Hrvatska Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila konačni prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe kojima se smanjuju iznosi koje pojedinci ili pravne osobe mogu donirati pojedinim kandidatima ili strankama.

Tako je najviši dopušteni iznos koji fizička osoba može donirati smanjen na 30 tisuća kuna, dok je sadašnja granica 90 tisuća, a u zakonskom prijedlogu za prvo čitanje bilo je predloženo 50 tisuća.

Maksimalan iznos koji tvrtke, odnosno pravne osobe mogu donirati jednoj političkoj stranci te kandidatu na predsjedničkim izborima smanjuje se s do sada predviđenih milijun kuna na iznos od 200 tisuća kuna.

Smanjuju se iznosi i koje pravne osobe mogu donirati na izborima za Sabor i za članove u Europski parlament i sada se predlaže da to može biti maksimalno do 100 tisuća kuna, a najviše do 30 tisuća kuna za izbore na lokalnoj i regionalnoj razini.

Ministar uprave Davorin Mlakar napominje kako je zakon rađen u konzultacijama s Europskom komisijom te da su limiti koji se mogu donirati smanjeni u odnosu na prvo čitanje i sada su sukladni europskoj uvriježenoj praksi.

Zakon, ističe, utvrđuje i limite vezane za ukupan iznos troškova promidžbe.

Taj je limit za kandidate na predsjedničkim izborima 8 milijuna kuna, limit za kandidata i kandidacijske liste na izborima za Sabor i Europski parlament je 1,5 milijuna kuna po izbornoj jedinici.

Ukupni troškovi izborne promidžbe na lokalnim izborima vezuje se uz broj stanovnika, pa je tako najveći limit na izborima za gradonačelnika grada Zagreba i on po kandidatu ne smije prelaziti 500 tisuća kuna, dok je 400 tisuća kuna limit na izborima za župana, gradonačelnika velikog grada i grada sjedišta županije.

Na izborima za gradonačelnika, općinskog načelnika u gradovima koji imaju više od 10 tisuća stanovnika limit je 250 tisuća kuna, u gradovima od tri do deset tisuća stanovnika limit je 100 tisuća kuna, a za gradove i općine s manje od tri tisuće stanovnika limit je 50 tisuća kuna.

Predloženim se zakonom, ističe Mlakar, prvi put u Hrvatskoj jednim propisom uređuje transparentno financiranje svih političkih aktivnosti tijekom kampanja za predsjedničke izbore, izbore za Sabor te izbore za lokalnu odnosno regionalnu samoupravu.

Zakonom se uređuje i pitanje neovisnog nadzora i revizije, a tijela za to su Državni ured za reviziju i Državno izborno povjerenstvo (DIP).

Državni ured za reviziju kontrolirat će financiranje u dijelu vezanom uz trošenje sredstava državnog proračuna i lokalnih proračuna, dok će privatne donacije kontrolirati Ministarstvo financija.

Proširene su i ovlasti DIP-a koji će moći zatražiti da ga se izvijesti o činjenicama financiranja pojedinog kandidata ili stranke, ali može i prvi put izricati administrativne, financijske sankcije.

Te su sankcije potpuni ili djelomični gubitak naknade troškova izborne pomidžbe ili obustava isplate te naknade.

Zakon regulira i obvezu javnog objavljivanja podataka o donacijama i troškovima izborne promidžbe, utvrđuju zabranjeni izvori financiranja, itd.

Vlada je danas podržala i prijedlog reforme sustava Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Hrvatske obrtničke komore (HOK).

Tako se kod HOK-a planira do početka 2012. utvrditi jedinstveni iznos komorskog doprinosa u paušalnom iznosu za cijeli komorski sustav, umjesto sadašnjeg sustava u kojemu taj iznos utvrđuju udruženja i područne obrtničke komore.

Kod HGK veći se naglasak stavlja na poslove vezano za gospodarsku diplomaciju itd.

Podršku je dobio i sporazumom između vlada Hrvatske i Slovenije o izgradnji cestovnog graničnog mosta na rijeci Sutli na međudržavnom graničnom cestovnom prijelazu Miljana-Imeno.

Vrijednost te investicije je oko pet milijuna kuna, financirale bi ga u jednakom omjeru (50:50) hrvatska i slovenska strana, most bi se počeo graditi 2011. godine, a završio bi se 2012. godine.