Vesna ParunU okviru Zagrebačkih posveta sinoć je u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt održano multimedijska pjesnička večer u počast nedavno preminuloj Vesni Parun, najistaknutijoj hrvatskoj pjesnikinji druge polovice 20. stoljeća.

Kao uvod u tu poetsku, glazbeno-scensku večer, prikazani su dijelovi filma "Vesna Parun/Pobuna snom ili vodič kroz ljudsku patnju", scenaristice i redateljice Ive Jelačić, nakon čega su glumci, prijatelji i znanci čitali njezinu poeziju i prisjetili se svojih susreta s njom.

Autor projekta Zagrebačke posvete, glumac Goran Matović rekao je kako je prije dvadesetak dana telefonski razgovarao s Vesnom Parun kada mu je, uz dopuštenje za održavanje večerašnjeg poetskog događanja, s puno gorčine govorila o nepravdama koje je cijeli život doživljavala i o tome kako joj guše životne i umjetničke slobode.

Glumica Nada Subotić rekla je kako se večeras u Muzeju za umjetnost i obrt trebao obilježiti 88. rođendan Vesne Parun, a sada je nema. Ipak, ustvrdila je Subotić, Vesna Parun i dalje je tu jer pravi pjesnici nikada ne umiru, dodala je. Podsjetivši na svoje susrete s istaknutom pjesnikinjom, njezine pjesničke i svoje glumačke početke, Subotić je kazivala njoj najdraže pjesme Vesne Parun.

Povjesničarka umjetnosti Iva Koerbler rekla je kako Paruničina stih, dvostih ili strofa imaju kompletnu kompoziciju likovnog djela, a njezina je poezija potpuna likovna tvorevina, bez obzira o kojoj je pjesničkoj zbirci riječ. Koerbler je kao veliki poticaj njoj osobno izdvojila nepokoreni ljudski i umjetnički integritet Vesne Parun, njezinu borbu protiv licemjerja, znajući da je kao žena u svome društvenom okruženju marginalizirana.

Na poetskoj večeri, koja je zamišljena kao scenski portret građen pjesničkim govorom, pjevom, filmskim zapisima i svjedočanstvima o utjecaju Vesne Parun na život hrvatske umjetnosti 20. stoljeća, sudjelovali su još glumica Helena Buljan, glazbenica Lidija Bajuk i drugi.

Vesna Parun preminula je 25. listopada u Stubičkim Toplicama u 88. godini. Rođena je na Zlarinu 10. travnja 1922., studirala je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a od 1947. djeluje kao slobodna književnica. Bila je dopisna članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Za svoj rad dobila je više nagrada i priznanja. Objavila je 52 knjige, najviše zbirki pjesama. Posljednji ispraćaj Vesne Parun bio je 28. listopada na zagrebačkom Mirogoju, a pokopana je dva dana kasnije na Šolti.

Dosad su se Zagrebačke posvete bavile djelom Miroslava Krleže, Josipa Severa, Antuna Branka Šimića, Tina Ujevića, Radovana Ivšića i Zvonimira Goloba, a planiraju se još večeri posvećene, među ostalima, Vladi Gotovcu, Arsenu Dediću, Juri Kaštelanu, Dragutinu Tadijanoviću, Dubravki Ugrešić.