Budućnost hrvatskog mirovinskog sustava je upitnaDržavi godišnje nedostaje 16 milijardi kuna za isplatu mirovina u prvom stupu mirovinskog osiguranja. Taj problem nije nov i već se godinama pokušava riješiti na različite načine. Činjenica je da Hrvatska trenutno ima 1,2 milijuna umirovljenika, a broj zaposlenih koji uplaćuju doprinose u državni proračun iz dana u dan se smanjuje.

Niti posljednji potez vlade kojim je promijenjena životna dob za odlazak u mirovinu za žene neće posebno utjecati na stanje u državnoj blagajni. Analitičari već godinama upozoravaju kako je mirovinska reforma 2002. kada su uvedena tri mirovinska stupa, bila dobro zamišljena ali ne i dobro provedena. Sustav je trebalo dalje razvijati, povećavati izdvajanja zaposlenih u drugi mirovinski stup, poticati štednju u trećem, no to se nije dogodilo jer doprinosi koji su se uplaćivali u prvi stup nisu bili dovoljni da pokriju potrebe današnjih umirovljenika.

Ukidanje drugog i trećeg stupa?

Stanje je u mirovinskom sustavu iz dana u dan sve lošije. Ljudi koji su čitav svoj radni vijek uplaćivali doprinose, odlaze u mirovinu i u nevjerici gledaju mizerne iznose s kojima moraju preživljavati svoju starost. A budućim umirovljenicima perspektiva nije ništa bolja.

No, dodatan bi udarac na standard umirovljenika, ali i radnika mogao biti krizni scenarij o kojem se još uvijek samo razmišlja u Vladi, a u ministarstvu gospodarstva, ističe Jutarnji list, o toj se ideji ne žele konkretno izjašnjavati. Kreditni rejting države pada, perspektiva mu nije najbolja, a na naplatu dolaze krediti iz ranijih godina. Jasno je da će se država morati zadužiti i da to neće biti jeftino. Samo u ožujku na naplatu dolazi 750 milijuna eura kredita koje će trebati reprogramirati, odnosno platiti barem kamate kako bi se njegovo otplaćivanje odgodilo za neka bolja vremena.

Ukoliko državni proračun zaista bude na koljenima, kao što to neki analitičari predviđaju, u Vladi bi mogli posegnuti za mirovinskom blagajnom. Točnije, po uzoru na Mađarsku, Poljsku, Estoniju i još neke istočno europske zemlje, Vlada bi mogla ukinuti drugi i treći stup i sav novac prebaciti natrag u svoj džep. To bi imalo povoljan utjecaj za državni proračun jer bi u kratkom vremenskom roku pokrpali financije, no postavlja se pitanje što nakon toga.

Mijenjati sustav, ali kako?

Sigurno je da bi takav potez vlade utjecao i na tržište vrijednosnih papira na kojem su mirovinski fondovi veliki igrači. Oni zasigurno ne bi mirno sjedili i gledali kako ih Vlada jednim potezom pera doslovce gasi. Njihovo gašenje odnosno smanjivanje financija rezultiralo bi i padom burzovnog indeksa, kao što se to dogodilo u Mađarskoj, a to bi moglo biti pogubno i za hrvatske brokere.

Da bi nešto u cijelom sustavu trebalo mijenjati, slažu se svi. No, u situaciji u kojoj se radnici pitaju hoće li sljedećeg mjeseca dobiti svoju plaću, a broj nezaposlenih i umirovljenika raste iz dana u dan, pitanje je što se uopće može promijeniti. Izgledno je da će Hrvatska postati zemlja u kojoj njenih građani nakon više od 30 godina rada odlaze u pučke kuhinje po jelo jer im "crkavica" koju su uštedjeli nije dovoljna za preživjeti. Treba li na kraju uopće podsjećati da je Vlada zamrznula mirovine za sljedeću godinu, a već je najavljeno poskupljenje energenata i izgledno poskupljenje hrane i komunalija?