Neandertalci, koji su živjeli prije približno 30.000 godina, nisu jeli samo meso nego i povrće i kuhali su hranu, baš kao i njihov rođak, moderni čovjek, pokazala je studija.

Po dosadašnjim pretpostavkama neandertalci su bili uglavnom lovci i mesojedi, što je možda ubrzalo njihov nestanak, dok su prvi ljudi, uz koje su živjeli približno 10.000 godina, preživjeli jer su prihvatili i druge načine prehrane.

Međutim nova studija objavljena u Analima Američke akademije znanosti (PNAS) prikazuje nestale čovjekove rođake u posve drukčijem svjetlu.

Proučavajući fosilizirane zube neandertalaca s belgijskih i iračkih nalazišta, znanstvenici pod vodstvom Dolores Piperno s Odsjeka za antropologiju američkoga prirodoslovnog muzeja Smithsonian otkrili su tragove škroba koji potječe s brojnih biljaka te tragove različitog povrća, korjenja i gomolja.

Velik dio te hrane doživio je fizičke modifikacije svojstvene kuhanju, što nam pokazuje da se neandertalac znao služiti vatrom, baš kao i prvi moderni ljudi. "Ti tragovi pokazuju nam da su neandertalci nastojali poboljšati hranu i povećati joj hranjivost", ocjenjuju istraživači.

"Svi ti podaci pokazuju da je neandertalac bio dovoljno razvijen da može nabaviti i pripremiti hranu, bez obzira na to je li riječ o ulovljenoj životinji ili ubranoj biljci", dodaju.

Antropolozi tvrde da su velike prilagodbe u nabavljanju i pripremi hrane kod hominida, odnosno kuhanje biljne hrane, koje su otvorile put obrađivanju zemlje počele već prije približno 50.000 godina.