Jadranka Kosor i Borut PahorOdbijanje baselske Banke za međunarodna poravnanja (BIS) da prihvati ulogu posrednika u sporu oko štediša Ljubljanske banke po ocjenama slovenskih medija otvara brojna nagađanja s obzirom da ga službeno za sada ne komentiraju ni u Ljubljani niti u Zagrebu.

"Političari ne znaju objasniti što odluka BIS-a zapravo znači, a sve je više špekulacija", navodi ljubljansko "Delo" u utorak. Dok u Hrvatskoj neki ističu da je time propao dogovor premijerke Kosor s njenim slovenskim kolegom o posredovanju BIS-a u sporu oko hrvatskih štediša Ljubljanske, slovensko ministarstvo vanjskih poslova stvar ne komentira, a premijer Pahor navodi da nije riječ o odbijanju.

Slovenski predstavnik za sukcesiju Rudi Gabrovec kaže da o odbijanju BIS-a da se prihvati uloge posrednika ništa ne zna, ali da se ni ne radi o sporu oko deviznih štediša Ljubljanske banke nego o razgovorima o kompleksnom problemu jamstava nekadašnje SFRJ koji treba riješiti dogovorom svih slijednica, a ne samo Slovenije i Hrvatske, prenose slovenski mediji.

Bez obzira na "zabune" i različite interpretacije "tajnog pisma" što ga je iz Basela dobio hrvatski ministar financija Ivan Šuker, "činjenica je da zbog odbijenice iz Basela dolazi i do ozbiljnih komplikacija" u drugom pitanju koje su riješili premijer Pahor i hrvatska premijerka, a to je pitanje arbitraže o granici, tvrdi vodeći slovenski list.

Ako su s odgovorom BIS-a u vezi posredovanja oko devizne štednje komplikacije tek počele, već neko vrijeme traju komplikacije vezane na razmjenu diplomatskih nota kojima bi Zagreb i Ljubljana potvrditi da je njihov arbitražni sporazum postao dio međunarodnog prava, a ni u Hrvatskoj ni u Sloveniji nitko od političara ne želi objasniti zašto, navodi "Delo".

Vijestima da dogovor o ulozi BIS-a oko rješavanja pitanja štediša dolazi u pitanje slovenski mediji inače ne posvećuju toliko pažnje koliko je uobičajeno u sličnim prilikama problematiziranja bilateralnih odnosa budući da je ovog tjedna glavna tema problematika djelovanja Pahorove koalicije pred usvajanje državnog proračuna za iduću godinu. To mediji nazivaju kritičnim testom za nastavak rada Pahorove koalicije u drugoj polovici njena mandata, s obzirom na jaka protivljenja vladinim reformama, špekulacije da bi u koaliciji moglo doći do promjena, ali i sve niže popularnosti vlade u javnosti koje otkrivaju istraživanja javnog mnijenja.