Objavljeno u Nacionalu br. 789, 2010-12-28

Autor: Marko Biočina

kraj rivalstva dvaju trgovačkih divova

Kerum prestaje postojati, uskoro će se zvati Konzum

Iako je Željko Kerum demantirao da namjerava prodati svoje trgovine, iz Agrokora su potvrdili da provode dubinsko snimanje Kerumova poslovanja, što znači da su pregovori oko preuzimanja tog trgovačkog lanca pred krajem

KERUM I TODORIĆ Splitski gradonačelnik
Željko Kerum i Ante
Todorić na svečanom
otvorenju novog splitskog Super Konzuma; sredinom
siječnja Agrokor i Kerum trebali bi potpisati ugovor o preuzimanjuKERUM I TODORIĆ Splitski gradonačelnik Željko Kerum i Ante Todorić na svečanom otvorenju novog splitskog Super Konzuma; sredinom siječnja Agrokor i Kerum trebali bi potpisati ugovor o preuzimanjuTrgovački lanac Kerum, jedan od najpoznatijih hrvatskih trgovačkih brendova i svojevrsni simbol financijske i društvene moći splitskog gradonačelnika Željka Keruma u sljedećih godinu i pol dana prestat će postojati. Kako doznaje Nacional, konačni ugovor o preuzimanju Kerumovog trgovačkog lanca od strane Agrokora, najveće domaće kompanije, trebao bi biti potpisan sredinom siječnja, već nekoliko mjeseci kasnije započet će preobrazba Kerumovih dućana u standardizirana prodajna mjesta najvećeg domaćeg trgovačkog lanca Konzuma. Taj scenarij izvjestan je unatoč tome što je splitski gradonačelnik Željko Kerum prošloga tjedna demantirao informacije kako namjerava prodati svoje trgovine. Naime, nakon što je Nacional prošlog tjedna ekskluzivno objavio informaciju kako stručnjaci Agrokorova trgovačkog lanca Konzum, u sklopu pregovora o preuzimanju, već dulje vrijeme proučavaju Kerumovo poslovanje, tu informaciju su putem Zagrebačke burze potvrdili i iz Konzuma. Ako ta kompanija uistinu provodi due dilligence, odnosno dubinsko snimanje poslovanja splitskog trgovačkog lanca, to je dokaz kako su pregovori oko preuzimanja Keruma ušli u završnu fazu.


Naime, ni jedna kompanija na svijetu ne bi dopustila izravnom tržišnom konkurentu da dobije uvid u njezino poslovanje, a da pritom konačni aranžman o prodaji nije izvjestan. Zbog toga se može zaključiti kako je dogovor o preuzimanju Keruma već sklopljen, a kako je upitna samo cijena, odnosno model po kojem bi Konzum preuzeo Kerumovo poslovanje. U svakom slučaju, početkom 2012. Kerum bi kao brend, barem što se tiče trgovine, prestao postojati. Preuzimanjem Kerumova trgovačkog lanca koji se sastoji od 89 prodajnih mjesta, od čega 17 hipermarketa i supermarketa, te 72 marketa i mini marketa, Konzum će učvrstiti svoju poziciju vodećeg maloprodajnog lanca u Hrvatskoj, te ostvariti znatan rast tržišnog udjela u Dalmaciji, dijelu Hrvatske gdje dosad nije bio tržišni lider.

Postoje dva moguća modela preuzimanja - da Konzum u potpunosti preuzme tvrtku Kerum, ili da Željko Kerum zadrži vlasništvo nad nekretninama, odnosno da dućane Konzumu da u najam. Postoje dvije uobičajene metode računanja cijene transakcije. Prva je da se operativna dobit Keruma (EBITDA) pomnoži s deset, toj cifri pribroji i vrijednost zaliha, a oduzme iznos dugoročnih obveza. Druga metoda je da se umjesto operativne dobiti kao okvirna cijena računa između 40 i 60 posto ukupnih godišnjih prihoda. U slučaju Keruma godišnji prihod iznosi oko 200 milijuna eura, pa bi okvirna cijena iznosila oko 100 milijuna eura. S druge strane, dugoročne obveze tvrtke Kerum d.o.o. 2009. iznosile su 920 milijuna kuna, a pretpostavlja se kako otprilike trećina tog iznosa otpada izravno na trgovački dio kompanije splitskog gradonačelnika. Odbije li se taj iznos od okvirne cijene, može se pretpostaviti kako bi Kerum mogao dobiti između 300 i 400 milijuna kuna za svoj trgovački lanac. Ipak, tome valja pribrojiti i kontinuirani prihod od najma dućana, koje Željko Kerum navodno želi zadržati u svom vlasništvu.

Cijene najma maloprodajnog prostora kreću se između 8 i 12 eura po kvadratu mjesečno, pa bi splitski gradonačelnik i nakon što proda trgovački lanac mogao godišnje na ime najamnina zarađivati i do 5 milijuna eura. Iako, navodno, Željko Kerum kroz pregovore nastoji osigurati opstanak brenda Kerum, vrlo su male šanse da će u tome uspjeti. Naime, Konzum već godinama provodi preuzimanja tako da kupljene dućane preuredi i standardizirane uklopi u vlastitu mrežu. Dapače, čini se kako bi preuzimanje Keruma uvelike moglo sličiti na preuzimanje slavonskog trgovačkog poduzeća Alastor koje je Konzum poduzeo još 2002. godine. Pravni dio preuzimanja u slučaju Keruma vjerojatno će trajati nešto dulje, jer će Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja morati pažljivo proučiti efekte preuzimanja, te eventualno Konzumu naložiti prodaju nekih dućana kako bi izbjegao stjecanje nedupustivo visoke koncentracije na pojedinim tržištima. Najizglednije je da će se to dogoditi u Zagrebu, gdje Konzum ima najjaču tržišnu poziciju, a Kerum posjeduje 17 dućana.

Bude li morao smanjiti količinu dućana, može se očekivati da će ih Konzum dati u podnajam, nekom od prijateljskih trgovačkih lanaca, s kojim Konzumova tvrtka majka Agrokor dobro surađuje, odnosno oni kojima je Agrokor dobavljač raznih vrsta roba. Također, kod manjih dućana u gradskim središtima moguće je da ih se da u najam zaposlenicima i potpom integrira u mrežu Plus market, udruženje malih privatnih trgovaca koje po povlaštenim cijenama opsrkbljuje Agrokorova veleprodajna divizija Velpro. Što se tiče integracije ostalih Kerumovih dućana u Konzumovu mrežu, zagrebačka tvrtka će tako primjerice u trgovine u Splitu odmah početi vršiti opskrbu iz velikog logističkog centra koji je Konzum prošle godine izgradio u Dugopolju. Preuzimanjem Keruma Konzum će preuzeti i kompanijinih 1000 zaposlenika, a očekuje se kako se taj broj neće značajnije smanjivati, osim što će Konzum vjerojatno otpustiti većinu dosadašnjeg menadžementa Keruma. Dapače, za zaposlenike splitske tvrtke Konzumovo preuzimanje moglo bi biti pozitivno. Ta kompanija jedna je od rijetkih u hrvatskom trgovačkom sektoru koja ima kolektivni ugovor, a prema podacima objavljenim na internetskoj stranici jatrgovac.com, prosječna plaća zaposlenika u Konzumu je 2009. bila 500 kuna veća nego u Kerumu. Ipak, za razliku od Kerumovih zaposlenika, za neke njegove dobavljače ova transakcija mogla bi se pokazati kao značajan udarac.

Jedan od takvih je Joško Svaguša, vlasnik splitskog pekarskog poduzeća Bobis-Svaguša, koji je godinama bio glavni Kerumov dobavljač pekarskih proizvoda. Svaguša je godinama bio i jedan od najbližih prijatelja Željka Keruma koji ga je prošle godine postavio na mjesto predsjednika nogometnog kluba Hajduk. Kad je Kerum prošlog tjedna iznenada smijenio Svagušu s te pozicije, spekuliralo se da se Kerum naljutio jer je Svaguša Konzumu otkrio neke povjerljive detalje o poslovanju trgovačkog lanca Kerum na temelju kojih su Konzumovi pregovarači snizili otkupnu cijenu za 5 milijuna eura. S druge strane, tvrdilo se i kako je to Svaguša učinio jer je bio razočaran što Kerum u pregovorima s Konzumom nije htio zaštititi njegovu poziciju ekskluzivnog dobavljača pekarskih proizvoda za Kerumove splitske dućane i nakon što ih preuzme Konzum. Naime, Konzum u Dalmaciji kruh nabavlja od glavnog Svagušina konkurenta, tvrtke Pekare Babić, pa bi preuzimanjem Kerumovih dućana kompanija tu praksu nastavila, čime bi Svaguša izgubio golemi dio tržišta.

Bez obzira je li ta priča istinita, ona je dobar primjer problema koje će imati niz tvrtki koje su surađivale s Kerumom, a nemaju takav odnos s Konzumom. Možda i najpoznatiji primjer takve tvrtke je petrinjski Gavrilović, koji već godinama svoje mesne proizvode ne prodaje u Konzumu. U međuvremenu, Agrokor je sličnu paletu proizvoda počeo i sam proizvoditi u vrbovečkom PIK-u i zato favorizira te proizvode u svojim dućanima. Upravo zato, Konzumovo preuzimanje Keruma, za proizvođače kao što je Gavrilović, faktički znači novi gubitak tržišnog udjela, jer se smanjuje broj prodajnih mjesta na kojima su dostupni. S druge strane, očekuje se da će neke tvrtke koje nisu surađivale s Kerumom sada pak dobiti mogućnost povećanja svoje tržišne prisutnosti. Konzumovo preuzimanje Keruma može se smatrati nastavkom dugoročne politike konsolidacije hrvatske maloprodaje robe široke potrošnje koja traje već nekoliko godina, a koja je prošle godine rezultirala Mercatorovim preuzimanje Getroa. Stručnjaci predviđaju kako bi cijeli proces trebao završiti u idućih pet godina i kako će onda na hrvatskom tržištu ostati 4 do 5 velikih grupacija. U konačnici bi tako u Hrvatskoj trebalo biti zdravije maloprodajno tržište, i za potrošače i za zaposlene u tom sektoru. Naime, tijekom posljednjih godinu i pol dana tržišna borba cijenama dosegnula je iznimno visoku razinu, a brojni su lanci morali početi provoditi značajne rezove kako bi tu tržišnu utakmicu preživjeli. To znači rezanje troškova, plaća zaposlenih, snižavanje razine usluge, ali i kontinuirano povećanje rokova plaćanja.

Za razliku od 90-ih kad je uspjeh u trgovini bio relativno jednostavan i financijski nezahtjevan, danas je konkurencija takva da se teško može opstati bez značajnih ulaganja u znanje i razvoj infrastrutkture. Mnogi nekoć uspješni trgovci, poput Keruma za to nisu bili spremni niti voljni, pa je stoga i logična njihova namjera da se prestanu baviti tom djelatnosti. Dok su hrvatski trgovački tržišni lideri tijekom proteklih godina ulagali ogromna sredstva u razvoj logističkih centara i sofisticiranih računalnih sustava, Kerum je većinu dobiti svog trgovačkog lanca trošio na ulaganja u nekretnine, hotelijerstvo i druge nepovezane djelatnosti. Takva poslovna praksa je rezultirala padom konkurentosti tvrtke, Kerumov tržišni udjel je padao, a tvrtka je poziciju među 10 najvećih hrvatskih trgovaca zadržala isključivo zahvaljujući rezanju profitnih marži. Tako prema proračunu ovlaštenog revizora Vlade Brkanića, objavljenom na portalu jatrgovac.com, Kerumova marža od 15,1 posto je druga najniža među velikim trgovcima u Hrvatskoj, poslije Metroa, i čak 4,5 postotnih bodova niža od Konzuma. Ta statistika pokazuje da bi Kerumova profitabilnost tijekom sljedećih godina kontinuirano padala, a u kombinaciji s iznimno visokim dugom tvrtka bi imala značajnih problema u poslovanju. Kerumovi problemi očiti su i iz podataka u analizi tvrtke Avidus, u kojoj se navodi da je Kerum d.o.o. nesolventna i prezadužena tvrtka. Tako je primjerice naveden podatak kako je u 2009. godini Kerum svoja potraživanja naplaćivao u roku od 18 dana, a obveze isplaćivao u roku od 74 dana. Ta neusklađenost između naplate i isplate nastaje zbog toga što je Kerum prodavao većinom fizičkim osobama koje plaćaju odmah, što uvelike ubrzava prosječno vrijeme naplate potraživanja, a to što toj tvrtki pak treba tri i pol puta više vremena da plati svoje račune ukazuje na nelikvidnost.

Na temelju tih i mnogih drugih podataka, Avidusovi analitičari zaključili su da je Kerum “kompanija koja je trenutačno dosegnula maksimum svoje ekspanzije prodajnih prostora i prihoda kojoj prevelika zaduženost ograničava fleksibilnost da smanji troškove i zaduži se da bi prebrodila privremenu situaciju stagnacije i pada prihoda”. To znači da bi jedini način da prebrodi aktualne probleme bilo to da Kerum radikalno smanji svoje operativne troškove, a to očito u ovom trenutku Željku Kerumu nije odgovaralo. Naime, među ostalim taj scenarij zahtijevao bi i smanjenje plaća zaposlenih, što bi gotovo sigurno izazvalo štetu Kerumovu političkom rejtingu. U takvoj situaciji razumljivo je zašto je Kerum odlučio prodati svoje trgovačko carstvo, a dobivenim novcem dovršiti odavno započete projekte u građevini i hotelijerstvu.

Vezane vijesti

Kerum: Ne pregovaram više s Končarom oko hotela Marjan

Kerum: Ne pregovaram više s Končarom oko hotela Marjan

Splitski gradonačelnik Željko Kerum izjavio je kako više ne pregovara s Dankom Končarom oko kupnje i ulaska u projekt hotel Marjan na Zapadnoj obali,… Više

Komentari

registracija
30/11/09

Dugoprugas, 30.12.10. 19:34

Jedna konkurencija manje za Todorica,a to je i razlog zasto on kupuje Keruma.Naime nova radna mjesta se ne otvaraju,prije zatvaraju.A i tako se radi samo o sverc firmama.


registracija
11/1/10

fluid, 31.12.10. 17:17

Živio Franjo Tuđman,"otac domovine" i Prvi Hrvatski Predsjednik kao i njegova doktrina o 200 bogatih obitelji.Idemo nazad(dalje).Svejedno je.


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika