TOMISLAV KARAMARKO s Milijanom Brkićem (drugi slijeva), zamjenikom glavnog ravnatelja policije kojeg je doveo sa sobom iz SOA-eIako je Karamarko prije dvije godine u inauguracijskom govoru obećao potpunu depolitizaciju policije, mnogi mu spočitavaju da je umjesto depolitizacije proveo privatizaciju. Na čelna mjesta u Ravnateljstvu policije povukao je sebi odane ljude iz SOA-e poput Milijana Brkića, koji je zamjenik glavnog ravnatelja policije, i Roberta Bogdanića, šefa PNUSKOK-a (Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i kriminala.

Osim što je time preuzeo potpunu kontrolu nad djelovanjem policije, poznavaoci policijskog sustava tvrde da je to loše za policiju jer se obavještajni i policijski način rada potpuno razlikuju, taktički, tehnički, etiološki i fenomenološki. "To su dvije različite djelatnosti, u djelokrugu su im različita područja, služe se različitim alatima i tehnikama, jedni o drugima znaju vrlo malo ili ništa", objasnio je policijski ekspert.

Dojmu da je policija u velikim problemima pridonosi i to što je u vrijeme naoko stabilne vlade, jer je HDZ na vlasti od 2004., promijenjeno pet ministara policije, četiri ravnatelja policije, šest šefova Kriminalističke policije, šest načelnika Policijske uprave zagrebačke, pa se sustav ne može stabilizirati jer nema kontinuiteta. S druge pak strane, postoje i konkretni problemi funkcioniranja sustava, jer su u posljednje dvije godine najveći slučajevi korupcije i kriminala otkriveni zahvaljujući USKOK-u, a ne policiji. Izvor iz policije tvrdi da je Karamarko s čelnih mjesta smijenio neke iskusne profesionalce, a nisu pripadali ni lijevoj ni desnoj opciji, a postavio sebi odane ljude, uglavnom iz redova SOA-e. "Javna je tajna unutar policijskih krugova da je Oliver Grbić, kojega je Sanader doveo smijenivši Vladimira Fabera, samo formalno šef policije", kaže Nacionalov izvor iz visokih krugova MUP-a, "a zapravo sve konce u rukama drži Milijan Brkić, njegov zamjenik.

Riječ je o čovjeku kojega je Karamarko doveo iz SOA-e i u kojeg ima najveće povjerenje. Za šefa PNUSKOK-a, odakle je smijenjen Tihomir Kralj, došao je također čovjek iz SOA-e, Robert Bogdanić, za šefa Kriminalističke policije, umjesto Borisa Spudića, doveden je Vitomir Bijelić iz Rijeke, koji je napredovao strelovito, od načelnika odjela postao je šef Krim-policije, dok je šef zagrebačke kriminalistike postao Marko Mikulić." Izvori iz policije tvrde da su na listi Karamarkovih ljudi i mnogi načelnici županijskih policijskih uprava, poput šefa PU zagrebačke Tomislava Buterina, Tomislava Dizdara u Rijeci, Ivice Tolušića u Virovitici, Stipice Kune u Vukovaru, Mladena Blaškovića u Istarskoj županiji. Na čelu splitske policije je Josip Bukvić, za kojega kažu da je čovjek bez dostatnog iskustva i kum Ivana Jarnjaka. U Gospiću je načelnika policije Željka Jurkovića navodno postavio njegov kum Darko Milinović, a njegovim zamjenikom imenovan je lani Jozo Milas, široj javnosti poznat po priopćenju u kojem je otkrio puni identitet u Gospiću silovane američke košarkašice Ilishe Jarett, a inicijalima sakrio identitet napadača Jose Mraovića.

Za komentar stanja u policiji zamolili smo bivšeg ministra unutarnjih poslova Šimu Lučina. On smatra da se kriminalističke obrade provode selektivno, prema prethodnom dogovoru, političkim potrebama i interesima: "Reagira se tek nakon što se u medijima pojave informacije, a u posljednje dvije godine gotovo i nema značajnih kriminalističkih obrada i rezultata, osim javno eksponiranih predmeta u kojima prvenstveno postupa Državno odvjetništvo." Izvori iz policije tvrde da je u posljednje dvije godine stvorena atmosfera da su neki od najsposobnijih ljudi sami otišli jer nisu više mogli raditi u takvim uvjetima. U tom kontektstu naveo je nekoliko primjera: bivši šef Krim-policije Darko Dundović najprije je tražio premještaj na Policijsku akademiju, a potom otišao u Inu.

Boris Spudić, nekadašnji načelnik Krim-policije, također je doveden za predavača na Akademiji, a danas je savjetnik ministra. Na Akademiji je neposredno nakon odlaska s mjesta pomoćnika načelnika policijskog USKOK-a predavao i Željko Brincka, koji je danas također u Ini, a na njegovo je mjesto zasjeo Ivica Cetina, bivši službenik za nadzorno-usmjerivačku djelatnost u Uredu ravnatelja policije. Tihomir Kralj, nekadašnji šef PNUSKOK-a i jedan od sposobnijih ljudi u policiji, također je predavao na Akademiji, a sad sjedi u Ministarstvu pravosuđa. Vladimir Faber, jedan od uspješnijih ravnatelja policije, koji je slovio i kao blizak prijatelj Tomislava Karamarka, "unaprijeđen" je za državnog tajnika u MUP-u, de facto - neutraliziran je. Ante Orlović sam je tražio da ga maknu s mjesta načelnika Odjela gospodarskog kriminaliteta i korupcije i danas predaje na Policijskoj akademiji. Dosadašnji načelnik Sektora kriminalističke policije PU istarske Dragutin Cestar, po mišljenju mnogih jedan od najboljih deset kriminalista u Hrvatskoj, koji je još 2005. smijenjen s mjesta šefa Krim-policije i "bačen" u PU istarsku, premješten je u Sektor policije na radno mjesto voditelja Odsjeka za osiguranja, preventivu, metodologiju rada i stručno usavršavanje policije, dok je dosadašnji načelnik Odjela gospodarskog kriminaliteta Mladen Grozdanić premješten u Ured načelnika, Odsjek za prevenciju, na radno mjesto policijskog službenika za nadzor i planiranje.

OLIVER GRBIĆ ravnatelj policije, prema tvrdnjama nekih policijskih izvora tek formalni šef policijskih snagaIzvori iz policije tvrde i da je Krunoslav Borovec, načelnik Odjela za odnose s javnošću, na to mjesto zapravo maknut da ne "smeta" na mjestu načelnika Ureda ravnatelja. Neki od smijenjenih formalno su unaprijeđeni, ali izvori iz policije tvrde da je cilj bio maknuti ih s ključnih položaja u trenutku kad su postali neposlušni ili su otišli sami uvidjevši da nemaju uvjeta za djelotvoran rad. Dr. Petar Veić, autor Zakona o policiji iz 2001., smatra da je apsurdan prijedlog novog zakona prema kojem bi se policijskim službenicima zabranio politički angažman jer, osim što je to protuustavno i što nije europsko rješenje, time se obrće teza: "Ovdje je stvar postavljena na glavu, jer u Hrvatskoj nije problem bavljenje policijskih službenika politikom, nego političara policijom. Politika može odlučivati o promjenama policiji krajnje voluntaristički, a policijski službenici ne smiju biti članovi stranaka? U Hrvatskoj je potpuno izopačen sustav policijskog napredovanja, kakav ne postoji u Europi.

Trebali bi se utvrditi minimalni uvjeti za pojedina rukovodna radna mjesta, pri čemu bi minimalni uvjet za glavnog ravnatelja trebalo biti 20 do 25 godina radnog staža u policiji, sustavna policijska obuka, rukovodno i operativno iskustvo i poznavanje stranih jezika." Možda je sve navedeno uzrok velike razlike između broja prijavljenih, optuženih i osuđenih slučajeva. Prema statistici od 1990. do 2009. broj prijavljenih kaznenih djela s prosječnih 45.000 narastao je na 80 tisuća, ali nije razmjerno rastao i broj optuženih i osuđenih. Broj optuženika nije prešao 35 tisuća, a broj osuđenika ostao je ispod 25 tisuća. No onaj tko bi na brzinu zaključio da je tako zbog nedostatka policijskih službenika jako bi se iznenadio da opet baci pogled na statistiku - Hrvatska ima gotovo najviše policajaca na 100.000 stanovnika u Europi. Dok je prosjek u Europskoj uniji 340, Hrvatska ima više od 450 policijskih službenika na 100.000 stanovnika, odnosno s 11 tisuća policijskih službenika, koliko smo ih imali 1990., broj im se povećao za 20.000.

"Tomu", ističe Veić, "treba pribrojiti i administrativno osoblje, također brojnije nego u EU. Ruralna središta imaju višak policajaca, a u gradovima nedostaju, dok je dislokacija gotovo nemoguća." S druge strane, ističu poznavaoci situacije, nema sustavnog upravljanja ljudskim resursima ni procjene o koliko će policajaca biti potrebno za nekoliko godina i kolike bi trebale biti upisne kvote na Visokoj policijskoj školi. Nasuprot tomu, Karamarko se pohvalio na proslavi Dana policije da je MUP uložio i ulaže velike napore u jačanje policijskih snaga, jer je u proteklih godinu dana zaposleno 960 novih policijskih službenika, nabavljena sofisticirana oprema, ugovorena nabava novih policijskih zimskih i ljetnih odora te potrebnih plovila i novih vozila. "Tako je MUP potpuno spreman da od prvoga dana kad Hrvatska postane punopravna članica EU potpuno i na europskoj razini ispunjava svoje obveze", izjavio je tada Karamarko. No demantira ga stanje na terenu. O stvarnom stanju u policiji govori djelatni policajac iz jedne zagrebačke policijske postaje: "Trenutačno u policiji vlada posvemašnje rasulo. Imamo nove Škode Octavije koje stoje na parkiralištu, a mi se vozikamo u starim Golfovima jer su novi automobili uzeti na leasing, koji propisuje maksimalan broj kilometara koji smijemo prijeći u godinu dana, a mi tu kilometražu nabijemo u mjesec dana. Da ne pričam o tome da su sve malo bolje kompjutore u našoj postaji ljudi donijeli od kuće jer se na službenima ne može raditi. Ili o tome da sam cijelo ljeto radio u starim, zimskim gojzericama."

No osnovni je problem, ističe taj iskusni policajac, u tome što policajaca ima najmanje ondje gdje ih treba biti najviše - na terenu: "Naša policijska postaja obuhvaća nekoliko naselja. Znate li koliko ima ukupno patrola? Tri. U patroli umjesto iskusnog kolege imam sa sobom dva ili tri pripravnika koji nemaju nikakvih ovlasti. Četiri-pet godina nisu primani novi kadrovi i sad je u nepunih godinu dana došlo pet-šest generacija mladih, neiskusnih policajaca, koji tek trebaju naučiti posao. Formalno ima više ljudi, ali znate li vi koliko vremena treba da od pripravnika napravite policajca? A problem je u tome što je jedan od uvjeta za EU da se policija mora riješiti svih ratnih policajaca. Na terenu će ostati mladi i neiskusni."