Julian Assange na Interpolovoj tjeralici (Reuters)"Uhićenje osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea napad je na slobodu medija i neće spriječiti tu organizaciju da i dalje na internetu objavljuje povjerljive dokumente", izjavio je u utorak glasnogovornik WikiLeaksa Kristinn Hrafnsson.

On nije želio komentirati "stanje svijesti Assangea" prije nego je uhićen, ali je potvrdio da je u zadnja 24 sata bio u vezi s 39-godišnjim Australcem.

Naglasio je da njegovo uhićenje neće odgoditi objavljivanje tajnih dokumenata. "Ovo neće promijeniti našu operaciju", rekao je Hrafnsson.

Assange se u utorak predao britanskoj policiji, nakon što se otkako je WikiLeaks počeo objavljivati povjerljive dokumente, skrivao na neutvrđenim mjestima u Velikoj Britaniji.

Tijekom poslijepodneva Assange se pojavio pred sucem na Westminsterskom sudu gdje je zanijekao da se osjeća krivim za djela koja mu se stavljaju na teret. Također, sucu je rekao kako će se boriti protiv izručenja Švedskoj koja je za njim i pokrenula međunarodnu tjeralicu.

Podsjetimo, WikiLeaksov osnivač uhićen je na temelju Interpolove tjeralice, izdane na zahtjev Švedske zbog seksualnog napastovanja i silovanja dviju žena u kolovozu ove godine. Assange je te optužbe odbacio.

Švedske vlasti tražile su njegovo izručenje i, ako uloži prigovor na izručenje, ostat će zatvoru ili će biti pušten uz jamčevinu.

Po BBC-u, britanska policija je u ponedjeljak navečer, pošto je primila švedski zahtjev, kontaktirala Assangeova odvjetnika Marka Stephensa koji je rekao da njegov branjenik želi saznati što više o optužbama na svoj račun i skinuti ljagu sa svojeg imena.

Stephens i Assange neuspješno su pokušavali stupiti u kontakt sa švedskim državnim odvjetnikom kako bi saznali pojedinosti iz optužnice.

WikiLeaks na više od 500 zrcalnih stranica diljem svijeta

Assange, čiji je WikiLeaks objavio stotine tisuća povjerljivih dopisa američke diplomacije, bio je zadnjih godina izložen brojnim prijetnjama smrću.

Nakon brojnih hakerskih napada, WikiLeaks je bio prisiljen prebaciti se na švicarski poslužitelj, pošto mu je nekoliko američkih internetskih providera uskratilo mogućnost da preko njih nastavi objavljivati tajne dokumente.

Otkako je počeo te aktivnosti, WikiLeaksovi su bankovni računi otkazivani, internetske stranice napadane, a američka vlada pokrenula je kazneni progon tvrdeći da je ugrozio državnu sigurnost i diplomatske napore diljem svijeta.

WikiLeaksove pristaše su u znak potpore otvorili 500 tzv. zrcalnih stranica na kojima su obavljene iste datoteke kao i na WikiLeaksu.