STOLU o HRT-u u Saboru početkom studenoga: Goran Beus Richemberg, Josip Popovac, Zvonko Milas, Želimir Mesarić, Marija NemčićHrvatska radiotelevizija dogodine će se suočiti s novim dramatičnim izazovima, koji bi mogli značajno utjecati ne samo na njeno poslovanje, već i na poslovanje kako elektroničkih, tako i ostalih medija u Hrvatskoj. Vodstvo HRT-a pod velikim je pritiskom iz više razloga. Trenutačno su čelnici HRT-a u zategnutim odnosima s Vladom, koja nije zadovoljna planom restrukturiranja koje joj je vodstvo HRT-a nedavno dostavilo.

U takvom ozračju prilično se nespokojno dočekuje skora saborska rasprava o poslovanju HRT-a, kao i stupanje na snagu novog zakona o HRT-u početkom iduće godine, koji će značajno utjecati na prihode te kuće. Vlada je nedavno odbila plan restrukturiranja HRT-a. Nacional je iz krugova bliskih Vladi detaljno doznao što Vlada zamjera vodstvu HRT-a, ali i kako su na HRT-u primili te primjedbe.

Plan dostavljen Vladi predviđao je otpuštanje 389 stalno zaposlenih osoba na HRT-u, za što bi trebalo izdvojiti 23,8 milijuna kuna. Tako bi se na plaćama uštedjelo 54,4 milijuna kuna, dok bi ukupna ušteda na troškovima dosegnula 81,3 milijuna kuna. Najviše ljudi, njih 220 trebalo bi se otpustiti s HTV-a, Hrvatskog radija i Glazbene proizvodnje, Odjel općih i zajedničkih poslova napustilo bi 114 zaposlenika, dok bi se preostalih 55 otkaza odnosilo na dopisništva. Zbog troškova zbrinjavanja viška ljudi plan je uključivao gubitak u 2011. godini od 10,3 milijuna kuna, no 2012. godina trebala je završiti s osam milijuna kuna dobiti, dok bi godinu nakon toga dobit iznosila 23,6 milijuna kuna.

Plan restrukturiranja HRT-a analizirali su službenici Ministarstva financija i kao glavnu zamjerku naveli da vodstvo HRT-a nije dostavilo plan sanacije dobavljača i dugova prema državi. Izvori iz HRT-a Nacionalu tvrde da tu zamjerku smatraju neprimjerenom. Vodstvo HRT-a navodi da su dugovi prema dobavljačima podmireni još u srpnju, te da je nemoguće izraditi plan vraćanja dugova prema državi dok se ne zna koliko se državi uopće duguje, a ta se dugovanja dobrim dijelom tiču neplaćenog PDV-a. Jedan dio državnih potraživanja na HRT-u osporavaju, a za onaj dio koji nije sporan tek bi se trebala dogovoriti dinamika otplate. Na Vladinu zamjerku što u planu restrukturiranja navodno nije napravljen precizan i obrazložen plan smanjenja broja vanjskih suradnika, vodstvo HRT-a tvrdi da na HRT-u ne bi trebao raditi ni jedan vanjski suradnik na radnom mjestu s kojeg se otpuštaju stalno zaposlene osobe. Prošli tjedan HRT je otpustio 40-ak vanjskih suradnika i sada ih ondje radi najmanje u povijesti, tvrde izvori s HRT-a.

Iz Vlade također zamjeraju da je 389 otkaza za stalno zaposlene premala brojka, a s HRT-a kažu da se do te brojke došlo uz pretpostavku da će HRT uskoro pokrenuti još dva specijalizirana digitalna kanala. Vlada spočitava vodstvu HRT-a i da je nejasno iskazalo financijske pokazatelje poslovanja. Vodstvo HRT-a s tim se ne slaže, te tvrdi da su oni iskazani na razini gdje ih je moguće procijeniti, budući da je restrukturiranje još uvijek u tijeku. Vladu smeta i to što je vodstvo HRT-a navodno zamislilo da će se trošak restrukturiranja namiriti kreditnim zaduživanjem i prodajom imovine, Nacionalovi izvori kažu da je HRT nudio da dio duga prema državi pokrije vlastitom imovinom. Primjerice, zgrada u Dežmanovoj ulici u Zagrebu u vlasništvu je HRT-a, ali je u najmu Ministarstva pravosuđa. Vodstvo HRT-a predlagalo je da se ta zgrada prebaci u vlasništvo Vlade, ali odgovor na tu inicijativu još nije stigao. Na Vladinu primjedbu da navodno nisu napravili detaljan plan zbrinjavanja viška zaposlenih, iz HRT-a tvrde da je to netočno, te da je vodstvo HRT-a napravilo zadovoljavajuću okvirnu projekciju plana zbrinjavanja, te da će detaljnu projekciju napraviti kada se definitivno bude znalo tko će se sve morati otpustiti, a što se smatra zadnjom fazom restrukturiranja.

Marjan Jurleka kaže da se nitko od političara nije zauzeo da HRT postane javni servisTvrde da je u njihovu programu restrukturiranja ključno to što se planira zadržati istu veličinu prihoda, te da se usto nude još dva digitalna kanala s nacionalnom koncesijom, uz otpuštanje znatnog broja zaposlenih. Vodstvo HRT-a svoje će komentare i pojašnjenja Vladi dostaviti za mjesec dana. Danas je izuzetno teško predvidjeti koliki će biti prihodi HRT-a dogodine, ponajprije zato što je prošli tjedan Vlada uputila na drugo čitanje novi zakon o HRT-u. Predviđa se da bi novi zakon trebao stupiti na snagu najkasnije početkom iduće godine. Kada se počeo raditi prijedlog tog zakona Koordinacija komercijalnih nakladnika smatrala je da je jedino rješenje koje bi nudilo opstanak komercijalnih medija u Hrvatskoj to da se HRT-u posve ukine mogućnost objavljivanja reklama. Od toga se zbog problema s kojima se HRT trenutačno suočava zasad odustalo, pa se predlagala primjena tzv. njemačkog modela. Njemačke javne televizije imaju mogućnost objave reklama u tzv. off-timeu, ali ništa u prime-time programskim terminima. Novi zakon o HRT-u trebao je u Hrvatskoj uvesti prilagođeni njemački model oglašavanja reklama na HRT-u, koji je kroz 4 godine ondje trebao dovesti do potpunog ukidanja prava objavljivanja reklama.

Uz to se predlagalo da se novac od objavljenih reklama može ulagati isključivo u restrukturiranje HRT-a. O tome je koordinacija komercijalnih nakladnika u više navrata razgovarala s ministrom kulture Božom Biškupićem, a o toj su temi predstavnici koordinacije razgovarali i sa svim klubovima saborskih zastupnika. Ishod razgovora za koordinaciju komercijalnih nakladnika bio je frustrirajući. Svi s kojima su razgovarali iskazali su opće nezadovoljstvo sa stanjem na HRT-u, ali je ono najčešće bilo interesno-politički uvjetovano. Nitko se od političara nije bezrezervno zauzeo da HRT postane javni servis, ispričao je Nacionalu Marjan Jurleka, predstavnik koordinacije komercijalnih nakladnika, koji je prisustvovao svim razgovorima. Kako bilo, sadašnje je stanje takvo da bi stupanjem na snagu novog zakona HRT imala pravo na objavu 6 minuta reklama u jednom programskom satu u prime-time terminima od 18 do 22 sata, dok bi se to smanjilo na 4 minute godinu dana kasnije. U ostalim terminima HRT će i dalje imati pravo emitirati 9 minuta reklama u jednom programskom satu, osim na novim specijaliziranim digitalnim kanalima, gdje se reklame uopće ne bi smjele objavljivati.

Hrvatska je u Ženevi prilikom dodjele digitalnih koncesija dobila pravo na 16 digitalnih koncesija, podijeljenih u 4 multiplexa s po četiri kanala. Međutim, nitko ne zna kakva će biti dinamika dodjele koncesija, ni kakvi će se kriteriji morati zadovoljiti, iako su nedavno neke od tih koncesija već podijeljene dosadašnjim nositeljima nacionalnih koncesija. Izvori bliski vodstvu HRT-a tvrde kako će HRT nakon stupanja na snagu novog zakona, ako se reklame budu smjele emitirati 4 minute u programskom satu, godišnje gubiti oko 80 milijuna kuna prihoda od reklama. Usporedbe radi, očekuje se da bi ukupan prihod od reklama na HRT-u u 2010. trebao doseći 183 milijuna kuna. Znatan je to udarac HRT-u, koji možda daje i odgovor na pitanje zašto u Vladi misle da bi s HRT-a trebalo otpustiti i više od 400 ljudi. Novi zakon će i na druge načine znatno utjecati na programske sadržaje HRT-a. Prilično jasno će se definirati što se smatra sadržajem od javnog interesa. Konkretno govoreći, teško će se ikada u budućnosti moći dogoditi da HTV prenosi inozemne nogometne utakmice, pa čak ni derbije poput ogleda Reala iz Madrida protiv Barcelone, ili pak Formulu 1. Ako se uzme u obzir da je to vrlo gledani sadržaj, koji privlači i brojne oglašivače, broj reklama mogao bi na HRT-u i dodatno pasti. Već sada je izvjesno, tvrdi Nacionalov izvor, da HRT neće pokretati specijalizirani sportski kanal, upravo zato što u hrvatski javni interes ulaze isključivo hrvatski sportski klubovi, a procjenjuje se da oni neće biti dovoljan mamac za gledatelje.

JOSIP POPOVAC, ravnatelj HRT-a i predsjednik Vijeća Zvonko Milas, napustili su sjednicu Odbora za informiranje, informatizaciju i medije krajem listopada jer je Vlada odbila plan restrukturiranja HRT-aOpisani razvoj događaja trebao bi dovesti do znatnog porasta cijene oglasnog prostora na HRT-u, iako je navodno Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja napomenula vodstvu HRT-a da te cijene ne bi smjele biti znatno iznad tržišnog prosjeka. Izvori s HRT-a tvrde kako su njihove cijene za oglašavanje u prosjeku 30% više od RTL-a, čije su cijene više od Nove TV. Takve korekcije cijena oglašavanja na HRT-u mogle bi dovesti i do nove preraspodjele oglašavanja, što ne mora nužno značiti da će se to povoljno odraziti na HRT, koji bi tekuću godinu mogao završiti čak i s neznatnom zaradom, unatoč bolnim rezovima, tvrde upućeni u zbivanja na HRT-u i to zato što je novo vodstvo HRT-a prilikom izrade završnog računa za 2009. u tu godinu uknjižilo 105 milijun kuna gubitaka. O tom će se izviješću uskoro raspravljati u Saboru. U tom se iznosu nalazi 40 milijuna kuna otpremnina za 220 ljudi koji su za mandata bivšeg vodstva HRT-a ranije poslani u mirovinu. To se, doduše moglo knjižiti postupno kroz 5 godina pa bi taj gubitak bio znatno manji, ali je sve uknjiženo odjednom. Ostatak od 65 milijuna kuna gubitka odnosi se na nenaplaćena potraživaja od pristojbi i marketinga, što se vjerojatno već dijelom naplatilo u tekućoj godini, pa je to dovelo do naoko boljeg poslovanja, a sve to je tipična knjigovodstvena gimnastika kako bi se stvorila dobra slika za novu upravu koja je naslijedila Vanju Sutlića i Blagu Markotu. Sve pokazuje da su pred vodstvom HRT-a burni dani, iako će se ravnatelj HRT-a Josip Popovac zadržati na svojoj funkciji najmanje do svibnja iduće godine.

Ne može se poreći da je Popovac nakon Blage Markote pojačanim ritmom nastavio provoditi bolne rezove, za koje se tvrdi da su nužan preduvjet koji bi trebao dovesti do poboljšanja stanja na HRT-u. Međutim, veliko je pitanje koliko će biti strpljenja da se s ovim sastavom vodstva HRT-a dočeka trajnija konsolidacija poslovanja. Vodstvo HRT-a s jedne strane suočeno je s pritiscima Vlade koja traži još brže restrukturiranje, a s druge strane s pritiscima dijela zaposlenika koji što s razlogom, ali često i bez ikakvog utemeljenja, u javnost plasiraju priče da su na poslu zlostavljani zato što kritički izvještavaju o vladajućoj koaliciji. Na takve se kritike nadovezuje i oporba iz političkih razloga. Tu su i predstavnici komercijalnih nakladnika, koji s pravom tvrde da je 1,2 milijarde kuna pretplate koliko godišnje prima HRT klasična državna subvencija koja narušava tržišnu utakmicu, te da bi uz toliku potporu HRT morao moći pozitivno poslovati i bez oglašivača.