Angelina Jolie„Filmovi o stradanjima ljudi u BiH, kroz umjetničku katarzu, vraćaju u fokus nedovršenu patnju žena - žrtava rata, koje nerijetko ostaju zaboravljene na marginama tekućih socijalnih zbivanja. Pa je tako i pitanje filmova Angeline Jolie nešto što je njezin vanjski posao. To nije nešto što ima veze s njezinom odgovornošću oko Ujedinjenih naroda", kaže za Deutsche Welle glasnogovornik UN-a u New Yorku, Farhan Haq. Iz svega što se o tome zna u Americi, radi se dakako o korištenju umjetničke slobode, kako bi se dotakla neka nova - vaninstitucionalna dimenzija stradalih, van ustaljenih tema i dnevne politike.

Univerzalna tema

Uostalom, čuveni talijanski film „Noćni portir" (Il portiere di Notte) snimljen 1974. godine, koga je također režirala jedna žena - Liliana Cavani, s Charlotte Rampling u glavnoj ulozi, govorio je o ljubavnoj drami silovane žene. U toj filmskoj priči se Lucia, poslije strahota nacističkog logora, nekoliko godina kasnije u Beču susreće sa svojim zlostavljačem, bivšim SS oficirom Maxom, kojega je glumio Dirk Bogarde. Iz svega je nastala nezaboravna filmska priča, koja je, iako s okusom kontroverze, nadživjela svoje kritičare.

No, kao i u svakom umjetničkom djelu, život je samo mogući temelj za konstrukciju priče, a sve ostalo je plod autorske mašte: u ovom slučaju - filmska fikcija. U tom se kontekstu treba prisjetiti i izuzetnog filma sarajevske redateljice Jasmile Žbanić, „Grbavica" za koji je dobila „Zlatnog medvjeda" na filmskom festivalu u Berlinu 2006. godine.

Zato se Ujedinjeni narodi neće baviti filmom Angeline Jolie, na način kako bi to neki priželjkivali, bez obzira što je slavna holywoodska glumica njihov ambasador dobre volje. Glasnogovornik glavnog tajnika UN-a, Farhan Haq, za Deutsche Welle kaže, da to pitanje uopće nije bilo na dnevnom redu Ban Ki-Moona:

Angelina dobro radi svoj posao

„Angelina Jolie je UN-ova ambasadorica dobre volje i ona je proputovala svijet kako bi u ime UNHCR-a napravila značajan posao i skrenula pažnju na ono što treba izbjeglicama.

Snimanje filma nema veze s njezinom odgovornošću u Ujedinjenim narodima". No, što se tiče silovanih žena u Bosni i Hercegovini, glasnogovornik Svjetske organizacije u New Yorku podsjeća, da su mnogi počinitelji ratnih zločina, uključujući i zločine silovanja u minulom ratu u BiH, već procesuirani pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) u Haagu.

(Ne) odgovornost vlasti u BiH

"Naš vodeći glas oko toga, koji u UN-u predvodi borbu protiv nasilja nad ženama i njihovom korištenju kao instrumentu rata, je Margaret Wallström", kaže Haq. Slaže se da je pitanje nasilja nad ženama, kako je to Wallström nedavno naglasila - "pitanje zločina, a ne kulturološko pitanje", te da to "nije samo ni žensko pitanje", već pitanje ljudskih prava.

Prošlog mjeseca, prilikom svoje prve posjete Sarajevu, pomoćnica glavnog tajnika UN-a za pitanja borbe protiv nasilja nad ženama, Margaret Wallström, zatražila je od vlasti u Bosni i Hercegovini brže gonjenje i sudsko procesuiranje počinitelja monstruoznih zločina i silovanja izvršenih nad bosanskohercegovačkim ženama u minulom ratu.