17.11.2010. / 12:35
Gallupovo istraživanje: Ljude na Balkanu najviše muči ekonomska kriza
I dok Hrvatska ulazi u posljednju fazu pregovora o ulasku u EU, podrška ulasku je ujedno i najniža od početka pregovora i iznosi samo 25 posto. Kada bi se danas održavao referendum o ulasku više bi ljudi glasalo protiv pridruživanja nego za (43 naprema 38 posto)
Na Balkanu više nema straha od rataGallup i Europski fond za Balkan objavili su danas rezultate istraživanja Balkan Monitora za 2010. godinu. Nakon 4 godine, ova istraživanja pokazuju kako se mišljenja i uvjeti na terenu mijenjaju. Najnoviji val istraživanja obrađuje mnoge nove teme, uključujući i promjenu u razmišljanjima ljudi o važnosti religije i viđenje ljudi o posljedicama organiziranog kriminala u njihovim životima.
U priopćenju o rezultatima istraživanja ističu se rezultati koji obeshrabruju. Tako primjerice 52% ispitanika u Hrvatskoj i 78% u Srbiji kažu da se bore sastaviti kraj s krajem zbog ekonomske krize. Čak i kosovske Albance, tradicionalne optimiste, kriza je, izgleda, jako pogodila - sa 19% u 2009. postotak onih koji teško žive skočio je na 54%.
Osim ekonomske krize, ljude na Balkanu muči i potraga za poslom. Osim u Srbiji i Makedoniji, većina nezaposlenih ljudi ima turobnu sliku o budućem zaposlenju, npr. 74% nezaposlenih u Bosni i Hercegovini ne vjeruje da će naći posao u sljedećih 12 meseci.
Poražavajući rezultati su i po pitanju povjerenja u institucije. Tako samo 26% Hrvata i 35% Srba vjeruje svojim vladama. I Crkva gubi svoju poziciju kao institucija od najvećeg povjerenja u regiji. Najveće poverenje je i dalje u vojsku, međunarodna tijela, kao što su EU i NATO i, uprkos opadanju povjerenja, u Crkvu (81% Crnogoraca vjeruje Crkvi, 73% Hrvata vjeruje vojsci).
I dok Hrvatska ulazi u posljednju fazu pregovora o ulasku u EU, podrška ulasku je ujedno i najniža od početka pregovora i iznosi samo 25 posto. Kada bi se danas održavao referendum o ulasku više bi ljudi glasalo protiv pridruživanja nego za (43 naprema 38 posto).
No, da nije sve tako crno govore i podaci do kojih su istraživanjem došli u Gallupu. Visok stupanj korupcije u poslovnom i vladinom sektoru vidi se kao sveprisutan (91% Kosovara smatra da je njihova vlada korumpirana)- ali sitna korupcija izgleda da je u opadanju (npr. postotak ljudi koji su morali nekog podmititi u godini prije istraživanja smanjio se u Makedonij sa 20% na 13%).
Također, u svim zemljama osim Srbije, u porastu je postotak ljudi koji osjećaju da ih političari dobro predstavljaju (npr. 60% Albanaca sada osjeća da su dobro politički predstavljeni, u odnosu na 33% u 2006).
Ono u čemu se slažu svi ispitani je da više nema straha od rata. Strah od rata je opao svugdje u prethodnim godinama tj. postotak Bosanaca koji su sigurni da neće biti drugog rata u regiji je porastao 22% od 2009.
Izuzev u Hrvatskoj, preko dvije trećine stanovnika Balkana vjeruje u EU i njene transformirajuće moći i glasalo bi za pridruživanje EU.
Četvrti val istraživanja, provedenog u srpnju 2010, sastojao se od reprezentativnog uzorka od najmanje 1000 ispitanika po zemlji iz Srbije, Hrvatske, Makedonije, Albanije, Kosova, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Vezane vijesti
U Hrvatskoj jake nacionalističke tendencije
Posljednje izvješće ‘Nacije u tranziciji 2012' nevladine organizacije Freedom House u kojem se analizira demokratski razvoj država središnje i… Više
- 'Pobjeda Nikolića prijeti novim ratom na Balkanu'
- Od eurotopije do barbarogenija
- "Homo balcanicus": Šta se krije iza machoizma na Balkanu?
Komentari
Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.
Najnovije
-
05.07.2012. / 10:38
Hrvatski gospodarstvenici u pohodu na rusko tržište
-
29.06.2012. / 16:26
Šokantna i provokativna modna predstava
-
29.06.2012. / 16:20
'Nakon pravomoćne presude moći ćemo razgovarati o Čačiću'
-
29.06.2012. / 16:09
Uživajte u sekundu dužem vikendu
registracija
9/3/10
nostradurus, 17.11.10. 23:08
Ekonomska kriza u svim zemljama van EU se može bitno ublažiti reformom monetarnog sustava prema planu: https://sites.google.com/site/financijskisustav/izlaz-iz-krize. Time se te države zadužuju samo za uvoz, a unutrašnje potrebe za novcem rješavaju onako kao je oduvijek i trebalo - monetaranom vlašću, a ne dizanjem kredita i stvaranjem duga bez kraja.