Objavljeno u Nacionalu br. 791, 2011-01-11

Autor: Robert Bajruši

LIBERALNA VIZIJA NOVE PODJELE BOSNE I HERCEGOVINE

'Odgovorni smo za BiH jer smo je htjeli uništiti'

VESNA PUSIĆ ZA NACIONAL reagira na burne napade koje je izazvala njena izjava o potrebi preustroja Bosne i Hercegovine na pet kantona kao načinu očuvanja hrvatskog entiteta u toj državi

NOVA MILJENICA DESNICE Vesna Pusić 90-ih je oštro kritizirala
hrvatsku politiku prema BiH, no danas
je, paradoksalno,
najistaknutija hrvatska političarka koja brani interese hrvatskog naroda u susjednoj zemljiNOVA MILJENICA DESNICE Vesna Pusić 90-ih je oštro kritizirala hrvatsku politiku prema BiH, no danas je, paradoksalno, najistaknutija hrvatska političarka koja brani interese hrvatskog naroda u susjednoj zemljiIako je još u listopadu 2009. tijekom predsjedničke kampanje prvi put plasirala ideju o podjeli Bosne i Hercegovine na pet kantona, tadašnje reakcije na plan Vesne Pusić uglavnom su bile sporadične. Ali kad je prije dva tjedna ponovno iznijela ideju o potrebi preustroja susjedne države, pri čemu bi i tamošnji Hrvati dobili vlastitu teritorijalnu jedinicu, uslijedile su brojne i prilično proturječne reakcije. Kao oštra kritičarka Tuđmanove politike prema BiH i svega što je predstavljala tzv. Herceg-Bosna, Vesna Pusić još je od sredine 90-ih doživljavala napade desnice. Sad njezina stajališta hvale desničari, u Večernjem listu opisana je kao braniteljca hrvatskih interesa, a, s druge strane, počeo ju je kritizirati dio lijevoliberalne javnosti i medija. U intervjuu ovog vikenda Vesna Pusić objasnila je za Nacional motive otvaranja teme, kojom je izazvala mnoge istomišljenike, a dobila pohvale iz krugova do čijega joj mišljenja ionako nikad nije bilo pretjerano stalo.


NACIONAL: Kako se osjećate čitajući pohvale desnice, prema kojima ste jedina poštena hrvatska političarka koja brani interese Hrvata u Bosni i Hercegovini?

- Već sam navikla da me zbog mojih jasnih stavova ponekad napadaju, a drugi put hvale, ali na to se ne treba pretjerano osvrtati. Važno je da vas previše ne žalosti kad vas napadaju i da vam ne udari u glavu kad vas hvale. Naravno, najvažnije je da sami znate što govorite. Za mene postoje samo dvije vrste stavova: oni koji proizlaze iz vašeg temeljitog promišljanja određenoga problema i oni koji su rezultat kalkuliranja što će vam u danom trenutku donijeti poene u javnosti. A priori ne odbacujem ni kalkuliranje, jer u politici se mora znati i kako dobiti podršku. Međutim, to ne smije biti vaš glavni motiv i ideja vodilja, jer ćete u tom slučaju glavinjati kao muha bez glave i nećete moći razumjeti što se zbiljski događa. To vam oduzima sposobnost da rješavate probleme, a to bi morala biti jedna od glavnih zadaća politike. Uvijek sam branila interese Hrvatske kao pristojne zemlje svih njezinih građana, bez obzira na to jesu li Hrvati, Srbi, Bošnjaci, Slovaci ili nešto četvrto. Što se tiče Bosne i Hercegovine, i tu je moj stav nepromijenjen u odnosu na vrijeme kad sam bila napadana od onih koji su sada, kao, pozitivno iznenađeni mojim nedavnim izjavama. A mnogi, koji su odobravali moj stav o nužnosti suočavanja s činjenicom da su HDZ i Tuđman u ime Hrvatske 90-ih vodili katastrofalnu politiku prema BiH, sada negoduju zbog mog stava da je današnja situacija loša za BiH, da je loša za Hrvate u BiH, ali i za Bošnjake i za Srbe u BiH. Naravno, bilo bi najlakše reći da, situacija je loša, kratkoročno je takav stav puno manje riskantan, ali dugoročno je štetan i opasan. To ne može biti stav nekoga tko se ozbiljno bavi politikom.

NACIONAL: Kad smo se dogovarali za ovaj intervju, rekli ste da vas oni nisu razumjeli u prošlosti, kao što vas ne razumiju ni danas?

- Donekle me nisu razumjeli ni onda, kao što me ne razumiju ni danas, ali nadam se da su me barem neki i barem donekle razumjeli i onda i danas. Uvijek sam tvrdila da je Bosna i Hercegovina ključna zemlja za stabilnost naše regije, kao i da je njen opstanak u interesu tamošnjih građana, ali i nas koji živimo u susjedstvu. U ratu u BiH počinjeni su strašni zločini i nitko se nema pravo braniti na način “a i oni su to činili nama”. Svi moraju preuzeti svoj dio odgovornosti, uključujući i HDZ koji je 90-ih vodio hrvatsku politiku. Tuđmanova politika prema BiH bila je katastrofalna, a ujedno je okupila i katastrofalno hrvatsko vodstvo u toj državi. Dayton je pacificirao Bosnu i Hercegovinu, ali ju nije i stabilizirao. Postoji Republika Srpska, u Federaciji Bosne i Hercegovine postoje problemi funkcioniranja institucija, a sve se to prenosi i na državnu razinu i država je uglavnom blokirana u funkcioniranju. Došlo je vrijeme za odmrzavanja toga zamrznutog sukoba, jer u sadašnjim okolnostima BiH nema perspektivu da se izgradi kao europska država i buduća članica Europske unije. Je li izlaz baš u pet entiteta o kojima sam govorila, ili u nekom drugom modelu, o tome treba otvoreno raspravljati. Moj prijatelj Senad Pećanin ne podržava moju ideju jer smatra da je BiH dovoljno traumatizirana postojanjem Republike Srpske i da sad ne treba stvarati još i nove entitete. Možda izlaz zaista nije u pet entiteta, ali politički je pogrešno praviti se da problem ne postoji ili da će nestati sam od sebe.

NACIONAL: Čini mi se da ni bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić ne dijeli vaše stavove o Bosni i Hercegovini, posebno u vezi s osnutkom hrvatskoga entiteta?

- I ja mislim da bi bilo bolje da je dobro nego da je loše. Ali naša je generacija odgovorna ne samo da razmišlja što bi bilo dobro, nego i kako to postići.

NACIONAL: Kritičari vaših teza smatraju da bi stvaranje hrvatskoga entiteta dovelo do razbijanja Bosne i Hercegovine, ili barem obnove nekadašnje Herceg-Bosne?

- Zadnja sam koja bi zagovarala etnički čiste države. Postoji opasnost da u sadašnjim okolnostima BiH ostane bez Hrvata. To je tragično za te ljude, to je njihova zemlja, ali tragično je i za BiH i pitanje je kako bi ona uopće mogla funkcionirati bez Hrvata, koji su tradicionalni dio njene “obične” demografije, ali i političke geografije. Vaš kolega Davor Butković nedavno me kritizirao da bi mijenjanje entitetske strukture BiH dovelo u pitanje njen opstanak i gurnulo političko vodstvo tamošnjih Hrvata u savezništvo s Republikom Srpskom i Miloradom Dodikom. Drago mi je što se uključio u tu raspravu, jer je ona nužna. No očito je da upravo sadašnja državna arhitektura BiH dovodi u pitanje njen opstanak, a tamošnji HDZ upravo je na nedavne izbore izašao u koaliciji s Dodikom. To ne bi bio problem da je to savezništvo utemeljeno na drukčijoj viziji BiH. No ono je utemeljeno na razgradnji i negiranju BiH i proizvod je upravo sadašnjega lošeg stanja. Sve ono na što Butković upozorava kao na opasnost – već je sada na djelu. Ako se velike grupacije ljudi, osobito etničke grupacije, ne osjećaju dobro u svojoj državi, stvari treba mijenjati tako da se počnu osjećati bolje u toj državi i da u njoj vide prednosti i mogućnosti. To je politički napredak. Ostalo prije ili poslije vodi u destrukciju.

NACIONAL: Kako bi trebao izgledati hrvatski entitet?

- Moja namjera nije krojenje Bosne i Hercegovine nego rasprava svih nas koji smo odgovorni, jer su naše zemlje sudjelovale u destrukciji, a, s druge strane, kao susjedi zainteresirani smo da BiH bude stabilna, jer bez toga neće biti stabilnosti u cijeloj jugoistočnoj Europi. Moja ideja o pet entiteta svodi se na tri većinski etnička, koji priznaju sadašnje stanje, kao i na dva miješana, koji su zalog građanskoj državi u budućnosti. Svojim stavom ja pokušavam izazvati raspravu o ovoj temi, u kojoj bi javno bile iznesene razne ideje, pa da vidimo kakve ljudi imaju prijedloge. Ali ne prijedloge s figom u džepu, ili entitetima iz 90-ih koji su se svodili na koncept rušenja Bosne i Hercegovine, a koji je zaživio s RS-om. Ali uvažavajući činjenicu da RS postoji, odnekud se mora iznova rekonstruirati država. Ti bi entiteti imali autonomiju, ali usporedo bi se razvijali i integrativni faktori, od kojih je na prvom mjestu članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u.

NACIONAL: Pretpostavljam da bi zapadna Hercegovina bila hrvatski entitet?

- Nećete me navesti da krojim Bosnu i Hercegovinu. Ali spremna sam sjesti za regionalni okrugli stol, zajedno s ljudima koji žele opstanak Bosne i Hercegovine i spremni su iskreno razgovarati o toj temi.

NACIONAL: Ne mislite li da se ovako približavate stavovima obaju HDZ-a u BiH, kojima bi hrvatski entitet bio pokriće za stvarnje države u državi?

HRVATSKA PROBOSANSKA STRUJA
Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva BiH, nema veliku podršku tamošnjih Hrvata, jer se zalaže za ideju integrirane Bosne i HercegovineHRVATSKA PROBOSANSKA STRUJA Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva BiH, nema veliku podršku tamošnjih Hrvata, jer se zalaže za ideju integrirane Bosne i Hercegovine- Sadašnje stanje u BiH i jesu države u državi, i to u poprilično slabašnoj državi bez neprijepornih ovlasti i svima prepoznatljive koristi. Jasno definirane ovlasti pet entiteta, kao izraza autonomije s jedne strane, i jasno definirane i neprijeporne ovlasti i djelokrug države BiH kao elementa jačanja državnosti s druge, moraju biti istovremeni, usporedni procesi. Prvi, onaj povezan s autonomijom, omogućava etničku jednakopravnost koja je u sadašnjim uvjetima pretpostavka očuvanja BiH i prvi korak na putu prema građanskoj državi. Drugi, povezan s jačanjem državnosti i izgradnjom državnih institucija, omogućava buduće članstvo u NATO-u i, osobito, u EU. I jedan i drugi proces u interesu su svih građana BiH i donose im opipljive koristi i prednosti, koje su im bez obaju tih procesa nedostupne i nedohvatljive. Možda se to može postići i na drukčiji način? Svatko s uvjerljivim argumentima dobro je došao. Što se obaju HDZa u BiH tiče, oni nisu na tragu mojih stajališta. Oni su nastavak političkog vodstva koje je Hrvate u BiH dovelo u sadašnji katastrofalan položaj. Oni govore o samo još jednom hrvatskom entitetu i samo o jačanju autonomije, a ne i o izgradnji države – buduće članice EU. To je na razini onoga što tvrdi Dodik, a to je da BiH nema smisla. Razgradnja BiH bila bi tragedija ne samo za BiH, nego i za sav tamošnji puk. Blisko mi je razmišljanje Ivana Lovrenovića, koji gleda prema naprijed umjesto da se stalno vrti u krugu.

NACIONAL: Ali vrlo malo Hrvata podržava Lovrenovića, baš kao i probosanski orijentiranoga Hrvata Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH?

- Komšić ipak ima veću podršku, ali činjenica jest da nitko od hrvatskih političara kojima je stalo do integracije Bosne i Hercegovine nema osobitu podršku. Hrvati su opravdano sumnjičavi, koliko su god tom stanju pridonijeli i njihovi mračni lideri iz 90-ih poput Mate Bobana. Već sam tada upozoravala da takvo hrvatsko vodstvo destruira BiH, ali i hrvatski narod dovodi u grozan položaj. Kako vidimo, to se i dogodilo, a vodstvo koje ih je dovelo u takav položaj i dalje im sjedi na glavi, ali Hrvati zbog tog osjećaja ugroženosti nisu kadri prihvatiti ni jednoga Lovrenovića. Ako se hoće ići naprijed, valja prestati tako razmišljati. Ne inzistiram na vlastitom modelu, ali inzisitram na tome da i on mora biti razmotren, a svi moramo biti otvoreni za svaki argument koji bi se pokazao pametnijim ili korisnijim.

NACIONAL: Ako na idućim izborima vlast u Hrvatskoj preuzme koalicija SDPHNS- IDS-SU, hoće li vaši stavovi postati službena hrvatska politika?

- Budem li u toj vladi, sigurno ću sudjelovati i u kreiranju politike prema BiH. Pobijedi li lijevi centar, treba ustrajati na nekoliko elemenata. Prvo, ne dolazi u obzir da Hrvatska rješavanje problema Bosne i Hercegovine predstavi kao svoj samostalni projekt. Drugo, Hrvatska apsolutno podupire Bosnu i Hercegovinu kao jedinstvenu državu. Treće, s obzirom na bivše politike i činjenicu da je BiH ključna za stabilnost jugoistočne Europe, Hrvatska je zainteresirana da pridonese stabilizaciji prilika u Bosni i Hercegovini. To podrazumijeva sudjelovanje na međunarodnoj konferenciji, jer kao susjedi imamo veći interes da se BiH stabilizira nego Amerikanci i zapadni Europljani. Ništa se ne smije nametati, ali ne smijemo niti ignorirati probleme, jer ovakvo stanje vodi destablizaciji Bosne i Hercegovine, a to se mora ticati i Hrvatske.

NACIONAL: Najnesmiljenije napade u političkoj karijeri doživjeli ste zbog izjave da su Tuđman i HDZ dijelili Bosnu i Hercegovinu. Mislite li tako i danas?

- Mislim potpuno isto. Moj sadašnji stav potpuno je konzistentan s mojim tadašnjim stavom, koji je nepromijenjen. Žmirenje pred činjenicama blokira svaki napredak i u politici vodi samo u još teže probleme i veće nesreće.

NACIONAL: S desnice su vas pohvalili i zato što ste se sredinom prošle godine suprotstavili Miloradu Pupovcu koji je zahtijevao da Zajedničko vijeće općina dobije status pravne osobe. Tvrdili ste da bi to bio uvod u stvaranje srpske autonomije u istočnoj Slavoniji?

- Bila je riječ o izglasavanju ustavnog zakona kojim bi Zajedničko vijeće općina bilo definirano kao teritorijalna jedinica na ustavnoj razini. Duboko sam uvjerena da to nema veze s definiranjem odnosa Srba i Hrvata, a još manje s ljevicom i desnicom. To je pitanje što je bolje za našu zemlju. Moram reći da me tom prilikom moj prijatelj Pupovac malo uvrijedio, jer nije htio vidjeti koliko to destabilizira našu zemlju, a i on i ja jednako smo odgovorni za njenu stabilnost. Potpuno je pogrešno nakon 15 godina model prestanka ratnih sukoba shvaćati kao model za organizaciju države. U Bosni i Hercegovini model završetka rata primijenjen je na izgradnju države, što je proizvelo sadašnju nesretnu situaciju, a sad bismo i mi naknadno trebali uvoditi slično načelo. To bi bilo iracionalno i apsolutno kontraproduktivno, kolega Pupovac nije razumio kakve bi to posljedice imalo za stabilnost Republike Hrvatske.

NACIONAL: Niste li u HNS-u ipak bili suzdržani prilikom nedavnih žestokih polemika između SDP-a i SDSS-a?

- Ako postoji išta u čemu smo profitirali iz tragičnih ratnih situacija, to je osjetljivost za nacionalne manjine. Budu li iduću vladu nosili SDP i HNS, za našu će vladu biti vrlo važna komunikacija s predstavnicima srpske zajednice u Hrvatskoj, a vrlo je vjerojatno da će to biti predstavnici iz SDSS-a. Veze i odnos s manjinama nipošto ne smijemo ignorirati.

NACIONAL: Moraju li manjine imati svog predstavnika u vladi?

- To sigurno nije nešto o čemu bismo HNS i ja mogli samostalno odlučiti, ali mislim da bi to bilo dobro, pogotovo kad su posrijedi izrazito kvalitetni ljudi. No bez obzira na to je li njihov službeni predstavnik u vladi ili nije, manjine nedvojbeno moraju komunicirati s vladinom većinom. Manjinski predstavnici ne mogu iz opozicije ostvariti specifičan mandat koji su dobili od građana.

Vezane vijesti

Branku Lustigu počasno Srce Sarajeva

Branku Lustigu počasno Srce Sarajeva

Istaknuti filmski umjetnik Banko Lustig dobitnik je počasne nagrade Srce Sarajeva, koju i ove godine dodjeljuje Sarajevo Film Festival (SFF),… Više

Komentari

registracija
1/1/70

, 11.01.11. 08:17

Svaka čast Vesni.


registracija
8/7/10

Maroje, 12.01.11. 11:01

Kantoni će jedino donijeti mir u BiH, ovakovo stanje nije dugo održivo. Sve što je nametnuto pruža otpor i to ljudi žele rušiti.


registracija
12/12/10

Klarens, 13.01.11. 06:32

Unishtenje BH....stvaranje RS...ma sve je to vojska KPJ
takozvana JNA ....Trenirala...josh davne 1974 godine u Prvoj vojnoj oblasti....Kraljevo...svake subote srpski oficiri su slinili uz mapu Republike Srpske....
Logichno gledano....sve je i onda i sada bilo pod partijskom kontrolom.....trebao im je Krivousti kao treshnja na torti...a njega nam dostavishe desetak godina ranije
I sad se svi kao chude....tko li nas zavadi
Hrvati muslimani nisu nam po chefu a srbi kao jesu
E mala moja Vesna
cipela ti tijesna
a charapa uska
Ti si Vesna guska !!!
Jer stvarno mislish da smo toliko senilni da neznamo da ste sve vi zmijice zla iz istog legla !!!


registracija
7/1/11

djani, 14.01.11. 21:43

pUSIĆKA,GDJE TI JE ĐEDO RATOVO?ZA KRALJA I OTADŽBINU ETO GDJE,ZATO TI JE U USTIMA UVIJEK K.....
SRBI SU GLAVNI KRIVCI ZA CIVILIZIRANI SVIJET IAKO JE DOPUSTIO ZASADA POSTOJANJE TE RS,I AKO TI TO TREBA PONAVLJATI ONDA SI U NIZU ONIH ŠTO VIČU JA MISLILA,JA MISLILA,A SA ČIM SI MISLILA???ŠUPLJINO...


registracija
7/9/07

Vinogradar, 15.01.11. 18:32

Nakon litre viskija na eks - pomucao Šeks :

"Hrvatsko ppppravosuđe, hiiik,to sam JA, hiiiik!"

Zatim se podrigne v sabornici a Hebrang daje znak hadezeovskih i koalicijskim zastupcima da zaplješću.


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika