Objavljeno u Nacionalu br. 791, 2011-01-11

Autor: Marko Biočina

IVO JOSIPOVIĆ UVODI HRVATSKI BIZNIS U BANJA LUKU

Hrvatski kapital osvaja Republiku Srpsku

HRVATSKI PREDSJEDNIK poduzeo je diplomatsku inicijativu u Republici Srpskoj, koja bi ove godine mogla hrvatskim tvrtkama donijeti niz milijunski vrijednih poslova

MILORAD DODIK dosad je prpreferirao srbijanski kapital, a hrvatski odbijaoMILORAD DODIK dosad je prpreferirao srbijanski kapital, a hrvatski odbijaoOstvari li se plan predsjednika Ive Josipovića, hrvatske bi tvrtke 2011. trebale dobiti niz milijunski vrijednih poslova u Republici Srpskoj, entitetu Republike Bosne i Hercegovine. Riječ je o prvoj u nizu sličnih inicijativa utemeljenih na gospodarskoj diplomaciji, što ih Josipović kani pokrenuti ove godine i iskoristiti svoj politički utjecaj kako bi pomogao hrvatskim poduzećima da se što bolje oporave od recesije. Za početak takve kampanje odabran je RS pa je hrvatski predsjednik sredinom prosinca posjetio Banjaluku, sastao se s entitetskim premijerom Miloradom Dodikom, a sa sobom je poveo i veliko izaslanstvo čelnika hrvatskih kompanija (Nexe Grupa, M San, Geofoto, Stipić Grupa, Elektrometal, Žito, hotelska kompanija Blue Sun Jake Andabaka).


NEKE OD TIH TVRTKI već posluju u RS-u, a neke su u prošlosti ostvarile i značajne investicije, ali ta se gospodarska suradnja proteklih godina znatno smanjila, uglavnom pod utjecajem političkih prilika, odnosno čestih nesuglasica između Dodika i hrvatskog političkog vrha. U takvim okolnostima hrvatskim tvrtkama poslovanje u RS-u bilo je otežano, a i tamošnja entitetska vlada nekoliko je puta donosila propise izravno usmjerene protiv hrvatskih gospodarskih interesa. RS već mjesecima blokira potpisivanje ugovora o imovinsko-pravnim odnosima između Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, povratak imovine hrvatskih tvrtki u RS-u vrlo je spor, a vlada RS-a često je proteklih godina donosila birokratske mjere protiv hrvatskih tvrtki: potkraj 2008. od Vijeća ministara BiH zatražila je ukidanje dugogodišnjeg monopola kutinske Petrokemije na tržištu mineralnih gnojiva u Bosni i Hercegovini, što bi toj tvrtki izazvalo goleme poslovne probleme. Posljedica je takve politike to što, premda je Bosna i Hercegovina najveći uvoznik hrvatskih roba i usluga, tek desetina od ukupno milijadu eura godišnjeg izvoza hrvatskih tvrtki u tu državu otpada na RS. S druge pak strane, Dodik je u prošlosti forsirao razvoj gospodarskih odnosa sa Srbijom, čak je vlada RS-a isplaćivala financijske poticaje za kupnju automobila i traktora proizvedenih u Srbiji, pa je srbijanski izvoz u taj dio Bosne i Hercegovine trostruko veći od hrvatskoga.

U TAKVIM OKOLNOSTIMA posve je logičan plan hrvatskoga predsjednika da kampanju gospodarske diplomacije počne upravo u RS-u. U prvoj godini mandata Josipović se afirmirao kao jedan od regionalnih političkih lidera, a ako se ove i sljedećih godina ondje realizira niz zamašnih infrastrukturnih projekata poput izgradnje autocesta i elektrana, jasna je Josipovićeva želja da svojim autoritetom ukloni političke prepreke gospodarskoj suradnji i omogući hrvatskim tvrtkama da ravnopravno konkuriraju za te poslove. Upravo je tomu bio posvećen predsjednikov posjet Banjaluci u prosincu, a kako kaže Zvonko Biljecki, čelni čovjek geoinformatičke tvrtke “Geofoto”, takve inicijative jednako su korisne za tvrtke koje već posluju na podruju RS-a, kao i za one koje to tek namjeravaju: “Geofoto posluje u RS-u još od 1998. i realizirali smo 15-ak projekata. Posljednji smo dobili u prosincu, projekt na razini cijele Bosne i Hercegovine vrijedan 3 milijuna eura, a pola otpada na RS. Nikad nismo imali problema u poslovanju. Imamo kvalitetnog lokalnog partnera i dobro radimo, RS je prostor s velikim potencijalom za razvoj hrvatskih tvrtki, postoje jezične, povijesne i kulturološke veze. Nedvojbeno je ondje lakše sklopiti poslove nego u nekim državama Europske unije. S druge pak strane, svuda politika igra ulogu u dobivanju poslova na velikim infrastrukturnim projektima. Stoga je odlično to što se i predsjednik uključio u promociju hrvatskih tvrtki u RS-u, hrvatska poduzeća imaju šansu da 2011. dobiju unosne poslove u RS-u.”

Najveći interes u hrvatskim građevinskim poduzećima svakako je izazvala nedavna vijest da je austrijska građevinska kompanija Strabag raskinula 3 milijarde eura vrijedan ugovor s vladom RS-a o gradnji autocesta. Strabag je posao izgradnje 400 km autocesta kroz RS, uz koncesiju na 30 godina, dobio potkraj 2006., ali nije uspio osigurati financije: budući da je sporazum bio potpisan u izravnom dogovoru s vladom RS-a, međunarodne financijske institucije nisu ga bile spremne financirati. Interes za taj projekt pokazale su i kineske kompanije, s kojima Dodikova entitetska vlada već godinu i pol izravno surađuje. Ako posao dobiju Kinezi, financiranje bi prestalo biti problem, jer bi novac bio osiguran preko Exim banke, kineske državne izvozne banke. Sličan aranžman s Kinezima pokušava utanačiti i vlada Republike Crne Gore za gradnju autoceste Bar - Boljare, a u oba slučaja Kinezi bi bili samo investitori, dok bi najveći dio građevinskih radova bio povjeren regionalnim izvođačima. I tu hrvatske građevinske tvrtke vide svoju veliku priliku, jer imaju kudikamo bolje reference i iskustvo u gradnji autocesta od svih ostalih u ovoj regiji.

DRUGI VELIKI PROJEKT za koji su zainteresirane hrvatske tvrtke jest planirana revitalizacija rudnika i termoelektrane Gacko. Dodik ga je prije nekoliko godina sklopio s češkom energetskom kompanijom ČEZ, a također bi uskoro mogao biti raskinut. Taj je posao za Hrvatsku zanimljiv i zbog dugogodišnjeg spora Hrvatske elektroprivrede s RS-om, jer Hrvatska na temelju predratnih ulaganja potražuje vlasnički udjel u toj termoelektrani i goleme količine neisporučene električne energije, ekvivalent dvogodišnjoj hrvatskoj potrošnji. Odustane li ČEZ od posla u Gackom, u projekt bi mogao ući i HEP, a dio potraživanja pretvoriti u vlasnički udjel. Termoelektrana Gacko je 2010. proizvela 1540 gigavat-sati električne energije i ostvarila drugu najveću proizvodnju u svojoj 27-godišnjoj povijesti pa stručnajci procjenjuju da bi HEP mogao relativno bezbolno osigurati potrebno povećanje proizvodnje za sljedećih neoliko godina, jer za gradnju novih elektrana nema novca. Hrvatske tvrtke mogle bi dobiti i dio poslova na 400 milijuna eura vrijednom projektu gradnje termoelektrane Stanari, koju bi trebala graditi kineska kompanija Dongfang Electric Corporation. Osim poslova u infrastrukturnim projektima, važan element ekspanzije hrvatskih tvrtki u RS-u trebale bi biti i investicije.

Zlatko Stipić i Sven Müller
iz Stipić Grupe koja se
bavi graditeljstvom i koja
također pretendira na
dio brojnih graditeljskih
poslova u RS-uZlatko Stipić i Sven Müller iz Stipić Grupe koja se bavi graditeljstvom i koja također pretendira na dio brojnih graditeljskih poslova u RS-uNajveći hrvatski investitor i najpoznatija kompanija koja ondje posluje jest zagrebački Kraš, koji je nedavno objavio da će uložiti 16 milijuna eura u gradnju novog proizvodnog pogona u Tvornici keksa Mira iz Prijedora. Godišnji kapacitet novog pogona trebao bi iznositi 16.000 tona. Mira je jedna od najuspješnijih kompanija u RS-u, zapošljava 500 ljudi, a u Kraševu je vlasništvu od 2003. To je najveća pojedinačna hrvatska investicija u RS-u, a uz Kraš najveću ekpanziju na tom tržištu hrvatske kompanije poduzele su u prehrambenoj industriji. I najveća tamošnja prehrambena industrija, Vitaminka iz Banjaluke, u vlasništvu je švicarskog poduzetnika hrvatskoga podrijetla Ilije Sirovine. Bjelovarski Elektrometal također je ondje osnovao tvrtku Emma za preradu i konzerviranju povrća, a poduzeće u Odžaku (mjestu u Bosanskoj Posavini koje je izvan RS-a, u sklopu entiteta Federacija Bosna i Hercegovina) ima i pogon za proizvodnju aluminijske vatrootporne bravarije.

Vjerojatno bi inicijativa predsjednika Josipovića pomogla i Croatia osiguranju da iznova pokuša ući na tržište RS-a. Prvi takav pokušaj propao je prije dvije i pol godine, kad je CO pod vodstvom Hrvoja Vojkovića pokušao preuzeti kontrolu nad bosanskohercegovačkim Jahorina osiguranjem. Jahorina osiguranje tada je bilo po snazi deseta osiguravateljska tvrtka u Bosni i Hercegovini i treća u RS-u, ali zbog slabe razvijenosti tamošnjeg tržišta u CO-u su procijenili da bi preuzimanjem mogli začas postati tržišnim liderom u RS-u. O kupnji Jahorina osiguranja Vojković je u Banjaluci razgovarao s Dodikom i činilo se da je posao dogovoren.

NO UPRAVA JAHORINA osiguranja izvijestila je banjalučku burzu da je u završnoj fazi pregovora s drugim inozemnim partnerom i zatražila privremenu obustavu trgovanja svojim dionicama. Na kraju je dogovor sklopljen s austrijskom osiguravateljskaom kućom Vienna Insurance Group, koja je preko svoje tvrtke Vienna Insurance Management za 2,25 milijuna eura kupila 22 posto dionica osiguravajuće tvrtke s Pala. Bio je to primjer negativnog utjecaja političkih sporova na hrvatske gospodarske interese u RS-u, a Josipovićeva inicijativa trebala bi pridonijeti da se to više ne događa. Može se očekivati da će hrvatski predsjednik u razgovorima s političkim čelnicima RS-a inzistirati i na što bržem rješavanju problema povrata imovine hrvatskih tvtki u RS-u.

Zdravko Zrinušić,
predsjednik uprave Croatia osiguranja, koje je za 2 milijuna eura htjelo kupiti
udjel u Jahorina osiguranju, računajući da bi na nerazvijenom tržištu RS-a brzo postalo tržišni lider, ali
od kupnje nije bilo ništaZdravko Zrinušić, predsjednik uprave Croatia osiguranja, koje je za 2 milijuna eura htjelo kupiti udjel u Jahorina osiguranju, računajući da bi na nerazvijenom tržištu RS-a brzo postalo tržišni lider, ali od kupnje nije bilo ništaNajveća potraživanja ima hrvatska nacionalna naftna kompanija Ina, koja već godinama sudskim putem traži povrat 30 benzinskih postaja i drugih objekata. Inine nekretnine u RS-u u ratu su dodijeljene dvjema tvrtkama: Krajinapetrolu pripalo je 14 benzinskih postaja, skladište naftnih derivata u Dervišima kapaciteta 4600 tona te skladište i punionica plina i goriva u Ramićima, kapaciteta 210 tona, dok je tvrtki Energopetrol srpsko Sarajavo pripojeno još 14 Ininih postaja. Prije nekoliko godina u hrvatskim su se medijima pojavila nagađanja da će sporovi biti riješeni tako što će Ina besplatno preuzeti 42 posto udjela u Krajinapetrolu, ali zasad hrvatska kompanija ima vrlo malen udjel u toj tvrtki. Riješi li se taj spor još ove godine, Ina bi te objekte mogla pridružiti sarajevskom Energopetrolu, koji je prije nekoliko godina kupila zajedno s MOL-om, i stvoriti jedan od najvećih maloprodajnih lanaca naftnih derivata u Bosni i Hercegovini.

Tada bi Ina u kratkom razdoblju vratila predratne tržišne pozicije u Bosni i Hercegovini, a to bi dugoročno donijelo znatan rast prihoda za hrvatsku kompaniju, ali i strateški razvoj na izvoznom tržištu. Stoga je logično da će to biti ključna točka Josipovićevih razgovora s čelnicima RS-a, a unosne poslove - rezultat njegove gospodarske diplomacije - hrvatske bi tvrtke trebale sklopiti već idućih mjeseci.

Vezane vijesti

'Povezivanje je ključ uspjeha'

'Povezivanje je ključ uspjeha'

Na danas održanom okruglom stolu „Leading Through Connections" u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i tvrtke IBM Hrvatska, potaknuta je… Više

Komentari

registracija
9/10/10

diferencijal, 11.01.11. 02:04

BiH nije republika, u Daytonu je to maknuto.Ali to očito ne igra ulogu neinformiranom novinaru.
Republika je Srpska a bit će i HercegBosna, koliko god to nekome smetalo. Do slobode zajedno Hrvati i Srbi :)


registracija
12/12/10

Klarens, 11.01.11. 02:19

Ma ljudi ...pratite shto se zbiva ...a ne hitre ruke !
HRVATSKI KAPITAL....je vani....mora bit !!!
JER DOMA GA NI !!!


registracija
12/12/10

Klarens, 11.01.11. 02:20

Diferencijal...nabavi si i ostale dijelove
Tak da se bar mozhesh USHALTAT !!!


registracija
8/7/10

Maroje, 11.01.11. 11:39

U biznisu nema nacionalnosti, već samo obostranih interesa.


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika