Gillesa ApapUčestvujući u ovogodišnjem projektu ¨Rotary za izvrsnost¨, tri su zagrebačka Rotary Cluba zajednički dodijelila sedam vrijednih godišnjih stipendija odabranim studentima zagrebačkog Sveučilišta. Tim je povodom u srijedu 1. prosinca 2010. godine organiziran prvi Božićni humanitarni koncert u skoro ispunjenoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

Orkestralnu okosnicu cjelokupnog programa činili su članovi Zagrebačkih solista, a Mozartov je Treći koncert za violinu i orkestar u G-duru (KV 216) i Vivaldijeva Četiri godišnja doba (op.8) prearanžirao i vodio svjetski poznati violinist Gilles Apap (r.1963). Izvedbena neobičnost Gillesa Apapa naslutila se već na samome početku gdje je francusko-američki violinist (rođen u Alžiru) u šetnji dvoranskim prolazima iznosio vlastitu glazbenu introspekciju.

Poslije kratkog uvodnog motiva, prihvatio se izvedbe Mozartova violinskog koncerta čije je kadence proširio i preko granice ukusa. Bluegrass-orijentalno-klasične dosjetke Apap je mogao programski osamostaliti i nazvati po volji, no u tom bi slučaju umanjio atraktivnost skladbi unutar sjajno napisane programske knjižice (Dubravko Detoni). Opušten i lepršav stil muziciranja, gotovo urođen Gillesu Apapu, pokazao se vrlo modernim u većem dijelu svijeta, ponajprije u Americi i zemljama dalekog Istoka, no u Europi se još uvijek (djelomično opravdanim) rigidnim stavom nastoji sačuvati temelje bogate glazbene kulturne baštine. Sličan pristup Vivaldijevom najpoznatijem djelu bio je manje ¨bolan¨ zbog otvorenijeg improvizacijskog prostora i bitno manjih formalnih odstupanja.

Tako su fijukanja, hrkanja, zvižduci i pjevanja članova zagrebačkog ansambla zvučala sasvim privlačno i ugođeno, a jednaku su zanimljivost imale i Apapove šetnje kroz solističke dionice. Opušteno ozračje polako se prenosilo na dio publike koja je odlučila pljeskati po završetku svakog stavka. Poneki kašalj napokon se dogodio i sasvim spontano, usred izvedbe, a tapkalo se stopalima i u prvim redovima parketa. S te strane Gillesu Apapu svaka čast!

Dobar osjećaj za mjeru pokazali su Zagrebački solisti, nametnuvši se kao iznimno elastičan ansambl spreman na najrazličitije umjetničke izazove. U dijelu bez Apapa, samostalno su izveli Sambu brevis Ive Josipovića i Beatles Concerto Grosso No.4 Petera Breinera. Skraćena inačica Sambe da camera sinkopiranim je ritmovima asocirala na poznati brazilski ples, a promišljenom je polifonijom ukazala na skladateljsku spretnost aktualnog hrvatskog predsjednika. Slovački je pak skladatelj, dirigent, pijanist i aranžer Peter Breiner (r.1971) posegnuo za baroknom obradom četiri pjesme legendarnog britanskog sastava The Beatles. U vezanom se obliku concerta grossa istaknula obrada skladbe ¨Goodnight¨ koju je pokojni John Lennon napisao kao uspavanku za svojeg tada petogodišnjeg sina Juliana.