KATARSKI EMIR šeik Hamad bin Khalifa al Thani koji financira Al Jazeeru s generalnim direktorom Al Jazeere Network Wadahom Khanfarom i Mahmoudom AlObaidijemNa Badnjak, 24. prosinca 2010. godine, zatvaranjem natječaja za novinare, produkcijsko i tehničko osoblje, u završnu je fazu ušlo pokretanje televizijskog kanala Al Jazeera Balkan. Početak emitiranja programa na regionalnom kanalu arapske televizijske mreže Al Jazeera čije će sjedište biti u Sarajevu, s dopisništvima u Beogradu, Zagrebu, Podgorici, Skoplju i Prištini, službeno je najavljen za 6. travnja 2011. i sada ovisi samo o dolasku najsuvremenije opreme koja već u prvim danima 2011. stiže iz Dohe, te njenoj instalaciji u prostorijama Al Jazeere Balkan, u zgradi BBI centra u Sarajevu.

DOLAZAK TE GLOBALNE televizije koja je zbog svog profesionalizma i nezavisnosti jednako cijenjena i u arapskom i u zapadnom svijetu, iznimno je značajan za područje zemalja bivše Jugoslavije. Al Jazeera Network stekla je status najozbiljnijeg konkurenta američkom CNN-u i britanskom BBC World-u, ponajprije svojim neutralnim i necenzuriranim izvješćivanjem o ratu na Bliskom istoku, a kako je isključivo financira katarski emir, Al Jazeera je jedan od rijetkih medija koji nisu ovisni ni o reklamama moćnih korporacija. Osnivanje njihova prvog regionalnog kanala, i to upravo na području Balkana, prije svega će nametnuti nove, znatno više profesionalne i etičke kriterije u televizijskom novinarstvu cijele regije. K tome, posve je izvjesno da je pokretanje Al Jazeere Balkan temelj za daljnja katarska ulaganja na ovim prostorima.

O VELIKOM ZANIMANJU koje pokretanje Al Jazeere Balkan izaziva na cijelom području bivše Jugoslavije svjedoče brojna medijska nagađanja o budućim čelnim ljudima te televizije, ali i velik broj prijavljenih na natječaj za posao. Agencija Posao. ba, kojoj je Al Jazeera povjerila raspisivanje natječaja, primila je čak 3600 molbi za ukupno 79 radnih mjesta i trenutačno su u Sarajevu u tijeku preliminarni razgovori s aplikantima. Prema riječima upućenih u proces zapošljavanja na Al Jazeeri Balkan, natječaj je sličio popisu stanovništva cijele regije, a najviše ih je iznenadio velik broj pristiglih prijava iz dijaspore. Riječ je o, kako kažu, djeci izbjeglica koja su se školovala u zemljama zapadne Europe pa čak i Amerike, te dolaze sa znanjima nekoliko stranih jezika, odličnim obrazovanjem pa čak i iskustvom rada u velikim televizijskim kućama poput BBC-ja. I dok je još neizvjesno kojih 79 aplikanata će dobiti posao na Al Jazeeri Balkan, konačno su poznata imena ljudi koji će vršiti čelne funkcije, pri čemu su čak dvije od tri pripale kadrovima iz Hrvatske. Nakon brojnih licitacija imenima HTV-ovih urednika Denisa Latina, Aleksandra Stankovića i Gorana Milića, u posljednjim danima 2010. iskristaliziralo se ime potonjeg. Iako to sam službeno ne smije potvrditi prije 24. siječnja 2011. i odlaska u mirovinu, dugogodišnji urednik i zvijezda HTV-a, Goran Milić, novi je direktor programa Al Jazeere Balkan i upravo će on voditi drugi krug razgovora zainteresiranih za posao. Druga hrvatska akvizicija je Miljenko Logožar koji je postao direktor tehnike Al Jazeere Balkan a na tu poziciju je otišao s mjesta šefa tehnike Nove TV. Iako nam u telefonskom razgovoru to nije smio potvrditi, mjesto generalnog menadžera Al Jazeere Balkan pripalo je Tariku Đođiću, aktualnom glavnom tajniku Vanjskotrgovinske komore BiH.

ALEKSANDAR STANKOVIĆ kaže da je odbio ponudu Al Jazeere jer su mu nudili menadžersku funkcijuAL JAZEERA BALKAN službeno je prisutna u Sarajevu od 3. rujna 2010., kada su, nakon višemjesečnih pregovora, postali vlasnici sarajevske Nezavisne televizije Studio 99, vlasnika Adila Kulenovića. Al Jazeera Balkan kupila je NTV99 za 2 milijuna i 31 tisuću konvertibilnih maraka, što je nešto više od milijun eura, koliko su iznosila dugovanja NTV99. Istoga dana NTV99 prestala je emitirati svoj program i otad se na njenoj frekvenciji vrti telop Al Jazeere Balkan. Iako su samo preuzimanje NTV99 pratile brojne kontroverze i nezadovoljstvo malih dioničara, većinski je vlasnik Adil Kulenović uspio postići dogovor koji je zadovoljio sve strane, uvjetovavši da svi dotadašnji zaposlenici NTV99 ostanu raditi na Al Jazeeri Balkan. Kako doznajemo, još jedan od Kulenovićevih uvjeta Al Jazeeri bio je i iznos minimalne novinarske plaće od 2000 konvertibilnih maraka, odnosno oko tisuću eura. Za tamošnje uvjete života to je, kažu nam novinarski profesionalci iz Sarajeva, dobra plaća, ali jasno je da će zvučnija imena financijske uvjete dogovarati u četiri oka te će oni biti tajni. No nije nemoguće da je točna svota od deset tisuća eura mjesečne plaće za mjesto direktora programa, koliko se spominje da je ponuđeno Goranu Miliću. Još uvijek se ne znaju imena voditelja a oni bi, barem je takva praksa Al Jazeere u svijetu, trebali biti zvijezde poznate širem gledateljstvu.

IAKO GA UPUĆENI U DOLAZAK Al Jazeere smatraju ključnom osobom i njihovim domaćinom u Sarajevu, sam Adil Kulenović, kao uostalom i svi koji su pred potpisivanjem ugovora s katarskom televizijom, upravo zbog strogosti tih ugovora još nije u mogućnosti davati izjave za medije, no izvjesno je da će na Al Jazeeri Balkan imati neku od savjetodavnih funkcija. I dok je on imao važnu izvršnu ulogu u svemu, za samu ideju pokretanja Al Jazeere Balkan najzaslužniji je pak Edhem Fočo, bošnjački biznismen koji je godinama živio u Maleziji a do imenovanja novog, upravo je on trenutačni službeni generalni direktor Al Jazeere Balkan. Bosanski mediji opisuju ga kao uglednog intelektualca i islamskog aktivista koji se obogatio trgovinom naftom i rižom, te je u bliskim vezama s generalnim direktorom Al Jazeere u Dohi, Wadahom Khanfarom. Upravo na osobni poziv Wadaha Khanfara, u ožujku 2009. Edhem Fočo prisustvovao je četvrtom Al Jazeerinu forumu u glavnom gradu Katara, Dohi. Bila je to međunarodna konferencija koju je sazvala televizijska mreža Al Jazeera Network na temu “Moć, mediji i budućnost Bliskog istoka”, na kojoj je, osim Edhema Foče, od Bošnjaka bio i Osman Softić, predsjednik Mešihata Islamske zajednice Bošnjaka Australije. Najvjerojatnije je upravo na toj konferenciji nikla ideja o osnivanju Al Jazeere Balkan. U svom izvješću s te konferencije, Osman Softić je, među inim, naveo i da se Al Jazeera financira iz proračuna katarske vlade, koji, prema nekim pokazateljima, iznosi između 600 i 700 milijuna američkih dolara. “Unatoč tome što u potpunosti financira proračun Al Jazeere, katarska vlada ne miješa se u uređivačku politiku tog medijskog powerhousea”, napisao je Osman Softić, inače diplomirani teolog, koji je magistrirao međunarodne odnose u Sydneyju, a prije odlaska u Australiju, početkom 90-ih, dvije je godine radio u Islamskom kulturnom centru u Zagrebu.

EDHEM FOČO. biznismen koji živi u Maleziji, u bliskim je vezama s generalnim direktorom Al Jazeere Network i zaslužan je za dolazak katarske televizije u regiju (na slici prvi slijeva u društvu malezijskog bankara i Osmana Softića u Dohi)IAKO ŠIRE GLEDATELJSTVO s područja bivše Jugoslavije Al Jazeeru tek površno poznaje kao arapsku inačicu CNN-a i televiziju koju za svoja javna obraćanja biraju Osama bin Laden i Al-Kaida, Osman Softić u svom je tekstu naglasio njenu ulogu u transformaciji i društveno-političkom razvoju Bliskog istoka, napisavši: “Al Jazeera će u budućnosti imati iznimno važnu ulogu u mirnoj transformaciji regije Bliskog istoka iz autoritarnog u demokratski sustav”. Nije isključeno da Al Jazeera ima sličnih ambicija i na politički nestabilnom području Federacije BiH, no ono što službeno najavljuju jest program informativno-dokumentarnog tipa. Iz izvora bliskih Al Jazeeri Balkan dodaju i da će podići standarde kako na tehničkoj tako i na profesionalnoj razini televizijskog novinarstva. Svjesni su, kažu, velikih očekivanja ljudi koji znaju kakvi su kvaliteta i ugled Al Jazeere u svijetu, i uvjereni da balkanski kanal neće razočarati, te će donijeti novi, neutralan i profesionalan pogled na gospodarska, politička i društvena zbivanja u svijetu i regiji. Da bi profunkcionirali na najvišoj profesionalnoj razini, svi koji prođu i posljednji krug razgovora za posao bit će podvrgnuti edukaciji u Dohi, koja će, ovisno o tehničkim zahtjevima radnog mjesta, trajati između tri tjedna i tri mjeseca.

AL JAZEERA BALKAN će u Bosni i Hercegovini osim putem najvećih kabelskih i ostalih digitalnih platformi biti dostupna i zemaljskim putem, a za gledatelje u ostatku regije Al Jazeera Balkan putem satelita i na najvećim kabelskim, IPTV i DTH platformama. Al Jazeera Network u projekt balkanske inačice u prvom naletu planira uložiti oko deset milijuna eura. Iako za to još nema službenih potvrda, iz krugova ljudi uključenih u dolazak Al Jazeere na Balkan kažu da je pokretanje regionalnog kanala tek prvo u nizu velikih katarskih ulaganja na ovim prostorima.