23.12.2010. / 17:03

Autor: Deutsche Welle

Ideja svojevrsnog "Europskog monetarnog fonda"

Njemački mediji pišu o ideji formiranju zasebnog tijela čija bi zadaća bila stabilnost eura. Doduše, Berlin demantira napise. Cijenu nestabilnosti ipak plaćaju svi. I Slovenija - kojoj je smanjen kreditni rejting.

Ideja je formiranje "Europskog investicijskog fonda za stabilnost i rast"Ideja je formiranje "Europskog investicijskog fonda za stabilnost i rast"Uoči idućeg sastanka ministara financija 17 zemalja s eurom kao platežnim sredstvom, užurbano se pokušava stvoriti plan kako osigurati trajnu stabilnost zajedničke valute. Problem jest što prema postojećim europskim sporazumima, svaka zemlja-članica je sama odgovorna za preuzete financijske obveze i nije predviđeno "pretakanje" novca iz jedne zemlje u drugu.

Na primjer Njemačka ustraje da tako i ostane jer bi inače "solidne" zemlje morale plaćati za tuđe greške - tako da bi i "solidna" zemlja morala skuplje plaćati novac koji posuđuju.

S druge strane, očito je da tvorevina zajedničke europske valute ima ozbiljne nedostatke. Mada su pojedine nacionalne vlade počinile greške, nestabilnost eura pogađa sve i sve više zemalja gube povjerenje međunarodnog tržišta kapitala. Tako je agencija za rejting Standard & Poor's snizila ocjenu za kreditnu sposobnost Slovenije gdje sada procjenjuje kako bi i ta zemlja mogla imati problema s vraćanjem duga.

Ideja EMF-a - i brzi demant

Kako piše njemački list Süddeutsche Zeitung, ideja je formiranje "Europskog investicijskog fonda za stabilnost i rast" koji bi djelovao samostalno, ne samo od pojedinih vlada nego i od Europske središnje banke. On bi nadzirao monetarne rezerve - inače druge po veličini na svijetu i u izvanrednim situacijama bi uskakao u pomoć zemljama eura. Zauzvrat, on bi diktirao stroga pravila kako bi pogođena zemlja stabilizirala svoju blagajnu - slično kao što to čini i Međunarodni monetarni fond u svjetskim razmjerima.

U njemačkom ministarstvu financija su brzo demantirali kako postoje konkretni planovi za formiranje "Europskog monetarnog fonda". Jedan glasnogovornik ministarstva ukazuje kako je tu tek riječ o "razmišljanjima" jedne skupine stručnjaka u ministarstvu koje ne zastupa i ministar financija Schäuble. Istovremeno se još jednom ponavlja i kako je Njemačka - konačno, kao najveće gospodarstvo zone eura - itekako zainteresirana za stabilnost eura, ali glasnogovornik nije želio otkriti detalje, o kakvim mehanizmima doista razmišljaju europski ministri financija.

U Sloveniji - umjereno do pretežito optimistični

U svakom slučaju, u Sloveniji su - usprkos udarcu na svjetskom tržištu kapitala, optimistični. Predsjednik Slovenske narodne banke Marko Kranjec je uvjeren kako Europa preživjeti krizu, a da će postojeći problemi biti i riješeni. Slovenski ministar za europska pitanja Mitja Gaspari je suzdržaniji u procjenama. On za sada ne vidi neki dosljedan odgovor Europe, ali primjećuje i da zemlje koje su pružile pomoć Grčkoj i Irskoj, polako gube strpljenje. Gaspari je i osobno 2007. godine kao predstavnik Slovenije bio član Vijeća Europske središnje banke.

Deutsche Welle

Vezane vijesti

Ronaldo zabio za polufinale Portugala!

Ronaldo zabio za polufinale Portugala!

Pogotkom Cristiana Ronalda u 79. minuti, reprezentacija Portugala zasluženo je u Varšavi pobijedila Češku 1-0 u prvoj četvrtfinalnoj utakmici… Više

Komentari

registracija
9/3/10

nostradurus, 23.12.10. 18:49

E ovo se zbilja zove "kupovanje vremena" do krajnih sekundi. A najbolje pitanje je: ZA KOGA?. Euro baziran na emisiji kredita ne može uspjeti niti će ikada biti koristan članicama EU. On samo nosi sve veće dugove i ekonomsko ropstvo. Za koga se to kupuje vrijeme? Za bankare, one iste koji su osmislili EU da bi je mogli maksimalno ekonomski izrabljivati na perfidan način - kreditnim novcem. A da bi ekonomsko izrabljivanje lako širili uvodi se slobodna trgovina, zajednička valuta i nameće svim državama sustav na bazi kredita. Većina ljudi uopće ne zna kuda ide novac koji vlade ulažu (dizanjem kredita). Novac završi za uvoz i novčane profite u gospodarstvu. A ako država ima veći izvoz tada joj treba manje inozemnih kredita, ali se i dalje zadužuje. Ukupno gledano u cijeloj EU treba svake godine novog novca, a najveći dio se stvara na dug. Zna se koji je rezultat svega - ekonomsko ropstvo. A to ne može spriječiti nikakav fond unutar unije. Garantiram. sites.google.com/site/financijskisustav/home/


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika