Objavljeno u Nacionalu br. 790, 2011-01-04

Autor: Janusz Bugajski

Washington e-mail

2011. - godina sukoba i nestabilnosti

U OVOJ GODINI internacionalni sporovi će se zaoštravati, ekonomska i monetarna nestabilnost u Europi i SAD-u urodit će socijalnim nemirima, a Iran i Sjeverna Koreja nastavit će s nuklearnim prijetnjama

Janusz BugajskiJanusz BugajskiNova godina djeluje zlosutno. Internacionalni sporovi će se, po svemu sudeći, zaoštravati, ekonomski problemi pogoršavati, a društvene napetosti pojačavati. I sve to u vremenu kad su mogućnosti Amerike ograničene, kad je Europa zaokupljena svojim unutarnjim poteškoćama i kad svijetu kronično nedostaje institucionalne suradnje. Tijekom 2011. najveći globalni izazov, koji će utjecati na većinu građana, bit će ekonomska i monetarna nestabilnost, napose u Europi i Sjedinjenim Državama. Napeta unutarnjopolitička situacija zbog gospodarske stagnacije dodatno će biti otežana zbog sve većih međunarodnih prijetnji koje će postojeće institucije sve teže savladavati.


Takva predviđanja učvršćuju procjene nekih analitičara da Zapad silazi sa svjetske pozornice, a da trenutno nijedna sila nije sposobna zauzeti njegovo mjesto. Više ekonomista predviđa čak i drugi krug globalne recesije jer je gospodarski oporavak skroman čak i u najrazvijenim zemljama, što će u cijelom svijetu utjecati na uvoz, izvoz, produktivnost i gospodarski rast. I u Europi i u Americi poslovna aktivnost je prigušena, a veliki broj nezaposlenih dodatno stvara socijalne napetosti.

FISKALNA KRIZA EUROPSKE UNIJE nastavlja se širiti eurozonom, a sve više vlada priznaje da ima goleme budžetske deficite te da su im države zadužene. Više zemalja nalazi se na rubu insolventnosti te će im vjerojatno trebati velika međunarodna jamstva. Osim Grčke, Irske i Portugala još i Španjolska i Italija stoje na samom rubu bankrota. Dakako, bilo kakva jamstva ili veća financijska pomoć bit će uvjetovani time da te zemlje smanje državnu potrošnju i drastično srežu prevelike proračune. Svaka od tih zemalja mora zadržati pa čak i pojačati stroge financijske mjere da smanji divovske deficite. Dok su u stabilnijim sustavima, poput Ujedinjenog Kraljevstva, vlade uvele velike restrikcije,koje će izazvati javno nezadovoljstvo pa čak i povremene proteste, neke od siromašnijih država suočavaju se sa značajnijim društvenim previranjima pa čak i društvenom nestabilnošću. Napose bi se sredozemne zemlje mogle suočiti s velikim štrajkovima i nasilnim prosvjedima, a čak bi i vlade mogle padati ako bi oštre mjere duboko zagrizle u javnu potrošnju. Gospodarska nesigurnost i bijes javnosti dodatno će poticati stare i nove globalne žarišne točke jer ih međunarodne sile, zbog sve manje moći, ne mogu umirivati. Tekući sukob u Afganistanu i dalje će zaokupljati Washington, tim više što je predsjednik Barack Obama založio svoj međunarodni ugled i američki kredibilitet da se uspješno okonča rat protiv talibana i al Qaide. No budućnost operecija NATO-a čini se sumorna. Izlazna strategija NATO-a, planirana do 2014, nije više izgledna, a čini se da je temeljena na budućim uspjesima koji nisu zajamčeni. I višestruko jača sila od postrojbi NATOa teško bi prevladala u gerilskom ratu na planinskom području gdje je središnja vlast tradicionalno slaba i gdje porozna granica prema Pakistanu omogućuje slobodni protok pojačanja u ljudstvu i naoružanju.

JOŠ SU TMURNIJI IZGLEDI da Iran postane nuklearna sila, a neki procjenjuju da će Teheran uskoro imati dovoljne količine obogaćenog urana da razvije nekoliko komada atomskog oružja. Ovoga trenutka doduše ne postoji zabrinutost da će Teheran napasti bilo kojeg od svojih susjeda čim pribavi nuklearno oružje, već da će bliski susjedi i sami tada poželjeti postati nuklearne sile, odnosno da će Izrael poduzeti preventivne napade projektilima koji će izazvati veći rat. Bez obzira na međunarodne sankcije i intenzivne diplomatske aktivnosti ne čini se vjerojatnim da će Iran odustati od razvoja svojeg nuklearnog arsenala. Iran se nalazi u području gdje Pakistan i Indija već imaju atomske bombe tako da računa da je jedini način da se afirmira kao regionalna sila taj da i sam nabavi najrazornije oružje. Nepredvidljiva Sjeverna Koreja nastavlja provocirati Južnu Koreju i saveznike SAD-a te namjerno podiže međunarodne tenzije kako bi dobila pomoć Zapada i priznanje koje će Kimovu dinastiju održati na vlasti. Iranske i sjevernokorejske nuklearne ambicije uvjerile su Washington da je antibalistički štit u idućem desetljeću nužan za NATO. No njegovo stvaranje moglo bi izazvati nove prepirke s Rusijom koja traži da se i nju pita kada se god razmještaju kakvi projektili u Europi. Iako je Obama promijenio odnos prema Moskvi, ruska politika morat će proći test novog detanta. Rusija ima predsjedničke izbore 2012., a kampanja za njih počet će ove godine. Ako Vladimir Putin odluči opet postati predsjednik, može se očekivati da će Moskva demonstrirati svoju odlučnost i iskušavati zapadne sile na brojnim pitanjima, napose na ruskim aspiracijama da ponovno ostvari dominaciju nad bivšim sovjetskim republikama između Crnog mora i Srednje Azije. Prema brojnim ruskim analitičarima federacija uoči izbora više ne drži čvrsto središnju vlast i nalazi se na rubu kolapsa. Separatistički sukobi i međuetničko nasilje pogoršavaju se, a ruski nacionalisti teže ostvarivanju uniformnije nacionalne države, za što uživaju očitu podršku javnosti. To bi moglo uzrokovati da ruski režim postane još prkosniji i agresivniji uoči izbora. Na koncu bi Kremlj mogao izazvati i negativnu reakciju Zapada koja bi mogla ugroziti zajedničke inicijative, od nuklearnog razoružanja do rata u Afganistanu.

POPISU GLOBALNIH sigurnosnih izazova mogu se dodati i povremeni masovni teroristički napadi na civile u Zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi, nastavak lokalnih ratova i genocida u dijelovima Afrike, humanitarne katastrofe u područjima potresa i poplava te iznimno nepredvidljive globalne klimatske promjene koje će negativno utjecati na ekonomiju. Ima li onda tračka optimizma za prosječnog stanovnika Zemlje 20011? Ima ako nauči da ne živi iznad mogućnosti i da ne očekuje nikakve privilegije te da, želi li izbjeći ratove, terorističke napade i društvene nemire, ode živjeti na neki daleki napušteni otok – no ne na jedan od onih koje ugrožava podizanje razine mora zbog ubrzanog otapanja glečera.

Vezane vijesti

Kad Rusija postane Libija

Kad Rusija postane Libija

Utjecaji društvene revolucije na Bliskom istoku prije ili poslije doseći će granice autoritarnog pojasa oko bivšeg Sovjetskog Saveza. No kao i u… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika