U SELU LUKAVAC kod Slatine Schmidt je planirao izgraditi veliku vinariju u suradnji s španjolskom tvrtkom Freixenet, inače jednim od najvećih svjetskih proizvođača vina i pjenušcaVinarija Cavallino Lukavac koju je prije četiri godine u suradnji sa svjetski uglednom vinarskom tvrtkom Freixenet iz Španjolske, osnovao poznati hrvatski poduzetnik Karl Schmidt danas se nalazi na rubu propasti zbog golemih dugova nastalih temeljem sumnjivih poslovnih aranžmana koje je sklopio bivši direktor te tvrtke Zlatko Lukačević. Tako je ugrožen jedan od najvećih projekata u hrvatskoj vinskoj industriji, a zbog sumnje u nesavjesno poslovanje, pronevjeru i zloporabu položaja Schmidt je podnio prijavu protiv Lukačevića i njegovog pomagača Damira Kufnera poduzetnika iz Slatine.

Njih dvojica su prema Schmidtovim riječima oštetili tvrtku za više od milijun eura, pa iako je siguran da će policijska istraga otkriti sve pronevjere i nezakonitosti koje su činili Lukačević i Kufner, njegova jedina želja je da spasi dio svog uloženog novca te da nastavi svoju viziju o velikom i poznatom hrvatskom vinskom centru. Istraga o ovim manipulacijama i pronevjeri seže sve do 2003. kada je tvrtka Lukačević i Schmidt bila domicilno prijavljena u Bektežu kod Kutjeva i kad je zajednički građen brand Vallis Aurea. "Uložio sam sa svojim prijateljima i partnerima u ovaj posao 8 milijuna kuna, želio sam ne samo stvoriti poznati vinarski brand, već i promovirati ljepote Hrvatske, Lukavac i Slatinu trajno ucrtati kao važne destinacije u proizvodnji vina te omogućiti ljudima iz tog kraja da i u ovim teškim trenucima kroz vinariju, vinograde imaju posao i stvaraju ne samo za mene, već i za svoje obitelji", rekao je Schmidt.

Schmidt nam je pokušao u vrlo kratkim crtama objasniti kako je tekla pronevjera ovog posla i na koji je način Kufner iskorištavao njegov novac i njegovo povjerenje: "Osnivanjem tvrtke Cavallino Lukavac, Kufner je postao manjinski suvlasnik tvrtke te je Cavallinu prodao četiri hektara svog privatnog zemljišta s nasadima i mehanizacijom te na temelju toga postao zaposlenik tvrtke Cavallino. Paralelno s tim i radnici koji su radili u njegovom Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu postaju zaposlenici tvrtke Cavallino i obavezuju se da će zemlju i sve poslove ubuduće obavljati za Cavallino. Tada sam Kufneru Općim ugovorom o poslovnoj suradnji uplatio 30.000 kuna za zemljište, 670.000 kuna za nasade vinograda te 630. 000 kuna za poljoprivrednu mehanizaciju. Ipak na kraju se ispostavilo da su Lukačević i Kufner radili isključivo za svoj interes i pritom se ogriješili o zakonske propise Republike Hrvatske."

Cavallino je prema Schmidtovim riječima tijekom godine platio sva enološka sredstva za sam vinograd, sve plaće za djelatnike, fiksne troškove rada vinarije, preradu grožđa, Kufnerove fakture za usluge rada ljudi i strojeva – no kako sam kaže ni to mu nije bilo dovoljno – naposljetku je još naplatio i grožđe koje mu ni ne pripada. Kufner je također prodavano vino na paragon blokove iako vinarija nema maloprodaju i novac od te prodaje nije polagan na račun, ni u blagajnu jer ona nije vođena. Za dio tako utvrđene pronevjere PU Virovitičko-podravske županije podnijela je kaznenu prijavu DORH-u za iznos od 100.000 kuna s tim da se istraga nastavlja.

"Po našim saznanjima samo na taj način otuđeno je u privatne svrhe bar dva milijuna kuna. Nedostaje 47.500 boca od 0,75 l koje, da su prodavane samo po 20 kuna daju manjak od 950.000 kuna. Nadalje, boca od 5 litara ušlo je 5000, a napunjeno cca 190. Drugim riječima nedostaje 25.000 l vina ili najmanje 300.000 kuna. Vina i boca u pakiranju od litre nedostaje cca 30.000 što je daljnjih 600.000 kuna. Nikada nisu pokazali ni gdje su nestale boce, gdje je vino kojima su punjene boce, a ni gdje su računi za prodaju tih istih boca“, kaže Schmidt. Svjestan je da se sve uloženo ne može vratiti, no odlučan je u nastojanju dokazivanja kriminalnih radnji jer smatra da je konačno sazrijelo vrijeme u RH da takvi odgovaraju za nedjela koja su počinili ne samo investitorima već i čitavoj svojoj zajednici. U konačnici, najviše su izgubili Županija i grad Slatina jer niti su otvorena radna mjesta, niti potpisani kooperantski ugovori, a niti će tvrtke koje su usko povezane s vinarstvom i vinogradarstvom moći povećati svoj tržišni udio.