Dragutin LesarSaborski zastupnik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar ocijenio je danas izuzetno značajnim jučerašnji sporazum Vlade i sindikata naglašavajući potrebu da se njegove odredbe u cijelosti provedu, ali i upozoravajući da će ponovno morati doći do promjena Ustava.

U izjavi za novinare u Hrvatskom saboru, Lesar je kazao kako prva točka, koja govori o raspisivanju referenduma na kojem će građani dati ili ne suglasnost da za sve buduće referendume treba prikupiti 200 tisuća potpisa i to u roku od 30 dana, govori o nužnosti ustavnih promjena.

Nažalost, opet ćemo morati mijenjati Ustav jer vladajući nisu prihvatili amandman koji im se nudio. Nisu bili svjesni koliko je bitno da se Ustavom omogući neposredna demokracija, jer je s 10 posto potrebnih prikupljenih potpisa (svih birača) za raspisivanje referenduma onemogućen bilo koji referendum", kazao je.

Podsjetio je da je prilikom nedavnih ustavnih promjena amandmanom upravo predlagao smanjenje potrebnog broja potpisa te produljenje roka za njihovo prikupljanje.

Lesar smatra da je jučerašnji sporazum kompromis jer je, kaže, svima u državi jasno da do raspisivanja referenduma na temelju 717 tisuća potpisa, a nakon odluke Ustavnog suda, nije moglo doći .

"Napomena, referendum s novim referendumskim pitanjem provodit će se na temelju prijedloga vlade i odlukom Sabora, a ne onih 717 tisuća potpisa. Taj referendum, na zahtjev 717 tisuća potpisa, umro je danom odluke Ustavnog suda", kazao je.

Lesar smatra da je potrebno izmijeniti i Ustavni zakon o Ustavnom sudu na način da taj sud o ustavnosti referendumskog pitanja odlučuje prije prikupljanja potpisa.

"Logika stvari nameće, da je Ustavni sud na potezu ne na kraju postupka, nego na početku, i on mišljenje o ustavnosti ponuđenog referendumskog pitanja mora dati odmah po zahtjevu organizacijskog odbora, a prije početka prikupljanja potpisa. Znači, tek kad se dobije suglasnost na referendumsko pitanje, onda se ide na prikupljanje potpisa", kazao je.

Lesar dobrim smatra to što je Vlada jučerašnjim sporazumom preuzela obvezu da se pravilnici o radu unutar tvrtki, ustanova i institucija napuštaju, a da umjesto toga radna prava idu u kolektivne ugovore.

"Vjerujte mi da su pravilnici o radu najčešće najveće zlo koje se događalo, posebice u privatnom sektoru, jer se oni mogu donositi jednostrano, a kolektivni ugovor je dvostrani akt", objasnio je.

Najvećom vrednotom smatra točku kojom se Vlada obvezuje da će unutar godinu dana organizirati specijalizirane radne sudove.

"U Hrvatskoj sindikalna borba za posebna radne sudove traje 20 godina. Nikada do sada ni jedna vlada nije prihvaćala uvođenje posebnih radnih sudova. Ovo je prvi put da je ovo stavljena na papir i u ime vlade preuzeto. Ako ovo bude realizirano, pitanje poštivanja i vraćanja oduzetih radničkih prava je najveća vrednota koju ovaj sporazum može donijeti", ustvrdio je.

Nužnim zlom ocijenio je točku kojom je dogovorena produžena primjena pravnih pravila iz kolektivnih ugovora na način da ona vrijede godinu dana nakon raskidanja kolektivnih ugovora.

"To je model iz Njemačke i nadam se da će ugraditi i drugu rečenicu iz njemačkog modela, a ona glasi - onaj tko raskida kolektivni ugovor istovremeno mora pokrenuti pregovore za novi kolektivni ugovor', i onda u tom paketu postoje jamstva da se ne može dogoditi da kolektivnih ugovora nema", kazao je.

"Sada je samo pitanje provedbe ovog sporazuma. Ako je on pisan u dobroj vjeri, a ne zbog izborne godine u koju ulazimo, onda on ima više pozitivnosti nego negativnosti", smatra Lesar.