BOLJA POLITIČKA KLIMA Ivo Josipović smatra da je za pozitivne pomake u hrvatskom društvu preduvjet bolja politička klima kakvu se i sam trudi stvoriti“Ni jedno društvo nije izišlo iz krize ako nije bilo optimizma, i tu vidim svoju ulogu, ali i vladinu. Zato i mislim kako su se u 2010. dogodile i neke dobre stvari. Otvoren je nezadrživi proces borbe protiv korupcije. Jako je dobro otvaranje nove stranice u odnosima sa susjedima, a i napravljen je značajan korak prema Europskoj uniji. Bilo je i pojedinačnih gospodarskih uspjeha. Osobno sam posjetio mnoge tvrtke koje uspješno rade, i ako želimo napredak, trebamo ukazivati na uspješne, a ne sve prikazivati u crnim tonovima.” Ivo Josipović djelovao je optimistično dok smo u subotu navečer rekapitulirali situaciju u Hrvatskoj na kraju prve godine njegova mandata. Iz predsjedničke perspektive Hrvatska se, sporo, možda i presporo, ali ipak kreće u pozitivnom smjeru.

Tome je pridonijelo i uhićenje Ive Sanadera, osumnjičenog za višemilijunske pronevjere i organizaciju krupcijsko-kriminalne hobotnice. Premda se suzdržava od optužbi protiv Sanadera, očito je da Josipović vjeruje kako će u idućim mjesecima, hrvatsko pravsuđe demontirati mafijašku scenu i stvoriti temelje da Hrvatska postane stabilna država s bitno manje korupcije. U razgovoru za Nacional, predsjednik Josipović je iznio viđenje političkih prilika u Hrvatskoj, govorio o ekonomskoj situaciji, Vladi i opoziciji, kao i tome zašto zagovara suradnju sa Srbijom i ostalim zemljama u susjedstvu.

NACIONAL: Većina građana 2010. ocjenjuje kao lošu godinu, kako zbog ekonomske i socijalne nesigurnosti, tako i zbog dokaza da su mnogi segmenti države duboko korumpirani. Koje je vaše mišljenje?

- Za mene je ovo prijelomna godina. S jedne strane, točno je da je 2010. u ekonomskom smislu bila loša, i da je tvrtkama i građanima donijela probleme, ali ovo je bila i godina u kojoj su mnogi stari računi došli na naplatu. Veliki dio sadašnjih problema seže u razdoblje pretvorbe i privatizacije kada je uništen dobar dio gospodarstva, a posljedice osjećamo i danas. Ali kada kažem kako je ovo bila prijelomna godina, onda mislim na korupcijske afere koje su se otvorile u 2010., i to za mene predstavlja znak optimizma. Sada smo se suočili s događajima iz prošlosti, i to na način kako to čini pravna država. Otvorene su istrage protiv bivših vrlo visokih dužnosnika, a to znači da smo slomili načelo nedodirljivosti visokih dužnosnika. Mislim kako se radi o nepovratnom procesu jačanja pravne države koji više nitko neće moći zaustaviti, i zato 2010. ocjenjujem godinom pozitivnog prevrata.

NACIONAL: Osjećate li osobnu odgovornost za negativnosti u Hrvatskoj?

- Naravno da osjećam odgovornost za slabosti u djelatnostima iz svoje nadležnosti. Ali, upravo tu, zajedno s premijerkom Kosor, pridonio sam rušenju načela nedodirljivosti. Nadalje, prilikom ustavnih promjena prihvaćen je moj prijedlog o nezastarjevanju odgovornosti za kriminal u pretvorbi i privatizaciji. Što se tiče loše ekonomske politike, tu se ne osjećam odgovornim. Nisam kreator ekonomske politike, a Vladu sam pokušavao motivirati i pogurati određene ideje, ali nemam ovlasti u području gospodarstva.

NACIONAL: Za vrijeme predsjedničke kampanje, protivnici i dio medija su vam predbacivali nedostatak uvjerljivosti i karizme. Kako tumačite popularnost koju ste stekli u proteklih deset mjeseci, jer prema anketama vašu politiku odobrava četiri petine građana?

- Protivnici očito, nisu bili u pravu, bio je to dio predizbornog spina. Pretpostavljam kako građani vjeruju da provodim u djela ono što sam zagovarao, ili da barem imam dobre namjere. U kampanji sam obećao dovršetak procesa ulaska Hrvatske u Europsku uniju, i u tom segmentu sam dao određeni doprinos, dakako, zajedno s Vladom i pregovaračima. Mislim da je vidljiv i moj doprinos poboljšavanju odnosa u regiji, kao i u borbi protiv korupcije, a u skladu s utjecajem koji imam na sigurnosni sustav, budite sigurni kako sam radio na tome da nitko u Hrvatskoj ne može biti nedodirljiv. Isto tako ojačan je naš položaj u međunrodnim vojnim asocijacijama, kako zbog angažmana hrvatskih vojnika u međunarodnim misijama, tako i u smislu kvalitete rada. Nisam isključivo zaslužan za ove uspjehe, ali da bi se to postiglo, trebalo je stvoriti pozitivnu političku klimu.

NACIONAL: Ključni politički događaj ipak je hapšenje Sanadera. Kako ste vi doživjeli ovu situaciju?

- To je važan pravni, pa i politički događaj. Ali i dalje smatram kako taj događaj ne smije biti povod za histeriju ili hajku na bilo koga uključujući i Ivu Sanadera. Država treba obaviti svoj posao jer postoji osnovana sumnja i sada je sve na pravosuđu, a moj apsolutni zahtjev i lijevoj i desnoj politici jest da se ne miješa u taj predmet. Mislim da i dio medija nije odolio da od ovog slučaja napravi spektakl, što je loše i za pravosuđe i za Hrvatsku.

NACIONAL: Dobro, ali o situaciji u kojoj se nalazi Hrvatska govori podatak kako je bivši predsjednik Vlade po svemu sudeći bio vođa korupcijske hobotnice?

- Takva sumnja sigurno ne govori lijepo o Hrvatskoj, ne treba je skrivati. Ali ja sam protiv uvlačenja obitelji, susjeda, dalje rodbine na način kako su to činili neki mediji.

NACIONAL: Jeste li imali obavještajna saznanja da Sanader namjerava pobjeći iz Hrvatske?

- O tome ne mogu govoriti.

NACIONAL: A jeste li imali informacije da se protiv Sanadera priprema optužnica?

- Predsjednik Republike i premijerka su korisnici obavještajnih informacija. U njima se prilično opširno govori o aktivnostima koje spadaju u nadležnost obavještajne i sigurnosne zajednice, a u to spada i praćenje organiziranog kriminala. Ali od trenutka kada pravosuđe preuzme određeni slučaj, tada to spada u isključivu nadležnost pravosudnih organa.

NACIONAL: Je li Sanader tražio da se sastanete?

- Ne, nikada.

NACIONAL: Koliko je Hrvatska ugrožena od organiziranog kriminala?

- Ne trebate biti korisnik obavještajnih informacija da biste vidjeli kako je Hrvatska, na žalost, visoko korumpirana zemlja. Vjerujem kako su procesi koji se sada odvijaju početak čišćenja Hrvatske od korupcije i organiziranog kriminala, i upravo zato sam 2010. nazvao prijelomnom godinom na tom planu.

NACIONAL: Mladena Bajića nerijetko kritiziraju uz argument da politika utječe na njegov rad i odluke koje će predmete otvoriti, a koje ne. Zašto ga sada branite, a napadali ste ga dok ste bili zastupnik SDP-a?

- Kao saborski zastupnik, zadnji put sam glasao protiv njegova izvješća. Ali situacija se promijenila i DORH je iskoristio promjenu općih političkih okolnosti i odlučno krenuo u raščišćavanje s kriminalom. Nažalost, često odgovor na pitanje mogu li državna tijela obavljati svoje funkcije, ne ovisi samo o njima već i o općem stanju u državi, posebno politici. Ove su se godine stekli uvjeti da državna tijela profunkcioniraju, i kao što sam ih u prošlosti znao kritizirati, tako sam ove godine zadovoljan aktivnostima Državnog odvjetništva. To je dijelom i zasluga premijerke Kosor jer su se maknule političke barijere koje su onemogućavale obavljanje funkcija u punoj mjeri. Zahvaljujući cjelokupnom društvenom miljeu, sada je cijela stvar krenula nabolje i bilo bi kontraproduktivno vraćati se dvije ili tri godine unazad i po njima vrednovati DORH. Moram priznati kako mi, sada kada se situacija dobro razvija, paradoksalno zvuče špekulacije kako treba smijeniti Bajića jer prije nekoliko godina nije funkcionirao kako je trebao ili kako smo očekivali. Bajićeva smjena bi sasvim sigurno zaustavila neke istrage i poslala potpuno krivu poruku i javnosti i Državnom odvjetništvu i policiji.

NACIONAL: Vjerujete li Andriji Hebrangu i Vladimiru Šeksu kada tvrde kako u HDZ-u nema korupcije i crnih fondova?

- Predsjednik Republike nema što vjerovati ili ne vjerovati. To je pitanje Državnog odvjetništva i istrage pa ćemo vidjeti što je bilo.

NACIONAL: Hrvatsku u 2011. vjerojatno očekuju parlamentarni izbori, a ankete pokazuju značajnu prednost koalicije lijevog centra. Očekujete li promjenu vlasti?

- Bit će izbori i vidjet ćemo kako će završiti. Ni prijevremeni ni redovni izbori ne bi predstavljali tragediju, neovisno bi li došlo do nove vlasti ili bi pobijedila vladajuća koalicija. Isto tako su bile netočne ocjene prema kojima bi pad sadašnje vlasti doveo do odgode ulaska u Europsku uniju. To je sve dio demokracije, a Hrvatska je država u kojoj je demokracija zaživjela, i zato i pad i opstanak Vlade treba gledati kao dio demokratskog procesa.

NACIONAL: Dojam je kako se, otkako ste postali predsjednik, ipak distancirate od svoje nekadašnje stranke?

- Prema Ustavu, predsjednik Republike je nestranačka osoba i ja to poštujem. Ali to ne znači da sam promijenio svjetonazor koji velika većina građana prepoznaje kao lijevi centar.Izbore sam dobio na određenoj političkoj platformi i sada je želim provesti, naravno bez stranačkog svrstavanja. Ustav traži da se Predsjednik ne svrstava uz bilo koju stranku, i mislim da bi se i glasači SDPa jako razočarali kada bih javno agitirao za njihovu ili neku drugu stranku. Moju podršku će imati sve stranke za koje ću ocijeniti da vode Hrvatsku u EU i spremne su provesti reforme gospodarstva, pravosuđa i drugih područja, koje na ovaj ili onaj način ostvaruju načela politike nove pravednosti.

NACIONAL: Kako ocjenjujete rad premijerke Kosor?

- Više puta sam rekao da po Ustavu, predsjednik Republike surađuje s Vladom i premijerom, ali ih ne ocjenjuje. Prema tome, neću davati ocjene.

NACIONAL: Vi ste u nekoliko navrata kritizirali Vladinu ekonomsku politiku.

- Mogu biti kritičan ili naklonjen prema pojedinim aspektima politike vlasti ili oporbe, ali se neću upuštati u ocjenjivanje premijerke i njezine vlade, baš kao niti oporbe.

NACIONAL: U kojim područjima bi onda izvršna vlast trebala kvalitetnije raditi?

- Gospođi premijerki sam osobno rekao da mora jako intenzivirati gospodarske reforme jer je očito kako Vladin paket ekonomskih reformi, iako je bio podržan i od struke, ne daje očekivane rezultate. Mislim kako bi ovaj program trebalo početi provoditi mnogo brže i intenzivnije, jer bez toga neće biti boljitka. Hrvatska treba i radikalnu promjenu poreznog sustava baš kao i reformirati lokalnu samoupravu koja je skupa i neefikasna. Imamo vrlo razvijenu mrežu jedinica lokalne samouprave, a u isto vrijeme smo snažno centralizirana država u kojoj najveći dio novca ostaje centralnoj vlasti. Znam da su ovo teme koje stranke procjenjuju kao visokorizične, ali gotovo svake godine imamo lokalne, predsjedničke ili parlamentarne izbore, i ako ćemo čekati neka vremena bez izbora, reforme nikada nećemo provesti. A bez toga Hrvatska neće ići naprijed. Kada se govori o izlasku iz krize, rast od 1,5 posto neće biti dovoljan za snažan gospodarski oporavak i zapošljavanje kakvo trebamo. Volio bih da pogledamo malo dalje u budućnost i napravimo projekciju razvoja Hrvatske do 2020. Jedna smo od rijetkih zemalja koja nema desetogodišnju strategiju, što pokazuje nesklonost društva kao cjeline da promišljamo na duže staze.

NACIONAL: Po svemu sudeći, premijerka Kosor će provesti rekonstrukciju Vlade. Kako bi trebale izgledati promjene?

- Rekonstrukcija je premijerkin posao, a ja svima koji budu u Vladi želim puno uspjeha. Uspjeh Vlade je i moj uspjeh, uspjeh cijele zemlje. Za sada je očito da ni premijerka ne misli da njezina vlada funkcionira kako to ona želi, jer inače ništa ne bi mijenjala. Od vlade u novom sazivu očekujem da bude efikasnija od sadašnje i da provede reforme.

NACIONAL: U vanjskoj politici bili ste snažno fokusirani na popravljanje odnosa sa Srbijom. Jeste li se bojali negativnih reakcija u ovdašnjoj javnosti?

- Još u kampanji sam obećao popravljanje odnosa sa susjedima. Mislim da je to apsolutno u hrvatskom interesu, bez obzira na duboke rane zbog nekadašnjih sukoba sa Srbijom, Crnom Gorom pa i Bosnom i Hercegovinom. U sigurnosnom smislu, odnosi sa susjedstvom su važni i tu vrijedi izreka „Više vrijedi dobar susjed nego najviši zid“, a postoje i zajednički gospodarski interesi. Veliki problemi iz rata poput pitanja nestalih osoba sigurno se neće riješiti ako nemamo kvalitetne odnose sa susjednim državama. Bit će još problema, ali nije dobro ako se politika bazira na strahovima pa i povremenim posrtanjima u međusobnim odnosima.

NACIONAL: Često se kao preduvjet uspjeha apsotrofira privatno dobar odnos između vas i Borisa Tadića?

- Ne znam koliko je riječ o privatnom odnosu. Ako mislite na mogućnost da nazovemo jedan drugoga i kažemo što mislimo, onda je odgovor potvrdan, ali ako mislite na privatna druženja, toga nema. Što se mene tiče, predsjednik Tadić je moderan političar koji razumije probleme i koji se vrlo dobro snalazi u ne baš lakim političkim odnosima u Srbiji. Mislim da je pouzdan partner za uspostavljanje dobrih odnosa u regiji.

NACIONAL: Hoće li Hrvatska iduće godine završiti pregovore s EU?

- Optimist sam i vjerujem da hoće. Naravno da još ima problema vezanih za Poglavlje 23. kao i subvencije i brodogradilišta, ali sve to možemo riješiti.

NACIONAL: Kako komentirate negativno stajalište Glasa Koncila oko uhićenja Ive Sanadera i Tomislava Merčepa?

- Vidjeli smo da se Hrvatska biskupska konferencija oglasila s prilično drukčijim stajalištem i osudila korupciju, prije i zločine. Možda je riječ o načinu izražavanja koji nije najbolji ili osobnom odnosu autora, ali do sada nisam primijetio da bi Crkva sprečavala borbu protiv korupcije. Protiv su hajki i pravljenja spektakla, a to isto i ja mislim. Ni za Crkvu ni za hrvatsko društvo ne bi bilo dobro kada bi Katolička crkva bila protiv borbe s korupcijom, a ja ne mislim da se to događa.

NACIONAL: A kada je riječ o zahtjevu Iustitie et Pax, da se popišu žrtve komunizma u Hrvatskoj?

- To ima političku agendu druge vrste. Naravno da popis stanovništva ne može biti u funkciji nijednog političkog ili drugog projekta, pa ni onog koji zagovara Crkva.

NACIONAL: Kako objašnjavate opću apatiju u društvu?

- A zašto sve, pa i vaše novine, više pišu o lošim nego o dobrim stvarima? Često o tome pričam s novinarima i vlasnicima novina jer prvih deset stranica sve je crna kronika, a uspjesi se prešućuju, osim ako neki sportaš osvoji zlatnu medalju. Ništa se nije pisalo o studentima Pravnog fakulteta koji su pobijedili kolege s Cambridgea i Oxforda, ali zato svaki huligan koji napravi svinjariju, dobije ogroman medijski prostor.