Povjerenstvo je zaključilo kako je sporna prva privatizacija INESaborsko povjerenstvo za privatizaciju Ine donijelo je odluku, a saborski zastupnici ju poduprijeli, kojom se ističe kako je u cijelom procesu privatizacije Ine sporna bila prva privatizacija organizirana 2003. godine.

Kako stoji u izvješću povjerenstva objavljenom na web stranicama Sabora, 2003. godine su istog dana zaključena dva ugovora između istih ugovornih strana u kojima su na dva različita način definiran status i obveze MOL-a.

"Definirajući ga u drugom Ugovoru kao strateškog ulagatelja (premda u tvrtku nije uložio ništa), otvara mu se put da odredbama o 14 zadržanih pitanja, protuzakonito i besplatno stekne dodatna i presudna upravljačka prava koja nisu bila predmet kupoprodaje i kojim stječe iznimno veliko pravo u odlučivanju o budućnosti kompanije, a što je posljedično imalo utjecaj i na sve ostale pravne i poslovne odnose Republike Hrvatske i MOL-", stoji u izvješću.

Povjerenstvo je zaključilo kako je, prema dokumentima dostupnim povjerenstvu, ugovor između Vlade Republike Hrvatske i MOL-a, zaključen 17. srpnja 2003. "zaključen protivno Zakonu o privatizaciji INE-Industrije nafte d.d. („Narodne novine“, br. 32/02), kao i Osnovnim kriterijima za vrednovanje pristiglih ponuda u postupku prodaje 25%+1 dionice INA- Industrija nafte d.d. usvojenih Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 20. lipnja 2002 godine. kojim se 95 dozvoljavala prodaja isključivo 25%+1 dionice uz koje kupac stječe pripadajuća vlasnička i dioničarska ovlaštenja sukladno ZTD-u".

"Ovako zaključenim Ugovorom kupac (koji postaje na papiru strateški partner) dobiva niz prava, suprotno uvriježenoj praksi koja se odnosi na strateške partnere , a čime se umanjuju prava odlučivanja vlasnika Republici Hrvatskoj u INA-i", ističu u povjerenstvu.

Dodaju kako je takva odredba suzila mogućnosti djelovanja Hrvatske u INA-i Industriji nafte d.d., a što se pokazalo otežavajućim čimbenikom prilikom provedbe daljnjih koraka koje je poduzimala Vlada Republike Hrvatske nakon 2004. godine.

"Prvom privatizacijom INE pogodovano je MOL-u i to na način da mu je prepušteno daleko više upravljačkih prava operativnog upravljanja, od onih koja mu proizlaze iz vlasničkog udjela, te je time znatno umanjen vlasnički utjecaj Republike Hrvatske na donošenje strateških i investicijskih odluka, posebice izbor dobavljača, pregovore s drugim investitorima i jačanju regionalnog položaja kompanije, kao i mogućnosti odlučivanja o daljnjem strateškom razvoju nakon 2004. godine", stoji u zaključku povjerenstva.

Stoga će Povjerenstvo svoj zaključak i dostupne dokumente poslati USKOK-u na razmatranje te od njega zahtjeva povratno izvješće o učinjenom u roku od 90 dana.

Zanimljivo je da su u izdvojenom mišljenju, oporbeni članovi povjerenstva istaknuli i kako bi izdvajanje plinskog poslovanja iz sastava INA-e naštetilo Hrvatskoj te prouzročilo negativne efekte u cijeni plina.

"Kupnjom skladišta plina Okoli PLINACRO se uz jamstvo države zadužio za 100 milijuna USD i time poboljšao likvidnost INA-e umjesto da su ta sredstva uložena u novo skladište plina jer Hrvatskoj nedostaje skladišnih kapaciteta i time se ugrožava sigurnost opskrbe plinom", upozoravaju članovi povjerenstva.