelji, izvijestio je danas u svome Uredu predsjednik Republike Ivo Josipović.

Papa Benedikt XVI. pismom je obavijestio da prihvaća poziv i posjeti našu zemlju, kazao je Josipović nakon sastanka sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem i predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije (HBK) mons. Marinom Srakićem.

Predsjednik Josipović je najavio da će se osnovati državna komisija sastavljena od predstavnika Ureda predsjednika, Vlade i Katoličke crkve u Hrvatskoj.

Papa će u Hrvatskoj provesti jedan vikend i to najvjerojatnije samo u Zagrebu.

Cijena dolaska rimokatoličkog poglavara u Hrvatsku za sada ostaje nepoznanica, ali se računa da bi mogla iznositi između četiri i šest milijuna eura. To je procjena minimalnih troškova, koja ne uključuje eventualnu izgradnju brojnih objekata povodom njegova dolaska. S obzirom na sve gore stanje u Hrvatskoj, te najave o novom valu otpuštanja početkom slijedeće godine, dakle za vrijeme Benediktovog dolaska, teško je da će informacija poput ove izazvati euforiju među radnicima Željezare, Kamenskog, i desetine sličnih tvrtki slučajeva, koji masovnim štrajkovima i apelima već tjednima upozoravaju javnost i izvršnu vlast na iznimno tešku poziciju u kojoj se nalaze.

Nedavni posjet Pape Velikoj Britaniji bio je pod velikim fokusom javnosti zbog više od nekoliko razloga. No, zanimljiva je činjenica da se čak 77 posto britanskih poreznih obveznika protivilo tom posjetu. Tamo se prije njegova dolaska procjenjivao trošak od oko 8 milijuna funti, no on je naknadno navodno debelo premašio tu cifru. Naime, BBC je izračunao da su britanski porezni obveznici - dakle oni koji su se u većini protivili papinom dolasku - platili između 10 i 12 milijuna funti. Koliki god trošak da bude, treba uzeti u obzir upozorenja brojnih ekonomskih stručnjaka da će upravo to razdoblje biti najkritičnije što se tiče hrvatskog gospodarstva i pozicije radnika u slijedećoj godini. Uzmimo samo posljednju procjenu koju je jučer objavio Ekonomski institut.

Analitičari su u toj studiji procijenili kako će fiskalni deficit i javni dug znatno porasti. Zbog niske izvozne konkurentnosti i značajno smanjenih investicija, blagi će se oporavak u idućoj godini zasnivati na rastu osobne potrošnje, što povećava neizvjesnost ostvarenja prognoze s obzirom na visoku nezaposlenost i nepovoljnu gospodarsku klimu.

"Procjenjuje se da bi nespremnost nositelja ekonomske politike na poduzimanje opsežnijih reformi mogla dovesti do sporog i slabog oporavka gospodarstva u idućim godinama", upozoravaju iz Ekonomskog instituta. Iz iste institucije tvrde da će se negativna kretanja na tržištu rada nastaviti, a vrhunac dosegnuti u veljači i ožujku, kada bi broj nezaposlenih mogao prijeći 330 tisuća", najavio je zagrebački Ekonomski institut u najnovijoj tromjesečnoj prognozi. Nemali broj hrvatskih građana koji spadaju u ovu nezavidnu grupaciju vjerojatno neće imati previše simpatija da se milijuni eura u ovakvim okolnostima troše za ovakav posjet, pa makar se on odnosio i na samog papu.