DRAGO JAKOVČEVIĆ smatra da je švicarski franak dosegao svoj vrhunacHRVATSKIM GRAĐANIMA i poduzećima koji otplaćuju bankovne kredite denominirane u švicarskim francima u posljednje dvije godine otplatne rate porasle su između 28 i 48 posto. Taj golemi rast, zbog kojeg mnogi danas imaju problema s otplatom svojih kredita, posljedica je dviju činjenica, obje su izravno povezane sa svjetskom gospodarskom recesijom. Prva je streloviti rast vrijednosti švicarskog franka, a druga porast kamata koje su na takve kredite nekoć bile vrlo niske, a zbog krize su povećane. Ukratko, od 2007. je tečaj švicarskog franka porastao za 30 posto, a kamate na kredite izražene u toj valuti s prosječnih 5 posto na više od 6,3 posto, koliko i danas iznosi u pojedinim hrvatskim bankama.

Neki analitičari predviđaju kako će franak nastaviti jačati i sljedeće godine pa je realno očekivati da će domaće banke biti suočene sa znatnim porastom nenaplativih kredita te vrste. Ekspanzija kredita u švicarskim francima u Hrvatskoj je započela 2004., a u većoj mjeri prestala 2008. Ipak, u tom kratkom vremenu kreditna aktivnost banaka na domaćem tržištu bila je rekordno visoka, pa tako danas na kredite u švicarskim francima otpada oko 13 posto ukupnog kreditnog portfelja domaćih banaka, odnosno oko 16 milijardi kuna. S obzirom na to da se ne radi o velikom udjelu tržišta, realna je pretpostavka kako ni eskalacija broja nenaplativih kredita te vrste ne može značajnije ugroziti stabilnost domaćeg bankovnog sustava, no izvjesno je kako se radi o problemu koji može izazvati ogromnu socijalnu krizu. Hrvatske banke su kredite u švicarskim francima počele nuditi sredinom prošlog desetljeća uvelike kao odgovor na rekordno visoke cijene nekretnina. Mnogi građani nisu mogli steći uvjete za podizanje dovoljno velikog kredita za kupovinu tada precijenjenih nekrentina. Idealno rješenje za to bili su krediti u švicarskim francima. Franak je tada bio po vrijednosti podcijenjen u odnosu na euro, a švicarska središnja banka poticala je njegovo posuđivanje po iznimno niskim kamatama. Zatim je došla kriza, rate kredita su porasle, cijene nekretnina pale, a mnogima su se smanjile plaće, tako da im je otplata kredita postala praktički nemoguća. Opasnosti su postali svjesni i u bankama pa su dužnicima počeli nuditi mogućnost da kredite prebace u eure.

ZA TO SE NAPLAĆUJE NAKNADA, najčešće u vrijednosti od 0,5 posto kredita, a zasad nije postojao značajniji interes za takve transakcije. Razlog je to što isplativost konverzije kredita ovisi o budućem kretanju vrijednosti franka, a to je zasad vrlo teško predvidjeti. Svatko tko kredit prebaci iz švicarskih franaka u eure može očekivati da će mu u startu rata porasti, jer su kamatne stope na takve kredite još uvijek veće od onih na švicarce. Ipak, zbog stabilnog tečaja kune u odnosu na euro koji već godinama održava Hrvatska narodna banka, može se vjerovati da bi im rata dugoročno ostala na toj razini. Dakle, to se isplati pod uvjetom da franak nastavi rasti, a oko toga zasad postoje kontradiktorne procjene. Drago Jakovčević, ekonomski stručnjak i profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, kaže kako je sama činjenica da banke nude građanima konverziju kredita dobra jer im pokazuje da banke imaju dovoljno znanja i sposobnosti da osiguravaju stabilnost sustava: “Moje je osobno mišljenje da je franak dosegnuo svoj vrhunac, no za precizni odgovor na to pitanje trebalo bi provesti duboku analizu. Činjenica je da bi ova situacija trebala svima poslužiti kao pouka za budućnost. Često se u javnosti čuje da su građani trebali biti svjesni opasnosti kredita u švicarskim francima, no zanemaruje se uloga banaka. One imaju obvezu da se ponašaju odgovorno i svoju ponudu formuliraju u skladu s tim. Činjenica je da su rizici kredita vezanih za švicarski franak godinama bili zanemarivani. Upravo zato nadam se da će svi u Hrvatskoj nešto naučiti iz ovih problema koji nas trenutačno potresaju.”