Hrvatska će ovim tempom i za 40 godina još procesuirati ratne zločineMeđunarodna nevladina organizacija za promicanje i zaštitu ljudskih prava Amnesty International (AI) u najnovijem izvješću u četvrtak zatražila je od Hrvatske da ubrza procesuiranje ratnih zločina i posebice ističe da su vlasti propustile pokrenuti istrage protiv nekih visokih vojnih i političkih dužnosnika iako postoje javno dostupni sudski podatci koji bi ih mogli teretiti.

"Unatoč postojanju javno dostupnih podataka, uključivo dokaze s javnih sudskih postupaka u Hrvatskoj, navodi koji se odnose na neke vojne i političke dužnosnike na visokim položajima nisu nikada istraženi", stoji u izvješću.

U njemu se u primjerima navodi u kontekstu zapovjedne odgovornosti za zločine počinjene 1991. u Osijeku navodna umiješanost potpredsjednika Hrvatskoga sabora Vladimira Šeksa. Za zločine počinjene u akciji Medački džep 1993. u kontekstu zapovjedne odgovornosti spominje se ime generala Davora Domazeta-Loše, a nekadašnjeg ratnog pomoćnika ministra unutarnjih poslova Tomislava Merčepa spominje se u kontekstu zapovjedne odgovornosti za više zločina koji se ne navode poimence.

U izvješću objavljenu u četvrtak, "Iza zida šutnje: Procesuiranje ratnih zločina u Hrvatskoj", AI iskazuje zabrinutost zbog "nedostatka političke volje i hrvatskoga pravnog okvira za procesuiranje zločina" koji je, kako piše, "neodgovarajući i nije u skladu s međunarodnim standardima".

Programska direktorica AI-a za Europu i središnju Aziju Nicola Duckworth kazala je na konferenciji za tisak u srijedu u Zagrebu, predstavljajući izvješće, da u "Hrvatskoj i dalje postoje zapreke koje treba premostiti kako ratni zločini ne bi ostali nekažnjeni". Upozorila je da, iako je određen napredak postignut, hrvatske vlasti trebaju hitno identificirati te preostale zapreke jer je pitanje procesuiranja ratnih zločina jedno od mjerila za zatvarenje poglavlja o pravosuđu u hrvatskim pristupnim pregovorima s EU-om.

Dužnosnici AI-a ističu da Europska komisija, zadužena za praćenja napretka Hrvatske u pristupnim pregovorima s EU-om, dijeli zabrinutost u svezi s tim pitanjem.

Duckworth dodaje da međunarodna zajednica vrši pritisak, ali i ohrabruje Hrvatsku da se uhvati u koštac sa svojom prošlošću.

"Hrvatska mora iskoristiti ovo izvješće kako bi popravila sliku o stanju ljudskih prava u zemlji", istaknula je Duckworth.

AI, oslanjajući se na statističke podatke hrvatske vlade, podsjeća da postoji još gotovo 700 predmeta koji se odnose na ratne zločine i koji čekaju na procesuiranje.

"Zaključi se oko 18 predmeta na godinu... Ritam je vrlo spor", kazao je Marek Marczynski, stručnjak AI-a za Hrvatsku. Izrazivši bojazan da će zbog sporosti "procesuiranje trajati još 40 godina", istaknuo je da se gotovo polovica od 700 spomenutih predmeta odnosi na područje Siska i poziva na hitnu uspostavu posebnih odjela za ratne zločine pri sudovima.

Iznio je i padatak da se 76 posto predmeta u procesuiranje ratnih zločina u Hrvatskoj od 2005. do 2009. odnosi na hrvatske Srbe.

Marczynski je rekao novinarima i da je "velik nerazmjer između onoga što je Hrvatska postigla u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala i onoga što je učinila u procesuiranju ratnih zločina", smatrajući da je pitanje ratnih zločina "ostalo po strani".

Duckworth, međutim, ističe da "obveza rješavanja pitanja ratnih zločina ostaje i kad Hrvatska završi pristupne pregovore s EU-om".