Objavljeno u Nacionalu br. 789, 2010-12-28

Autor: Damir Petranović

Radnici Brodosplita u siječnju na ulicama

Splitski škver podliježe EU-ovoj zabrani za potpisivanje novih ugovora: očajni zaposlenici spremni su početi prosvjede

DIREKTOR BRODOSPLITA Srđan Kovačević; njegovo poduzeće moglo bi potpisati ugovore za
izgradnju 6 novih brodova, kad bi Europska komisija to dopustilaDIREKTOR BRODOSPLITA Srđan Kovačević; njegovo poduzeće moglo bi potpisati ugovore za izgradnju 6 novih brodova, kad bi Europska komisija to dopustilaDok se Hrvatska svim silama trudi dokazati u “borbi protiv korupcije na visokoj razini”, što je jedan od preostala dva bitna uvjeta za zaključivanje pregovora o pristupanju Europskoj uniji, čini se da su u Bruxellesu odlučili smanjiti pritisak na drugoj velikoj prepreci – brodogradilištima. Kako Nacional doznaje, izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda odlučio je bitno ublažiti ton izvješća koje će službeno predstaviti u siječnju, pa u dijelu o tržišnom natjecanju neće biti ni spomenuta privatizacija ovog dijela hrvatske industrije. A upravo taj potez hrvatski dužnosnici dosad su predstavljali kao jedini izlaz iz krize brodogradnje, u čemu se posebno isticao državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ruđer Friganović koji je javno ustvrdio da je alternativa prodaji škverova – stečaj.


Swoboda je još krajem studenoga ove godine dao naznake da bi Europa mogla biti popustljivija prema Hrvatskoj u vezi s time, kada je prilikom predstavljanja nacrta svog izvješća iznio stav da bi se “što se tiče brodogradilišta prema Hrvatskoj trebalo biti fleksibilniji”, posebno u doba gospodarske krize. Za potpunu promjenu mišljenja, kako doznajemo, zaslužno je iznimno snažno lobiranje hrvatskih esdepeovaca među europskim socijalistima, koji su gotovo jednoglasno podržali stav da privatizacija te industrije ne može biti uvjet za ulazak u EU. Iznimka su bili tek njemački socijalisti, vjerojatno u želji da brodogradnji u vlastitoj državi osiguraju bolji položaj pred konkurencijom, no sam Swoboda – inače austrijski socijalist – priklonio se mišljenju većine stranačkih partnera. Bruxelles i Zagreb posljednjih tjedana paralelno rade na programu restrukturiranja hrvatskih škverova, što je također jedan od ustupaka Europske komisije: po standardnoj proceduri, naime, trebalo se najprije pričekati da hrvatska vlada dovrši programe, na koje bi potom europski činovnici dali svoj pristanak.

Poučeni negativnim iskustvom iz vremena kada je pregovore vodio bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec, nad čijim su se prijedlozima u Bruxellesu otvoreno snebivali i proglašavali ih “mazanjem očiju”, u Europskoj komisiji shvatili su da bez nekakvog oblika pomoći nećemo biti sposobni dovršiti pregovore u ovom dijelu. Sudbina brodogradilišta u ovom trenutku najosjetljivije je socijalno pitanje u Hrvatskoj: u praktički jedinoj preostaloj ozbiljnoj industriji u državi zaposleno je više od 12 tisuća radnika, što uz tisuće kooperanata i njihove obitelji znači da o njoj egzistencijalno ovisi gotovo stotinu tisuća građana. S tom činjenicom ovog mjeseca dobro se upoznao i voditelj delegacije EK u Zagrebu Paul Vandoren, koji je nakon obilaska škverova izjavio da su mu “danas stvari mnogo jasnije”. Posebno dramatično bilo je u Brodosplitu, gdje su mu moćni sindikati zaprijetili da će - ako se tom pitanju ne pristupi fleksibilnije - prilikom referenduma o pristupu Hrvatske Europskoj uniji među svojim članstvom i građanima svim silama lobirati da se glasuje “protiv”.

Premda sami sindikati nisu dovoljno moćni da bi preokrenuli javnost protiv ulaska u EU, u trenutku kada je eurooptimizam u državi na najnižim granama i kada Vlada pokreće promotivnu kampanju kako bi podršku “navukla” na više od 50 posto, porast euroskepticizma od Rijeke do Splita mogao bi biti prilično štetan. Upravo je splitsko brodogradilište u ovom trenutku u najvećoj krizi; za razliku od riječkog 3.maja, koji je nakon pritiska gradonačelnika Vojka Obersnela ipak osigurao Vladina jamstva, na splitskim navozima polako nestaje posla. Zbog europske zabrane ugovaranja gradnje novih brodova do dovršetka programa restrukturiranja, naime, na čekanju je početak gradnje čak šest brodova vrijednih više od 300 milijuna dolara – Vlada se ne usuđuje odobriti ugovore, a lobiranje u Bruxellesu zasad nije urodilo plodom. Stoga je od Badnjaka kompletno brodogradilište na kolektivnom godišnjem odmoru, nakon toga dio radnika otići će na prisilni odmor, a ne promijeni li se situacija, već od kraja siječnja oko 500 radnika bit će poslano “na čekanje”.

Na najavu tog poteza u Splitu je već isplaniran žestok odgovor: “Sredinom siječnja izlazimo na ulice, na Rivi ćemo prosvjedovati zbog zabrane ugovaranja novih brodova”, kaže predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske Vedran Dragičević. Već je, kaže, dogovorena zajednička akcija škverana iz cijele Hrvatske. Predsjednik Nezavisnog sindikata Brodosplita Zvonko Šegvić još je otvoreniji. “Varaju se ako misle da će sprovod škvera trajati samo sedam dana! Posljednjih godina pristojno smo primali političare i slušali njihova obećanja i uvjeravanja, no propast našeg brodogradilišta nećemo dopustiti. Budite uvjereni, naš odgovor bit će vrlo žestok!” prijeti Šegvić. Direktor Brodosplita Srđan Kovač, koji inače izbjegava javne nastupe, situaciju smiruje tvrdnjom da će najveći hrvatski izvoznik opstati “jer za to postoje realni izgledi”. Kovač je na čelu tvrtke točno dvije godine, a za to vrijeme uspio je donekle posložiti kockice i organizirati funkcioniranje tvrtke praktički bez državne pomoći. Premda još od rujna prošle godine Brodosplit nije primio ni jednu kunu državnih subvencija, jamstava ili pomoći, tvrtka posluje pozitivno. I nedavno porinuti najskuplji hrvatski brod, vrijedan više od milijardu kuna, konačno je izgrađen bez gubitaka, a broj radnika u kooperantskim tvrtkama u vrlo kratkom razdoblju se s 1600 smanjio na samo tristotinjak. Upravo su one posljednjih godina brodogradilištima odnosile najprofitabilnije poslove, a često su služile i kao paravan za isisavanje novca.

Samo u splitskom brodogradilištu ovih dana traju dvije istrage – policija, kako doznajemo, dodatno provjerava aferu izvlačenja 6 milijuna dolara u doba dok je Nadzornim odborom predsjedao ministar Branko Vukelić, a istražuju se i ugovori koji su u doba Ive Sanadera potpisani s tvrtkom Skladgradnja u vlasništvu braće Joze i Slavena Žužula. “Nikada neću potpisati ugovor koji bi proizveo gubitke, jer to dugoročno ne vodi ničemu. U ovome trenutku imamo u planu gradnju novih brodova bez državnih jamstava, no za to je potrebno skidanje europske zabrane novih ugovora”, kazao je Kovač. U vezi s time on se načelno slaže sa sindikalistima, koji su ipak znatno žešći i otvoreniji. “To je potpuno neustavno! Zabrana izdavanja državnih jamstava možda bi bila razumljiva, no zabrana bilo kakvog ugovaranja novih poslova je oduzimanje prava na rad!” tvrdi Zvonko Šegvić. Njegov sindikat predstavniku Europske komisije dostavio je pismene dokaze da brojne europske države prikriveno subvencioniraju svoju brodogradnju: Danska, primjerice, daje potpore za izgradnju “ratnih brodova”, koji se po dovršetku zbog navodne promjene stanja na tržištu prenamjenjuju u komercijalne. Slične situacije zabilježene su i u Njemačkoj i Francuskoj, a Italija – koja u državnom vlasništvu drži gotovo 98 posto te industrije – potpore dodjeljuje potpuno otvoreno.

“Svi se slažemo da hrvatsku brodogradnju treba restrukturirati, moguće je i da su u nekim slučajevima potrebne prekvalifikacije ili manje promjene broja radnika, a sasvim sigurno je da treba sankcionirati višegodišnju pljačku i izvlačenje novca. No problemi se ne smiju rješavati preko leđa radnika, niti se zbog kriminala i nesposobnosti smije dopustiti uništavanje najsofisticiranije hrvatske industrije”, zaključuje Šegvić. Napominje i da se o sudbini te industrije odlučuje u najgorem mogućem trenutku, kada je svjetsko tržište spalo s 5000 na samo sedamstotinjak novih brodova godišnje, te kada su zbog nepovoljnog položaja Hrvatske naši škverovi prisiljeni uzimati kredite s dvostruko većim kamatama od europskog prosjeka. Europski parlament i Europska komisija će po svemu sudeći njegove argumente uvažiti, što znači da će Hrvatska dobiti još jednu, posljednju šansu da vlastitim snagama dokaže kako u vlastitoj državi može nešto i proizvoditi.

Vezane vijesti

Vandoren pozvao na privatizaciju Brodosplita

Vandoren pozvao na privatizaciju Brodosplita

Voditelj Izaslanstva Europske unije u Hravtskoj Paul Vandoren danas je pozvao Vladu na potpisivanje sporazuma o privatizaciji splitskoga… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika