Ivo JosipovićNužno je odvajanje realnih troškova mirovinskog sustava, onih iz doprinosa za mirovinsko osiguranje, od raznih oblika stimulacija ili socijalnih davanja koji ne proizlaze iz uplata u mirovinske fondove, a koji bi trebali biti okrenuti proračunu ili sustavu socijalne skrbi, istaknuo je predsjednik Republike Ivo Josipović nakon današnje sjednice njegova Savjeta za gospodarstvo.

Na sjednici posvećenoj mirovinskoj reformi upozoreno je da uplate nisu dovoljne za pokrivanje rashoda mirovinskog sustava, a samo ove godine je oko 17 milijardi kuna nadomješteno iz općih poreznih prihoda.

Mirovinska reforma trebala bi se odvijati kroz jačanje i postupno povećanje uplata u drugi mirovinski stup, a nužne korekcije socijalne naravi ne bi se financirale iz samog mirovinskog sustava nego kao socijalna intervencija države, rekao je Josipović.

To je vrlo složeni problem, ne samo jedne generacije ili jedne Vlade. Izmjene sustava treba dugoročno planirati, pogotovo jer je udio stanovništva starijeg od 65 godina u Hrvatskoj iznimno visok, tako da danas imamo vrlo nepovoljnu strukturu od 1,27 zaposlenika na jednog umirovljenika, kazao je Josipović.

Država treba motivirati ljude da budu dio svijeta rada, a manje se orijentiraju na razna socijalna davanja. Mirovinski fondovi premalo su angažirani u gospodarstvu i nedovoljno ulažu u gospodarske aktivnosti. Za stabilnost sustava važna je i socijalna predvidivost jer građani moraju imati povjerenje u mirovinski sustav, napominje predsjednik Republike.

Nedavne izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju nisu pokrenule cjelovitu reformu već se radilo o usklađivanju s trendom u mnogim zemljama u Europi koje podižu dobnu granicu i izjednačavaju muškarce i žene pri odlasku u mirovinu, ocijenio je Josipović istaknuvši kako mu je drago što je kod nas ženama određen dulji period za izjednačavanje s muškarcima, zbog specifičnosti njihova položaja.

S pravom mirovinskom reformom treba početi što prije, a da bi mirovinski sustav bio održiv treba podići dobnu granicu za odlazak u mirovinu, izjednačiti žene i muškarce, jasnije kažnjavati prijevremeno umirovljenje i nagraditi dulji ostanak u svijetu rada, ističe istraživač u Institutu za javne financije Predrag Bejaković.

Dobnu granicu sve zemlje u svijetu podižu na 67 ili 68 godina, pa bi to trebala učiniti i Hrvatska. Nedavno kada se ujednačavao odlazak žena i muškaraca u mirovinu bila je prilika da se odmah potakne podizanje granice na 67 godina. Ljudi danas žive osjetno duže nego prije samo jedne generacije, a za očekivati je da će se do sredine stoljeća životni vijek produljiti za još pet - šest godina, kaže Bejaković.