Prvim, u nizu od četiri koncerta, sinoć je u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog započeo deveti ciklus gudačkog kvarteta Sebastian. Četvrti je put predstavljen i ciklus unutar ciklusa ¨Pet minuta¨ koji će ove godine imati opisni dodatak - iz salona, a odnosit će se na salonsku glazbu naših prostora. Umjetnički krug prvog nastupa zatvorio se suradnjom s akademskim slikarom Dankom Friščićem čiji je modri šesterodijelni vanzemaljac ¨promatrao¨ izvedbu s kraja pozornice.

Plesnim je tonovima Pravničkog valcera Đure Eisenhutha (1841-1891) Sebastian kvartet pretvorio koncertnu dvoranu u raskošnu odaju s kraja 19-og stoljeća, iz koje se opuštena publika za koji trenutak ¨teleportirala¨ u budućnost uobličenu Gudačkim kvartetom progresivnog hrvatskog skladatelja Srđana Dedića.

Širina je glazbenog interesa (elektronička i tradicionalna japanska glazba) svjetski priznatog domaćeg skladatelja (r.1965) dovela do izrade kompjutorskog programa za generaciju i pretraživanje garniture od više tisuća akorada od kojih je za Gudački kvartet koristio tek uži izbor onih apartnih, četveroglasnih. Nezamislivim kombinacijama ljestvica, serija, akorada, ritmova i struktura Dedić je pronašao nadahnuće za trostavačno djelo minimalistički imenovanih stavaka (♪=50, ♪=64, ♪=70) i sasvim originalnog sonornog svijeta.

Capricciom za gudački sekstet Richarda Straussa (1864-1949) proširio se izvođački sastav Sebastian kvarteta u gudački sekstet dvojicom gostujućih solista; Martinom Draušnikom (violina) i Vinkom Rucnerom (violončelo). Logika udvojenih instrumenata (2 violine, 2 viole i 2 violončela) Koranu je Rucner postavila na mjesto (druge) viole, dok je upražnjenu violinsku ulogu preuzeo gostujući glazbenik. Strauss je kao majstor orkestralnog sloga i scenske glazbe uobličio sekstet kao predigru operi Capriccio iz 1941. godine, i posvetio ga komornom opusu Johannesa Brahmsa kojeg je u mladosti iznimno cijenio.

Ispravno odijeljen pauzom, Gudački je sekstet u d-molu ¨Sjećanje na Firenzu¨ Petra Iljiča Čajkovskog (1840-1893) svojim opsegom i bogatstvom izraza bio koncert za sebe. Spretno objedinjenih značajki zapadno-europskog i ruskog kulturnog nasljeđa, četiri su stavka (Allegro con spirito, Adagio cantabile e con moto, Allegretto moderato, Allegro vivace) bila vrlo zahtjevna za izvođenje, a svojom su dužinom i instrumentacijom podsjećali na simfonijske opuse ruskog skladatelja. Sekstet glazbenika, kao i kvartet u prethodnim djelima, ostao je čvrst tijekom cijele izvedbe, s naglašenim vodstvom Anđelka Klobučara i fino uklopljenim mladim gostujućim kolegama. Bujne teksture i zreli komorni izraz Čajkovskoga u velikom je stilu okončao sezonski prvijenac Sebastian kvarteta.

Slijedeći nastup očekuje se na istom mjestu, 24-og siječnja 2011-e godine, a zanimljiv će program sačinjavati djela J. Haydna, F. Lhotke, A. Weberna i L.van Beethovena.