Jakov SedlarDokumentarni film "Gotovac" o jednom od najznačajnijih hrvatskih skladatelja Jakovu Gotovcu, u režiji Jakova Sedlara, premijerno je prikazan danas u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK), na dan kada je prije 75 godina u tom kazalištu praizveden njegov "Ero s onoga svijeta", najizvođenija i najpopularnija hrvatska opera.

Uz mnoge arhivske snimke, isječke iz opera i razgovore s poznavateljima Gotovčeva djela, ponajviše s njegovim sinom Perom, film predstavlja njegov raznolik i bogat opus te uzbudljiv životni put. U filmu se prikazuje, uz ino, kako je Gotovac 1945. završio u zatvoru zbog harmonizacije "Lijepe naše" te kako su mu dvije opere bile skinute s repertoara opera "Kamenik" 1947. i "Petar Svačić" 1971.

Redatelj filma Jakov Sedlar rekao je da je taj film snimljen kako se, s obzirom da se u Hrvatskoj sve više zaboravljaju veliki umjetnici, ne bi zaboravio jedan od najznačajnijih među njima, Jakov Gotovac. Film će u 45 minuta onima koji ništa ne znaju o Jakovu Gotovcu reći tko je on bio te one koji nešto i znaju podsjetiti na njegovo djelo, napomenuo je.

Branko Mihanović, ravnatelj Opere zagrebačkog HNK-a, rekao je da je opera "Ero s onoga svijeta" imala više od dvije tisuće izvedbi diljem svijeta, ocjenivši kako je riječ o fenomenalnom spoju glazbe i teksta Milana Begovića, jedinstvenom u glazbenoj povijesti. Iako je na premijeri 1935. dvorana bila poluprazna zbog Dušnog dana, opera je imala veliki odjek među publikom i u javnosti, a samo te sezone bila je izvedena 19 puta, dodao je.

U proteklih 75 godina ta je opera imala kontinuirani scenski i glazbeni život na hrvatskim i europskim pozornicama, rekla je Ana Lederer, intendantica HNK. Dodala je da HNK kao nacionalna kazališna kuća nastoji filmski dokumentirati živote velikih umjetnika, kako bi se ispunio prazan prostor koji postoji na tom području.

Jagoda Martinčević, autorica teksta za film, govorila je o odličnom prijamu te Gotovčeve opere u inozemstvu, s obzirom da je ona prevedena i izvođena na devet jezika, od finskog do slovenskog, ocijenivši da ona spada u red ponajboljih komičnih opera uopće.

Jakov Gotovac (Split, 1895. - Zagreb, 1982.) bio je i dirigent, a kao skladatelj je pripadao nacionalnom glazbenom smjeru. Za svoja vokalna djela često je uzimao narodne tekstove, u njih uvrštavao elemente glazbenog folklora, ljubavne lirike i humor. Među njegovim značajnijim djelima su Simfonijsko kolo (1926.), romantična narodna opera Morana (1930.), "Pjesme čeznuća" (1939.), ciklus "Intima" za glas i klavir, opere "Mila Gojsalića" (1951.) i "Dalmaro" (1958.).