Julian Assange Osnivač WikiLeaksa Julian Assange poslao je opširno pismo australskom dnevnom listu The Australian u kojem poručuje da WikiLeaks zaslužuje zaštitu, a ne napade i prijetnje jer je njegova internetska stranica, koja "bez straha objavljuje činjenice", za dobro javnosti.

U tekstu objavljenu u utorak, pod naslovom "Ne ubijajte glasnika jer otkriva neugodne istine", Assange podsjeća na godinu 1958. i mladog Ruperta Murdocha, tada vlasnika i urednika časopisa The News u Adelaidu, koji je napisao da se "u utrci između tajnosti i istine, čini da će istina neizbježivo uvijek pobijediti".

Gotovo stoljeće poslije Wikileaks neustrašivo objavljuje činjenice na koje javnost ima pravo, tvrdi Assange i prisjeća se "mračna razdoblja korupcije u vladi Queenslanda prije tzv. istrage Fitzgerald i onoga što se događa kad političari priječe medijima da objave istinu".

"Te su stvari do danas ostale sa mnom. WikiLeaks je nastao na tim ključnim vrijednostima. Ideja, rođena u Australiji, bila je iskoristiti internetske tehnologije za objavljivanje istine na nov način", piše Assange.

"Demokratska društva trebaju jake medije, a WikiLeaks je dio medija. Mediji pomažu da vlade ostanu poštene. WikiLeaks je otkrio neke bolne istine o ratovima u Iraku i Afganistanu te objavio ekskluzivne priče o korporativnoj korupciji", piše Assange. Po njemu je WikiLeaks iznjedrio novu vrstu novinarstva: znanstveno novinarstvo. "Radimo s drugim medijima kako bi ljudi dobili vijesti i informacije, ali ih ljudi jednostavnim klikom mogu provjeriti jer su priloženi i dokumenti na temelju kojih je vijest nastala. Tako možete prosuditi sami za sebe je li vijest točna", ističe Assange.

U svom pismu kaže da nije proturatni aktivist, jer ima i opravdanih ratova.

"Ali nema ničeg goreg nego kad vlade lažu svojim narodima o ratovima, tražeći od građana da za te laži polože svoje živote i novac. Ako je rat opravdan, recite istinu i neka narod odluči hoće li ga poduprijeti", poručuje Assange.

Također podsjeća da WikiLeaks nije jedini objavio američke diplomatske poruke, navodeći The Guardian, The New York Times, El Pais i Der Spiegel.

"Pa ipak, Wikileaks je najviše na udaru američkih žestokih napada i optužaba", piše Assange i podsjeća na prijetnje ubojstvom koje su mu upućene, navevši u tom kontekstu Sarah Palin, savjetnika kanadskog premijera i mnoge anonimne osobe. Neki čak predlažu otmicu njegova 20-godišnjeg sina kako bi ga se dočepali.

Australce je upozorio na sramotnu vladu Julie Gillard koja je u potpunosti na raspolaganju SAD-u, tvrdeći da njezina vlada "pokušava ubiti glasnika jer ne želi da istina bude otkrivena".

Podsjetio je da su američki diplomatski papiri objavljeni na WikiLeaksu otkrili neke zapanjujuće stvari: da je saudijski kralj Abdulah od SAD-a tražio da napadne Iran, da Jordan i Bahrein traže da se iranski nuklearni program obustavi na bilo koji način, da je britanska istraga o Iraku bila namještena da se zaštite "američki interesi", da je Švedska prikrivena članica NATO-a u kojoj se od parlamenta kriju američki obavještajni podatci, da su američke vlasti od svojih diplomata tražile da se pretvore u kradljivce dokumenata UN-a i udruga za ljudska prava, kreditnih kartica, internetskih lozinki, ID fotografija, otisaka prtiju i slično, kršeći pritom sve međunarodne ugovore.

Na kraju svog pisma Assange podsjeća na povijesnu presudu u slučaju "dokumenata Pentgona" kad je američki vrhovni sud 1971. obranio pravo novinara na objavljivanje dokumenata o Vijetnamskom ratu, obrazloživši da "samo slobodni i ničim ograničeni mediji mogu učinkovito iznijeti na vidjelo nepravilnosti u vladi".

Julian Assange prima brojne "postove" ljudi diljem svijeta. Neki traže njegovo smaknuće jer je "ugrozio naše dečke koji se bore po svijetu", a drugi ga hrabre i upozoravaju da je "uspio razbjesniti opake igrače" te da je svijetu potrebno više Juliana jer će se "svijet pretvoriti u jednu golemu diktaturu".