Željko Gojak: Autor: Dominik Grgurić/PIXSELLBivšem karlovačkom policajcu Željku Gojaku produljen je pritvor nakon što je državno odvjetništvo protiv njega podiglo optužnicu zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, doznaje se danas na zagrebačkom Županijskom sudu. U optužnici koju je podiglo Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu Gojaka se tereti da je 5. listopada u karlovačkom naselju Sajevac sa skupinom nepoznatih pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) upao u obiteljsku kuću Marka Roknića i hicima iz vatrenog oružja usmrtio njegovu 14-godišnju kćer Danijelu te šogoricu Dragicu Ninković.

Iako je policija u kaznenoj prijavi, a kasnije i državno odvjetništvo u istražnom zahtjevu, Gojaka teretila i za smrt Marka Roknića u optužnici stoji da je za njegovo ubojstvo odgovoran netko od pripadnika ZNG-a koji su zajedno s Gojakom ušli u Roknićev dom. U optužnici je navedeno da je Gojak ratni zločin počinio, protivno pravilima međunarodnog prava, dok je kao pripadnik Policijske uprave karlovačke branio grad od napada paravojnih srpskih postrojbi i jedinica JNA. Sud je prihvatio prijedlog tužiteljstva da mu se pritvor produlji zbog težine kaznenog djela, pa će Gojak u Remetincu najvjerojatnije ostati tijekom cijelog suđenja koje će voditi sudac Siniša Pleše.

Očekuje se da će prvo ročište biti zakazano početkom iduće godine. Po pisanju tiska slučaj obitelji Roknić, u medijima poznat i kao "karlovački slučaj Zec" aktualiziran je nakon što su dvoje preživjelih članova obitelji, supruga Branka i sin Nenad, koji žive u Srbiji, dali iskaz beogradskom Specijalnom tužiteljstvu za ratne zločine. Slučaj je potom preuzelo hrvatsko državno odvjetništvo, a Gojak je uhićen 25. svibnja ove godine. Dvoje preživjelih je istražiteljima navodno izjavilo da su u kuću upala četvorica vojnika od kojih su dvojicu prepoznali kao susjede. Posmrtni ostaci članova obitelji ove su godine ekshumirani s groblja u Popović Brdu nedaleko od Karlovca.

Teški ratni zločini

NEKADAŠNJI LOGOR KERESTINEC u kojem su tijekom 1992. mučeni zarobljenici i civili danas je dio Državnog arhivaProtiv petorice uhićenih zbog sumnje da su 1991. i 1992. zlostavljali ratne zarobljenike u logoru u Kerestincu zagrebački Županijski sud poslijepodne je pokrenuo istragu te im je odredio jednomjesečni pritvor.

Istražna sutkinja Jadranka Mandušić prihvatila je prijedlog državnog odvjetništva te je Stjepana Klarića, Dražena Pavlovića, Viktora Ivančina, Željka Živeca i Gorana Štrukelja odlučila pritvoriti na mjesec dana.

Bajić na tragu monstrumima iz vojnog logora Kerestinec

Kao razlog za pritvaranje, sutkinja je navela posebno teške okolnosti zločina koji im se stavlja na teret, no odbila je sumnju državnog odvjetništva da bi osumnjičeni na slobodi mogli utjecati na svjedoke koje bi tijekom istrage trebalo ispitati.

Klarić, Pavlović, Ivančin, Živec i Štrukelj i prošlu su noć proveli u Remetincu, gdje ih je "smjestio" dežurni istražni sudac pred kojim su se, kao i na policiji, branili šutnjom.

TORTURE ZAROBLJENIKA započele su u Gajevoj 7, u prostorijama bivšeg Vojnog suda i vojnog zatvoraPokretanje istrage državno odvjetništvo zatražilo je zbog sumnje da su uhićeni od studenoga 1991. do lipnja 1992. u "Konačištu ratnih zarobljenika", koje je najprije bilo u Zagrebu, a zatim u Kerestincu, psihički i fizički zlostavljali ratne zarobljenike. Osim petorice pod istragom, u zlostavljanjima su sudjelovali još neki zasad nepoznati pripadnici osiguranja "Konačišta ratnih zarobljenika", tvrdi državno odvjetništvo.

Klarića i Pavlovića, osim kao neposredne počinitelje, tereti se zato što su zločine propustili spriječiti, čime su prekršili ratne i humanitarne propise međunarodnog prava.

Neslužbeno se doznaje da je rad na slučaju počeo nakon prijave bivšeg pripadnika JNA, koji je za ratni zločin optužio nepoznate počinitelje. U bivšoj raketnoj bazi JNA u Kerestincu navodno su zlostavljani i mučeni pripadnici bivše JNA, srpskih paravojnih postrojba i zarobljeni civili, među kojima je bilo i žena.