Objavljeno u Nacionalu br. 788, 2010-12-21

Autor: Marko Biočina

Nestranački trio jača poziciju hrvatske Vlade u Upravi Ine

Pokažu li se te informacije točnima, trojica članova Uprave Ine koje imenuje hrvatska vlada trebali bi postati Jasminko Umićević, Miro Skalicki i Davor Mayer. Radi se o tri poznata menadžera sa značajnim iskustvom u naftnoj industriji

PREMIJERKA JADRANKA
KOSOR odlučila je ukinuti dosadašnju praksu imenovanja
stranački podobnih kadrova u vrh javnih poduzećaPREMIJERKA JADRANKA KOSOR odlučila je ukinuti dosadašnju praksu imenovanja stranački podobnih kadrova u vrh javnih poduzećaMedijske informacije o tome kako će Vlada u Upravu Ine imenovati trojicu neovisnih naftnih stručnjaka može se smatrati naznakom novog modela upravljanja najvećom hrvatskom kompanijom, ali i nagovještajem revolucionarne promjene paradigme upravljanja domaćim javnim poduzećima. Pokažu li se te informacije točnima, trojica članova Uprave Ine koje imenuje hrvatska vlada trebali bi postati Jasminko Umićević, Miro Skalicki i Davor Mayer. Radi se o tri poznata menadžera sa značajnim iskustvom u naftnoj industriji, te iznimnim referencama rada za velike međunarodne kompanije. Tako je Skalicki godinama radio za veliku britanskonizozemsku naftnu kompaniju Shell, a od 1998. do 2003. godine bio je glavni direktor Shella za Hrvatsku.

Mayer je trenutno Inin direktor kartičnog poslovanja i član Uprave Tifona, tri godine radio je u austrijskom OMV-u, te još tri kao regionalni menadžer američkog ExxonMobilea, najveće naftne kompanije na svijetu. Umićević, nekadašnji zamjenik generalnog direktora Ine, tijekom posljednjih deset godina u Londonu je izgradio privatnu konzultantsku tvrtku i smatra ga se jednim od najuglednijih domaćih naftnih stručnjaka. Budući da su sva trojica nestranačke osobe, njihovo imenovanje u Upravu najveće kompanije u kojoj država ima vlasnički udjel, ukoliko do njega dođe, moći će se smatrati nagovještajem nove Vladine politike po pitanju upravljanja takvim poduzećima. Naime, na taj način prvi put će biti prekinuta politika imenovanja stranačkih lojalnih kadrova na najviše pozicije u državnim tvrtkama. Radi se o praksi koju je Hrvatska naslijedila još iz Jugoslavije, a koju su provodile sve dosadašnje Vlade.

U takvoj politici državna poduzeća služila su kao mehanizam za zbrinjavanje lojalnih stranačkih kadrova, ali i, kako se u posljednje vrijeme pokazuje, financiranje političkih stranaka. Dapače, podjela pozicija u upravama javnih tvrtki tradicionalno je bila glavna stavke koalicijskih sporazuma hrvatskih političkih stranaka. Ipak, cijena imenovanja čelnih ljudi javnih poduzeća po stranačakim, a ne po stručnim kriterijima, bilo je iznimno loše poslovanje takvih tvrtki. Takva praksa u domaćoj javnosti godinama se opravdavala tvrdnjom kako Vlada na čelu javnih poduzeća mora imati ljude od povjerenja kako bi osigurala da oni provode njezinu politiku i zamisli, no takvo obrazloženje teško je poduprijeti argumentima. Naime, Vlada kao djelomični ili većinski vlasnik nekih poduzeća preko tijela kao što su skupština i nadzorni odbor ima mogućnost kontrole poslovanja i određivanja temeljnih strateških ciljeva u skladu s politikom Vlade, no to nije razlog zašto te kompanije operativno ne bi trebali voditi najbolji dostupni stručnjaci, koje Vlada ionako uvijek može smijeniti ako je nezadovoljna njihovim rezultatima.

Čini se kako se upravo tom logikom vodila premijerka Jadranka Kosor, kad je prvo sredinom godine donijela odluku da će politički dužnosnici biti smijenjeni iz nadzornih odbora javnih poduzeća, te da će ih zamijeniti neovinski stručnjaci. Navodna odluka da se trojica takvih stručnjaka imenuju u Upravu Ine može se smatrati nastavkom te politike, a činjenica da je ona prvo provedena u Ini podjednako ima simbolične, kao i praktične razloge. Naime, Ina je kao najveća hrvatska kompanija tradicionalno bila vezana uz politiku, a od njezinih početaka članovi njezinog najvišeg menadžemnta su, uz poneke iznimke, bili ljudi koji su stigli iz politike ili s jakim političkim zaleđem. S druge strane, zbog kompliciranih suvlasničkih odnosa s MOL-om Vladi su u Ini danas više nego ijednom drugom javnom poduzeću potrebni stručni kadrovi koji na profesionalnoj razini mogu parirati iznimno kvalitetnim MOL-ovim menadžerima i na taj način štititi interes Vlade. Takvo međudjelovanje na kraju bi trebalo rezultirati napretkom Ine, a prema neslužbenim informacijama novi članovi uprave mogli bi biti imenovani neposredno nakon što 17. siječnja kompanijina skupština dioničara imenuje novi nadzorni odbor.

INA NAGOVJEŠTAJ ZA DRUGE S druge strane, u stručnim krugovima su se pojavile informacije kako bi imenovanje novih članova uprave Ine moglo biti odgođeno za veljaču, no realnije je očekivati da će Ina sredinom siječnja dobiti nove članove uprave, a budu li to Skalicki, Mayer i Umićević, kao što se nagađa, Ina će postati prvo poduzeće u vlasništvu države s potpuno profesionaliziranom upravom sastavljenom od nestranačkih stručnjaka. U tom kontekstu za vjerovati je da je Ina samo prvi izdanak novog modela upravljanja državnim tvrtkama, a uspije li se taj model preslikati i na ostala hrvatska javna poduzeća mogao bi to biti jedan od najvećih dosadašnjih političkih uspjeha hrvatske premijerke Jadranke Kosor.

Vezane vijesti

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Josip Friščić, bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora i bivši čelnik Hrvatske seljačke stranke (HSS-a), HDZ-ovog koalicijskog partnera u bivšoj Vladi,… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika