U laboratoriju Max Planck, instituta za biologiju starenja u Koelnu, u takozvanu mašinu za sortiranje naučnici stavljaju crve. Na taj način indirektno proučavaju proces starenja kod ljudi. Sve je počelo osamdesetih godina kada su naučnici unošenjem genetskih promjena uspjeli produžiti život crva za deset puta. Ovi eksperimenti pokazali su kako starenje ima genetsku komponentu i da se njom može manipulirati.

Znanstvenici očekuju da će poslije eksperimenata s crvima, mušicama i miševima raspolagati informacijama o procesu starenja kod ljudi. Zahvaljujući medicinskom napretku i sve boljoj higijeni, ljudski vijek je sve duži, kaže Ralf Petri, naučni koordinator u Institutu: 'Ako pogledamo demografski razvoj vidjeti ćemo da se u posljednjih 150 godina prosječni vijek produžio za dvije i pol godine. A čini se da se ovaj trend neće zaustaviti'.

Demografska katastrofa na pomolu

S godinama raste i rizik od bolesti koje su tipične za stare ljude, kao što je na primjer Alzheimer, ali i rak. Duboka starost stanovništva, međutim, ima i druge posljedice - naročito u industrijskim zemljama. Upravo u njima vidljive su temeljne demografske promjene - u ovim društvima je sve manje novorođenih beba, a sve više ljudi starije životne dobi.

'Taj trend je uočljiv i u zemljama na pragu industrijalizacije. I Kina će imati isti problem zbog broja stanovnika. I Indija će se suočiti s ovim problemom, kao i Brazil, Argentina i sve zemlje južne Amerike. Čak i neke zemlje Afrike. Znači, to je problem s kojim će biti suočene sve zemlje - prije ili kasnije', kaže Petri.