Foto: IlustracijaNacrtom izmjene Zakona o deviznom poslovanju hrvatski građani od 1. siječnja sljedeće godine u inozemstvu mogu štedjeti, dizati kredite, kupovati na leasing, poslovati s raznim investicijskim fondovima, kupovati dionice na stranim tržištima, nekretnine i slično. Mr.sc. Krešimir Jušinski, predsjednik Uprave Antea brokeri u Zagrebu objašnjava da uvijek u svemu postoji pozitivna i negativna strana.

Glavni minus prilikom, primjerice, štrednje u inozemstvu činjenica je da nam je kao klijentu mnogo toga nepoznato i da je potrebno prije bilo kakvog novčanog poslovanja u stranoj zemlji dobro proučiti o kakvoj je banci riječ, kamo ona plasira sredstva te dobro proučiti kakve obveze klijent ima. Jušinski dalje objašnjava kako je Srbija zemlja u regiji u kojoj je kamata na štednju najveća trenutno(od 4 do 7 posto), no da se prije bilo kakve štednje treba voditi računa i o zakonskoj regulativi te države: ” Ako se dogodi spor između nas kao ulagatelja i strane financijske institucije potrebno je angažirati strane odvjetnike ili odvjetničke timove, koji su skuplji, a treba provjeriti kako ste zaštićenost kao klijent u toj zemlji. Sve u svemu ima dosta stvari na koje treba paziti. Hrvatski građani neće pohrliti štedjeti u inozemstvu jer za to treba biti hrabar, a do sada smo vidjeli na mnogo primjera da je takvih malo. Uostalom, na našem tržištu postoji supstitut ulaganja depozita u Srbiji, a to su domaći novčani fondovi koji ostvaruju prinos do šest posto, a kao instrument likvidniju su od depozita. Ne treba trčati pred rudo i donositi odluke zato jer je u nekoj zemlji kamatna stopa veća jer ona ujedno predstavlja i povećani rizik poslovanja.”

Jušinski je objasnio kako bi podizanje kredita u inozemstvu bilo mnogo interesantnije građanima od štednje jer je kamatna sstopa na stambeni kredit u Hrvatskoj sedam do osam posto, dok je u europskim zemljama ona jedan do dva posto, radi se i o većim iznosima i automatski je isplativost takvog podviga veća. “Banke provjeravaju, ako se podiže stambeni kredit, na kojem teritoriju se nalazi nekretnina koja bi se tim novcem kupila, odnosno je li ta nekretnina u državi u kojoj se kredit diže, živi li klijent u toj državi, je li tamo zaposlen, ima li radnu dozvolu i na koliko dugo, skeniraju potencijalne klijente i ocjenjuju koliko su kreditno sposobni. Prema informacijama koje imam banke u inozemstvu za sada ne dozvoljavaju dizanje stambenih kredita za kupnju nekretnine u Hrvatskoj, a što će se dogoditi u budućnosti vidjet ćemo”, objasnio je Jušinski.

Kada je, pak, o leasingu riječ, također postoje okolnosti koje bi našim građanima mogle otežati kupnju tim putem. “I kada je riječ o leasingu leasing kuća provjerava potencijalne klijente i ako je slučaj takav označava kao klijente povećanog rizika u odnosu na nekog Austrijanca ili Talijana jer dolazimo iz države čiji BDP još uvijek ne raste, tj. iz zemlje gdje je makroekonomska situacija lošija od njihove, pa samim time možemo imati i drugačije,, nepovoljnije uvjete od njih”, objasnio je Jušinski. Za kraj je rekao kako se slaže s analitičarima da neće biti masovnih odlazaka naših klijenata u banke u inozemstvu: “Pojedinci će pronaći svoju kombinaciju gdje će moći realizirati neki svoj “specifični” zahtjev po povoljnijim uvjetima, u nekoj stranoj banci. Na duži rok sve je moguće, kao i da naše banke pojeftine svoje kredite, a strane dopuste zaduživanje kod njih i kupnju nekretnina kod nas”, zaključio je Jušinski

Tekst je prenesen iz dvotjednika Zagreb News