NOVA NADA ZA SUNČANI HVAR Potpredsjednik Vlade Petar Čobanković ovog bi se tjedna trebao naći u Zagrebu s Jean- Françoisom Ottom kako bi izgladili probleme koji ugrožavaju sukobljene straneVeć tijekom ovog tjedna u Zagrebu bi se trebali sastati čelnik luksemburške Orco grupe Jean-François Ott i potpredsjednik hrvatske vlade Petar Čobanković. Na tom sastanku, koji će uslijediti nakon niza javno izrečenih neugodnih optužbi između Orco grupe i Hrvatskog fonda za privatizaciju, Ott i Čobanković trebali bi dogovoriti mirno rješenje spornih pitanja između luksemburške tvrtke i hrvatske države koji su kulminirali prošlog tjedna: prvo je prošlog utorka u zagrebačkom hotelu Esplanade održana sedmosatna skupština Sunčanog Hvara na kojoj gotovo da i nije bilo konkretnih zaključaka, a potom je čelni čovjek Orco grupe Jean-François Ott završio na obavijesnom razgovoru u zagrebačkoj policiji.

Nakon toga postalo je jasno da policija već neko vrijeme istražuje niz sumnjivih poslovnih aktivnosti u Sunčanom Hvaru, te da se među šest osumnjičenih uglavnom nalaze Orcovi ljudi. S druge strane, Ott je nakon obavijesnog razgovora otputovao u Francusku i otad Hrvatskoj prijeti tužbama pred međunarodnim sudovima. U ovom trenutku čini se da obje strane osim argumenata za konstruktivnu raspravu na raspolaganju imaju i druge metode pritiska: za hrvatsku vladu koja silno želi privući nove inozemne ulagače sigurno nisu ugodne Ottove izjave i intervjui u stranim medijima u kojima on otvoreno prijeti međunarodnim tužbama i internacionalizacijom cijelog slučaja, jer to može potencijalne investitore odbiti od ionako ne odveć atraktivne Hrvatske.

S druge strane, mjerodavne hrvatske institucije, od Fonda za privatizaciju, preko Porezne uprave, DORH-a i policije mogu itekako Orcu i njegovim menadžerima zagorčati život i poslovanje u Hrvatskoj. Zbog toga je jasno da bi, kako ističu Nacionalovi izvori, kad se smire strasti za obje strane bilo najbolje da međusobne probleme riješe u direktnim pregovorima, odnosno osnivanjem posebne komisije ili arbitražom. A cijeli slučaj Sunčanog Hvara počeo je početkom 2005., kad je po prethodnom pozivu Orco Property Group, luksemburška kompanija koja se bavi investiranjem, gradnjom i upravljanjem nekretninama i hotelijerstvom predala obvezujuću ponudu za zasnivanje javno-privatnog partnerstva u Sunčanom Hvaru. Orco je tada bio izabran kao najpovoljniji ponuđač koji se obvezao Sunčanom Hvaru osigurati 600 milijuna kuna, a budući da je osim kao investitoru Orcu prepušteno i upravljanje Sunčanim Hvarom, sastavni dio prihvaćene ponude bio je Plan poslovanja i ulaganja. Ubrzo su Hrvatski fond za privatizaciju i Orco grupa sklopili petogodišnji sporazum dioničara, po kojem su obje strane imale prava i obveze: Orco se tako obvezao u Sunčani Hvar uložiti 600 milijuna kuna, zadržati radnike, upravljati društvom, obavještavati Hrvatski fond za privatizaciju o svom poslovanju kao grupe kao i o ispunjenju poslovnih planova Sunčanog Hvara. S druge strane, Fond za privatizaciju obvezao se učiniti dodatno ulaganje u novo povećanje kapitala, osigurati sve što je moguće u rješavanju otvorenih sudskih sporova koje je Sunčani Hvar imao s Gradom Hvarom vezano uz neke nekretnine i koncesije, te je zadržao pravo da Orco ne može bez suglasnosti Fonda prodavati nekretnine Sunčanog Hvara.

IAKO JE VEĆ TADA u hrvatskoj javnosti bilo mnogo polemika o cijelom procesu, najvećim dijelom zbog toga što je službena dokumentacija sporazuma bila proglašena tajnom, isprva se činilo da će model Sunčanog Hvara biti uspješan: već u lipnju 2005. Orco je uplatio 200 milijuna kuna u temeljni kapital Sunčanog Hvara, potom je ishodio još 200 milijuna kuna kredita, a kasnije je još isplatio 100 milijuna kuna uloga u temeljni kapital te još isto toliko kreditnih sredstava. U međuvremenu, početkom 2006. godine Orco je dobio još 500.000 dionica Sunčanog Hvara jer je utvrđeno da je nominalna vrijednost dionica bila veća od njihove knjigovodstvene vrijednosti. Upućeni u cijelu problematiku i danas su suglasni da je Orco grupa kao investitor doista ispunila obećano: u Sunčani Hvar unijela je 65 milijuna eura, čemu valja pridodati i brojne pozajmice i kredite koje je tvrtki ishodio Orco. S druge strane, osim tog novca u Sunčani Hvar stiglo je i otprilike 10 milijuna eura iz Hrvatskog fonda za privatizaciju, te oko 45 milijuna eura izdanih kredita, što znači da je u hvarsko hotelijersko poduzeće u pet godina ušlo više od 120 milijuna eura.

DRAGAN LAZUKIĆ bio je predsjednik uprave Sunčanog Hvara od 2005. do 2007. godine, a danas je član Nadzornog odboraSUKOBI IZMEĐU ORCA i Fonda za privatizaciju započeli su tijekom 2008. godine, kad je postalo jasno da i uz sva velika ulaganja Sunčani Hvar i dalje povećava svoje gubitke i dugove, a takvi problemi traju i do danas. Upravo zbog tih problema, koje je Orco pripisao recesiji, došlo je do odstupanja od prvobitnog plana ulaganja: on je uključivao obnovu čak deset hotela i pripadajućih hotelskih sadržaja, za što je u tvrtku pristigao potreban novac. Tako je 48 milijuna eura trebalo biti utrošeno u obnovu hotela te još 6 milijuna eura za ostale objekte. U kasnijoj fazi trebalo je još napraviti investicije u sportske objekte i hotele u vrijednosti od otprilike 10 milijuna eura, a plan je bio i da će Sunčani Hvar s tri milijuna eura biti suulagač u golf-terene i marinu. Međutim, od prvobitnog plana obnavljanja ostvareno je jedva pola, no sav je novac potrošen. Prema nekim izvorima, smatra se da su troškovi obnove postojećih hotelskih sadržaja bili višestruko ”napuhani”, pa je tako plan uključivao da trošak obnove hotela s pet zvjezdica iznosi od 70.000 do 90.000 eura po sobi, 50.000 eura za sobe s četiri zvjezdice te 30.000 eura za sobe s tri zvjezdice. Kad se uzme u obzir broj obnovljenih soba i utrošeni novac, po gruboj projekciji ispada da je pod Orcovim upravljanjem za obnovu jedne hotelske sobe u prosjeku utrošeno vrtoglavih 190.000 eura. Slično je bilo i s obnovom popratnih hotelskih sadržaja, pa je za izgradnju luksuznog bazena ispred hotela Amfora za nepoznat iznos naručen kamen za oblaganje iz Indonezije, no taj kamen, iako plaćen, nikad nije iz Indonezije stigao na Hvar, pa je u međuvremenu u bazen ugrađen brački kamen. Većinu poslova obnove posljednjih su godina izvodile različite tvrtke iz Češke koje se povezuje s Orcom, pa se među policijskim istražiteljima smatra da je to bio jedan od načina izvlačenja novca iz Sunčanog Hvara. Drugi način izvlačenja novca bile su nabavke različitih hotelskih potrepština, od pribora za jelo do posteljine, koje su Orcovi menadžeri naručivali i kupovali od inozemnih tvrtki po, kako se čini, višestruko višim cijenama od realnih. U policijskoj istrazi među najspornijima su ugovori o opremanju obnovljenih hotela Amfora i Adriana, gdje su u pravilu angažirane češke tvrtke u suvlasništvu Orco grupe koje su isporučivale namještaj i opremu lošije kvalitete po cijenama višestruko višima od tržišnih. Paralelno s tim, Orcovi menadžeri zaposleni u upravi Sunčanog Hvara i pripadajućim hotelima navodno su u Hrvatskoj bili prijavljivani na ”minimalac”, dok im se ostatak plaće navodno isplaćivao preko nekih stranih tvrtki u inozemstvu. A novac za njihove stvarne plaće navodno je iz Sunčanog Hvara odlazio preko nepostojećih ili uvećanih poslova s inozemnim marketinškim tvrtkama. Mnogo novca s Hvara je otišlo i preko faktura za međunarodne konzultante koji su redom bili povezani s Orco grupom.

KOLIKO JE DOISTA NOVCA otišlo iz Sunčanog Hvara tek bi trebale utvrditi istrage koje kriminalistička policija u suradnji s Poreznom upravom i Financijskom policijom provodi već nekoliko mjeseci. Posljednjih dana u medijima se pojavila brojka od spornih šesnaest milijuna kuna, no upućeni smatraju da je to tek maleni dio spornih transakcija, jer je po nekim proračunima iz Sunčanog Hvara u nepoznatim pravcima otišlo i više od 400 milijuna kuna. Da je u proteklih nekoliko godina mnogo novca ”isparilo” iz Sunčanog Hvara pokazuju i detalji poput onog da je ljetos Hrvatski fond za privatizaciju tvrtki posudio 15 milijuna kuna da bi se radnicima isplatile plaće, a bizarno zvuči podatak i da je tvrtka imala velika dugovanja na ime isplate doprinosa za 340 zaposlenika. Te je dugove u konačnici sanirao Orco, ali tako što je posudio novac Sunčanom Hvaru, odnosno samom sebi.

CJELOKUPNA POLICIJSKA istraga prvenstveno je usmjerena prema predsjednicima i članovima uprave Sunčanog Hvara koji su proteklih pet godina donosili ključne odluke o poslovanju. Prema nekim izvorima, kaznena prijava splitske policije sadrži imena šest osumnjičenih osoba, pa je moguće da su među njima četvorica menadžera koji su u proteklom razdoblju bili na čelu Sunčanog Hvara. Od 2005. do 2007. predsjednik uprave Sunčanog Hvara bio je Dragan Lazukić, a nakon njega tvrtku je do listopada 2009. vodio Jacques-Marie Bourgeois. Njega je potom zamijenio Johan Cornelis, koji se na toj funkciji zadržao samo nekoliko mjeseci. Tako je od sredine prošle godine na čelu Sunčanog Hvara Dirk Richard Bliek, no mnogi za cjelokupnu problematiku izravno terete čelnika Orco grupe Jeana-Françoisa Otta, koji u formalnom smislu zapravo nikad nije bio na nekoj službenoj funkciji u Sunčanom Hvaru. Ipak, Ott je zbog svojih javnih istupa i intervjua u hrvatskoj javnosti postao ”zaštitni znak” Sunčanog Hvara, odnosno Orco grupe. Prema riječima onih koji su ga posljednjih godina upoznali, riječ je o vrlo konfliktnoj i bahatoj osobi s kojom je izuzetno teško konstruktivno razgovarati. Tome u prilog idu i Ottove izjave posljednjih godinu dana, u kojima nije štedio kritike na račun hrvatskih partnera: čelnika Fonda za privatizaciju Vedrana Duvnjaka opisuje kao osobu koja ništa na razumije, a na sličan je način opisao i gradonačelnika Hvara Pjerina Bebića i ministra Đuru Popijača. Premda u neformalnim razgovorima zaposlenici Fonda za privatizaciju, očekivano, nemaju baš lijepe riječi za Otta i njegove menadžere, čelnici Orco grupe uporno tvrde da oni već mjesecima pokušavaju razriješiti nastale probleme s Fondom, no da u toj državnoj instituciji nitko ne reagira na njihove poruke i molbe za sastancima. Ott je čak prije nekoliko tjedana na sebi svojstven način kritizirao i hrvatsku premijerku Jadranku Kosor, koja se, prema njegovim tvrdnjama, bez isprike nije pojavila na njihovom unaprijed dogovorenom sastanku.

VEDRAN DUVNJAK, čelnik Fonda za privatizaciju, koji s Orco grupom već dulje vrijeme izmjenjuje javne međusobne optužbeKAKO GOD BILO, Sunčani Hvar se trenutačno nalazi u velikim problemima, a obje sukobljene strane svjesne su da bi za hvarsko hotelsko poduzeće bilo najštetnije da se sukobi prodube i da to utječe na turističku sezonu ovog ljeta. Za rješavanje afere Sunčani Hvar, kako ističu Nacionalovi izvori iz krugova bliskih Vladi, najbolje bi bilo da obje strane, hrvatska država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju i Orco grupa, pokažu dobru volju i pristanu na osnivanje posebnog povjerenstva koje bi utvrdilo sva sporna i nerazjašnjena pitanja njihove petogodišnje suradnje. Alternativna mogućnost je da se sve to prepusti šesteročlanom arbitražnom timu koji bi po strogim pravilima i u nešto duljem vremenskom roku donio zaključke koji bi bili obvezujući za sve strane. Tek ako ti prijedlozi ne uspiju, cijeli slučaj može dobiti domaći i međunarodni pravosudno-politički epilog pri čemu će cijeli proces biti velika blamaža koja će štetiti objema sukobljenim stranama ali i hvarskom hotelijerstvu koje je predmet cijelog spora. Zato mnogi upućeni u cijeli slučaj očekuju da bi skorašnji sastanak Jeana Françoisa Otta i Petra Čobankovića trebao promijeniti dosadašnje načine komunikacije i rješavanja problema, odnosno pridonijeti da i hrvatska vlada i čelnici Orco grupe racionalno pristupe kompromisnim pregovorima, a da prestanu s međusobnim optužbama koje razmjenjuju putem medija i javnosti.