Barack ObamaDanas se u SAD-u se održavaju tzv. "međuizbori", odnosno izbori na sredini predsjednikova mandata. Pri tome se ne biraju samo članovi Kongresa. Američki građani odlučit će i o više guvernerskih položaja.

U SAD-u se izbori održavaju svake dvije godine. Tako je predviđeno Ustavom. Pri tome se odlučuje o 435 mjesta u američkom Zastupničkom domu. Za Senat se pak ove godine bira 37 od ukupno 100 senatorskih mjesta. Trenutačno u oba doma Demokrati imaju većinu.

No kako najavljuju ankete to bi se moglo promijeniti, barem u Zastupničkom domu. Značenje ovakve promjene bilo bi ogromno. Jer svi zakoni moraju se izglasati u oba doma američkog Kongresa. A već je i do sad vladi predsjednika Baracka Obame bilo teško održavati svoj kurs.

Primjerice kod reforme zdravstva, koja je izglasana ove godine, rezultat glasovanja u Zastupničkom domu bio je 219 prema 212. Vrlo tijesan rezultat - protiv ovog zakona glasalo je svih 178 Republikanaca ali i 34 Demokrata. Ukoliko Demokrati, kako se očekuje, izgube najmanje 40 mjesta, Republikanci će osvojiti većinu u Kongresu, a Demokrati ne bi mogli više jednostrano donositi zakone koje žele jer bi bili ovisni o podršci Republikanaca.

Uz to: onaj tko ima većinu određuje i dnevni red. Republikanci su već najavili da će primjenu nekih već usvojenih zakona poput onog o zdravstvenoj reformi onemogućavati koliko god se bude moglo. Više od toga ipak neće moći jer predsjednik Obama svojim pravom na veto ima zadnju riječ.

Upravo je reforma zdravstva na scenu izbacila 'Tea party' pokret unutar Republikanske stranke koji se bazira na otporu politici Baracka Obame. Kandidati 'Tea Partyja' na stranačkim su predizborima uz pomoć Sarah Palin pomeli kandidate za koje se borila središnjica same stranke. Vođeni krajnje desničarskim idealima često su Obamu prokazivali kao socijalistu, komunista ili muslimana, a na njihovim predizbornim skupovima često je vladala atmosfera linča i mržnje što je najbolje osjetila jedna prosvjednica na skupu potpore senatskom kandidatu iz Kentuckyja Randu Paulu. Video na kojem se vidi kako Paulovi pristaše doslovno gaze prosvjednicu prošilila se SAD-om, ali je Paulova popularnost nakon toga još porasla pa će gotovo sigurno ovaj oftamolog postati senator.

U Senatu se očekuje da će Republikanci Demokoratima oduzeti neka mjesta, ali vjerojatno ipak ne i većinu. Trenutačno Demokrati imaju 59 a Republikanci 41 senatora. Konzervativci su tu već sad dovoljno velika manjina da imaju snagu blokiranja, kojom mogu zaustaviti izglasavanje zakona.

Jedan od razloga zbog kojeg će Republikanci ostati bez većine i u Senatu je kandidatura Christine O'Donnell za senatsko mjesto u Delaweru. O'Donnell, također kandidatkinja Tea Partyja na predizborima unutar republikanske stranke pobijedila je Mikea Castlea koji je imao realne šanse da ugrozi ovo demokratsko mjesto u Senatu, a samim time i njihovu većinu u tom domu Kongresa. Međutim, Delaware je dosta liberalna država koja nije spremna za kandidatkinju krajne desničarskih stavova popit Cristine O'Donnell.

Ona sama prije desetak godina zagovarala je stavove da kondomi ne sprečavaju začeće, a i dan danas kaže kako nije pobornik Darwinove teorije evolucije i da se ona ne bi trebala predavati djeci u školama.

Uz to američku su javnost zabavljale njene izjave kako se u mladosti bavila crnom magijom, a izjavila je i da je sebe smatrala vješticom. Nakon takvih izjava uvbrzo je postalo jasno da O'Donnell nema šanse na izborima, ali problem današnje Amerike je što će u nekim konzervativnijim sredinama nego što je to Delaware, kandidati slični O'Donnell bez problema pobijediti na izborima.

Uz izbore za Zastupnički dom i Senat birat će se i 37 od 50 guvernera. Trenutačno u 26 saveznih država vladaju Demokrati, u 23 Republikanci, a u jednoj saveznoj državi, Floridi, jedan bivši Republikanac. I na toj razini se očekuje da će Republikanci odnijeti prevagu.

A to je važno jer guverneri često diktiraju nacionalnu političku agendu i time usmjeravaju političku diskusiju. Osim toga, odgovorni su i za ustanovljavanje novih izbornih jedinica što je na planu sljedeće godine. Granice izbornih jedinica pomiču se svakih deset godina, a temelji se na posljednjem popisu stanovništva, koji je proveden ove godine.

Pri tome bi se strogo trebala poštivati neutralnost, ali naravno da svaka vladajuća stranka pokušava granice izbornih jedinica složiti tako da na sljedećim izborima osvoji što je više moguće glasova. A sljedeći izbori su predsjednički izbori 2012.