Ivo JosipovićPredsjednik Republike Ivo Josipović smatra da se može dokazati da donacija Roberta Ježića, nedavno uhićenog vlasnika Diokija i Novog lista, za njegovu predsjedničku izbornu kampanju u visini 200 tisuća kuna nije u vezi s Ježićevim kriminalnim radnjama, a ako bi se dokazalo suprotno, rekao je da je spreman vratiti donirani novac.

"Lako se može dokazati da ta donacija nije imala nikave veze s Ježićevim kriminalnim radnjama. Ako se dokaže suprotno, spreman sam vratiti taj novac", poručio je Josipović u emisiji Hrvatskog radija "S predsjednikom uz kavu".

Dodao je i kako je Ježić bio ugledan gospodarstvenik te da nije bilo nikakve sumnje u njegov rad. S te strane, savjest mi je mirna, rekao je Josipović, dodavši kako bi povrat toga novca imao smisla samo ako bi se dokazala uzročna veza između te donacije i Ježićevih kriminalnih aktivnosti.

Predsjednik je komentirao i nastojanje Vlade da zadrži većinski paket Ininih dionica, istaknuvši kako bi "Hrvatska trebala zadržati svoj položaj u Ini". "MOL-ov pokušaj otkupa Ininih dionica u skladu je sa zakonom i u tom smislu nema se što prigovoriti", kaže predsjednik koji ističe i da bi Vlada trebala uložiti sav napor i 2,5 milijardi kuna kako bi zadržala većinski paket dionica i strateški interes u Ini.

Govoreći o povećanju broja hrvatskih vojnika za misiju u Afganistanu, istaknuo je kako je taj broj vojnika "sukladan proporciji koju RH ima u NATO-u". "Naši vojnici su instruktori, izvan borbenih djelovanja u toj zemlji", rekao je predsjednik, odgovarajući na upit izlaže li se Hrvatska time povećanim rizicima od terorističkih napada.

"Ulaskom u NATO sustav preuzeli smo i rizike i zadaće koje moramo poštivati", rekao je Josipović. Opasnosti od terorističkih napada, poput onoga koji se dogodio u Stockholmu, kod nas su, smatra, minimalne.

Josipović se na kraju osvrnuo i na proteklu godinu za koju kaže da su je na unutarpolitičkom planu obilježili borba protiv kopupcije i organiziranog kriminala, te gospodarska kriza koju "još uvijek ne uspijevamo riješiti". Na vanjskopolitičkom planu, uz napredak u pregovorima s EU, izdvojio je "zatopljenje u regiji".

Za iduću godinu, pak, predviđa pooštrenje gospodarskih mjera koje bi nam trebale, kaže, donijeti veći porast od planiranih 1,5 posto BDP-a. Na vanjskopolitičkom planu očekuje završetak pregovora s EU i zatvaranje "otvorenih pitanja u regiji".