Objavljeno u Nacionalu br. 791, 2011-01-11

Autor: Nina Ožegović

HDZ-ov RONILAC U BIŠKUPIĆEVOJ FOTELJI

Svi kulturni zločni ministra kulture

JASEN MESIĆ postao je novi ministar kulture zbog svoje odanosti HDZ-u a dio kulturne javnosti optužuje ga za kulturocid, nezakonitu sanaciju brodske olupine i za krađu prvonalaza ratnog broda

AMBICIOZNI MESIĆ
kao arheolog i ronilac
vladajuće stranke sudjelovao je u sumnjivom zatrpavanju
nalazišta ispod splitske
rive, u lošoj sanaciji broda 'Vassilios T' potopljenog pokraj Komiže i u pronalasku
broda 'Re d'Italia'AMBICIOZNI MESIĆ kao arheolog i ronilac vladajuće stranke sudjelovao je u sumnjivom zatrpavanju nalazišta ispod splitske rive, u lošoj sanaciji broda 'Vassilios T' potopljenog pokraj Komiže i u pronalasku broda 'Re d'Italia'Imenovanje ambicioznog arheologa i ronioca Jasena Mesića za novog ministra kulture u kulturnim krugovima izazvalo je nemilo iznenađenje i nevjericu, ali i ocjenu da je njegov izbor političke naravi. Naime, Mesićevo ime uopće se nije spominjalo u kadrovskim križaljkama u kojima su mediji navodili razne kandidate, od Zdenka Ljevaka do Krešimira Dolenčića i Nine Obuljen, a kako je javnosti bio poznat jedino kao jedan od ronilaca koji su izronili antičkog Apoksiomena te kao propali kandidat na lokalnim izborima 2009. godine za zagrebačkog gradonačelnika, pojavile su se glasine da je izabran najviše zbog poslušnosti i odanosti HDZ-u. Zato su kulturnjaci njegovu novu funkciju odmah definirali kao odrađivanje mandata. Tada se oglasio i Marin Jurjević, splitski šef SDP-a, i podsjetio javnost na problematične detalje iz Mesićeve prošlosti, koji su izazvali pitanje je li on zaista bio najbolji izbor za ministra kulture.

Naime, Jurjević je podsjetio na tri sumnjiva slučaja u vezi s olupinama brodova "Re d’Italia" i "Vassilios T" te na kontroverzu oko zatrpavanja vrijednih nalaza ispod splitske rive, te optužio Mesića za kulturocid. Naime, Lorenz Marović, ronilac i vlasnik ronilačkog centra Manta u Komiži na Visu, tuži Jasena Mesića da mu je ukrao pravo na prvonalaz olupine čuvenog broda "Re d’Italia", a u slučaju broda "Vassilios T" protiv Mesića su podnesene tri anonimne kaznene prijave. U telefonskom razgovoru Jurjević nam je rekao kako zbog toga Jasen Mesić nije trebao ni biti predložen, a kamoli izabran za ministra kulture, a s obzirom na štetu koju je napravio Dalmaciji, već je predugo na toj funkciji i ako se sve optužbe dokažu na sudu, istog časa treba otići.


ATMOSFERI OTPORA PREMA Jasenu Mesiću kumovala je i teatrologinja Mani Gotovac, koja je izjavila da Mesić “kao dobar poznavatelj podvodnih iskopina, poslušnosti i anonimnosti” ne može voditi hrvatsku kulturu. Odmah joj se oštro usprotivila premijerka i bivša kolegica s HRT-a Jadranka Kosor odgovorivši joj da kritizira Mesića zato što njezina rođakinja Nina Obuljen, inače državna tajnica u Ministarstvu kulture, koja po pričama iz kuloara već nekoliko godina pedantno vodi Ministarstvo, nije izabrana na tu funkciju. Iako već nekoliko godina radi u Ministarstvu kulture, Jasen Mesić je totalna zagonetka kulturnjacima. Poznaju ga kao ronioca i prosječnog arheologa – objavio je samo pet znanstvenih radova, i sa zebnjom se pitaju koliko novi ministar zna o izdavaštvu, kazalištu, baletu i filmu, te hoće li biti agilniji i zainteresiraniji za promociju hrvatske kulture u svijetu od svog prethodnika koji se u tome nije iskazao. Kao njegove najveće vrline ipak ističu njegovu mladost – ima samo 38 godina te navodne organizacijske sposobnosti, no ipak su jednosložni u zaključku da Mesić u svom kratkom jednogodišnjem mandatu neće imati vremena, a možda ni slobode da išta promijeni. Taj zaključak podgrijavaju i priče o njegovoj bliskoj vezi sa Sanaderovima, posebno s Mirjanom Sanader, također arheologinjom, koja je navodno kumovala njegovoj strelovitoj karijeri.

JASEN MESIĆ, trenutačno najmlađi ministar u Vladi Jadranke Kosor, odrastao je u građanskoj obitelji sveučilišnog profesora Milana Mesića, diplomirao je povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a u Italiji je magistrirao. Završio je i Diplomatsku akademiju Ministarstva vanjskih poslova, što pokazuje da ima i druge ambicije. Već je početkom 2005. godine postao pročelnik Službe za arheologiju u Hrvatskom restauratorskom zavodu, a u srpnju iste godine imenovan je za pomoćnika ministra kulture te je vodio istraživanje Viška bitka kada je otkriven brod "Re d'Italia". Viški boj ima zapaženo mjesto u svjetskoj pomorskoj povijesti, naime, u njoj su prvi put ratovali oklopni brodovi. Kod Visa, tzv. Gibraltara Jadrana, sukobile su se talijanska i austrijska mornarica, a cilj je bio da Italija otjera Austrijance iz Dalmacije i postane gospodarica Jadrana. Međutim, talijanske ratne brodove potopili su Austrijanci čija je posada uglavnom bila sastavljena od hrvatskih mornara. Zato su Višku bitku hrvatski mornari doživjeli kao obranu Dalmacije od agresije.

TA MESIĆEVA imenovanja dogodila su se iste godine kada su diljem Hrvatske smijenjeni brojni arheolozi s važnih funkcija i istraživačkih projekata, među ostalim i ugledni arheolog Aleksandar Durman, zaslužan za Vučedol, što je tada u stručnim krugovima ocijenjeno političkim odlukama pod patronatom Mirjane Sanader. U HDZ se učlanio tek 2007., a do sadašnje funkcije bio je ravnatelj Uprave za arhivsku djelatnost i arheološku baštinu u Ministarstvu kulture gdje je imao plaću, kako je naveo u imovinskoj kartici, oko 16.500 kuna. U imovinsku karticu upisao se kao vlasnik, odnosno suvlasnik dva stana, jednog od 43 i drugog od 49 kvadrata, i do sada je uštedio prodajom imovine 250 tisuća kuna, a ima još sedam tisuća eura i udjele u Hotelu Dubrovnik. U vezi sa slučajem splitske rive razgovarali smo s Nikolom Grabićem, nekadašnjim gradonačelnikom Splita i potpredsjednikom Društva prijatelja kulturne baštine Splita, te s akademikom Nenadom Cambijem, jednim od najvećih arheoloških autoriteta u Hrvatskoj, koji su se u to vrijeme oštro suprotstavili zatrpavanju vrijednih nalaza smatrajući da nema nikakvih urbanističkih, konzervatorskih ni tehničkih razloga za zatrpavanje vrijednih nalaza. Grabić nam je ispričao kako je na splitskoj rivi otkriveno mnoštvo nalaza, od rimskog ranocarskog drvenog mula pa do mletačkog kaštela i mletačke rive, ali najvredniji su ostaci Dioklecijanove rive i temelji jugozapadne kule, koju su srušili Mlečani, jer predstavljaju integralni dio južnog pročelja palače. “Mi smo inzistirali da ti nalazi ostanu otvoreni, kao arheološka izložba, i tako postanu nova atrakcija Splita”, rekao je Grabić. “Predložili smo nekoliko idejnih projekata: po jednom bi se nalazi prekrili staklom i prezentirali in situ, a gledatelji bi ih mogli gledati odozgo, a drugo je predviđalo svojevrsnu podzemnu kriptu u koju bi se posjetitelji spuštali stepeništem i obilazili nalaze. Na žalost, odabralo se najgore moguće rješenje – zatrpavanje, što je kulturocid, koji se nije smio dopustiti. A za to je bio odgovoran Jasen Medić. Kasnije smo molili da se na mjestu arheoloških otkrića postave panoi s crtežima i opisima pronađenog mletačkog kaštela i mletačke rive, te Dioklecijanove rive, ali čak ni to nisu htjeli napraviti. No zato su na kamenim poklopcima postavljene oznake za kanalizaciju, što je apsurdno. Očito za te nalaze ne mare ni grad ni država.”

NIKOLA GRABIĆ potpredsjednik Društva
prijatelja kulturne baštine, kaže da je za zatrpavanje arheoloških nalaza
ispod splitske rive (na slici) odgovoran Jasen MesićNIKOLA GRABIĆ potpredsjednik Društva prijatelja kulturne baštine, kaže da je za zatrpavanje arheoloških nalaza ispod splitske rive (na slici) odgovoran Jasen MesićAKADEMIK CAMBI ispričao nam je da je Ministarstvo kulture osnovalo komisiju za nadzor radova na splitskoj rivi u kojoj su bili, među ostalim, glavni konzervator Miljenko Domijan, Joško Belamarić i Jasen Mesić. Jednog dana došao je Mesić, kaže, koji je tada bio “mali, neznatan čovjek iz Ministarstva”, i predložio da se ti vrijedni nalazi zatrpaju. “Tome sam se izričito suprotstavio i napustio sastanak”, kaže Cambi koji je u to vrijeme tu odluku proglasio skandaloznom, a pristup splitskih konzervatora cijelom problemu katastrofalnim. “Dioklecijanova palača je najvažniji kulturni spomenik u Hrvatskoj i trebalo je sve učiniti da se nalazi ostave otvoreni i tako sačuvaju, te prezentiraju javnosti, osobito zato što je postojao i prijedlog zagrebačkog studija X, koji je predviđao tzv. mokru prezentaciju i rješavanje problema s vodom. Teza da se arheološki nalazi najbolje čuvaju ponovnim zatrpavanjem vrlo je diskutabilna. Naime, kada se jednom otvore, situacija se mijenja jer dolaze u kontakt s vlagom i drugim utjecajima iz atmosfere i pitanje je u kakvom ćemo ih stanju zateći kada ih ponovo otvorimo za desetak godina. Zato je trebalo pronaći novac i svemu pristupiti s maksimalnom pažnjom.”

OBOJICA SU SE složila da se radilo o političkoj odluci na štetu struke. “Jako me je razočarao Miljenko Domijan, glavni konzervator u Ministarstvu kulture i veliki stručnjak, koji je tada stao na stranu politike”, poručio je Grabić. “Vjerovao sam u njega jer je puno napravio za svoj Zadar i Rab, ali je u slučaju Splita postupio sramotno. Javno mu poručujem da je to njegova velika sramota.” Što se tiče slučaja grčkog broda "Vassilios T", koji je potopljen kod Komiže 1939., Marin Jurjević nam je ispričao kako su protiv Jasena Mesića navodno podnesene tri anonimne kaznene prijave Državnom odvjetništvu zato što je sanaciju tog broda proglasio uspješnom, a istina je zapravo sasvim suprotna. Jurjević je rekao kako je tvrtka Maritin dobila taj posao bez natječaja, a naplaćen je preko Ministarstva 1,2 milijuna kuna iz fonda ronilačkih naknada Hrvatskog ronilačkog saveza. Po njegovim saznanjima ta tvrtka nije obavila lociranje i sondiranje tankova u kojima se, prema ocjeni stručnjaka, još uvijek nalazi između 50 i 100 tona vrlo opasnog mazuta s 12 posto sumpora, a dopuštena količina iznosi samo 1 posto. Iako je Mesić u medijima tu optužbu pokušao opovrgnuti rekavši da je sanaciju tog broda predvodilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, ostaje činjenica da je u ime Ministarstva kulture sudjelovao inspektor za zaštitu kulturne baštine jer je potonuli brod zaštićeno kulturno dobro. “Mesić je bio izravno nadređen inspektorima za zaštitu kulturne baštine”, zaključio je Jurjević, dodavši da je upravo on sanaciju tog broda proglasio uspješnom izvijestivši javnost u ime Ministarstva kulture da je mazut u cijelosti ispumpan iz tog broda. Stručnjaci pak tvrde da je taj brod potencijalna ekološka katastrofa i da se ostavljeni mazut lako može proširiti na površini mora.

U TREĆEM I najkontroverznijem slučaju Lorenz Marović, ronilac i vlasnik ronilačkog centra Manta u Komiži na Visu, tuži Ministarstvo kulture zbog toga jer mu je, kako kaže, Jasen Mesić ukrao pravo prvonalaza čuvenog ratnog broda "Re d‘Italia". Marović tvrdi da je brod otkrio još 2005. i da je o svemu uredno u skladu sa zakonima obavijestio sve službe u Ministarstvu kulture zatraživši da na teren izađe ovlašteni inspektor i utvrdi stanje broda i poduzme sve potrebene mjere zaštite tog kulturnog dobra. No izigrao ga je Jasen Mesić, kaže, koji je kao šef konzervatorske službe Ministarstva došao na Vis s potpisanom inspekcijskom punomoći. Već sutradan je isplovio s hrvatsko- francuskom ekspedicijom na brodu "Janus II" tvrtke Comex iz Marseillea u potrazi za lokacijom broda za koji je Marović pretpostavio da je "Re d’Italia". Kad su locirali brod, nastavio je Marović, o tom “svom otkriću” obavijestili su javnost, kao da njegova otkrića i prijave nalaza Ministarstvu kulture nije ni bilo.

LORENZ MAROVIĆ je ronilac i koraljar koji tuži Ministarstvo kulture jer mu je, kako kaže, Jasen Mesić ukrao pravo pronalaska poznatog ratnog broda 'Re
d'Italia' pokraj VisaLORENZ MAROVIĆ je ronilac i koraljar koji tuži Ministarstvo kulture jer mu je, kako kaže, Jasen Mesić ukrao pravo pronalaska poznatog ratnog broda 'Re d'Italia' pokraj VisaKAKO NAM JE ISPRIČAO odvjetnik Darko Medak, Marović je s Ministarstvom kulture u sporu već pet godina, bilo je nekoliko ročišta, no sva su odgođena jer se Ministarstvo kulture svaki put oglušilo na zahtjev suda i nije poslalo traženu dokumentaciju. To po Marovićevu i Medakovu mišljenju upućuje na to da Ministarstvo nema odgovarajuće papire, ili da nešto skriva. Od Ministarstva kulture tražili su odgovore na nekoliko pitanja, primjerice, zašto se Maroviću osporava pravo prvonalaza, tko je u to vrijeme bio ovlašteni inspektor pri Ministarstvu kulture, te zašto je na mjesto nalaza izašao Jasen Mesić, koji je tada bio na čelu konzervatorskog odjela, a ne inspektor, što je protuzakonito. Zatražili su i odgovor na pitanje zašto je na teren kod Visa izašla hrvatsko-francuska ekspedicija na brodu "Janus II", te jesu li Francuzi imali sve potrebne dozvole za posjet jednom od vjerojatno najznačajnijih lokaliteta na Jadranu. Naime, po nekim njihovim saznanjima Francuzi nisu imali sve potrebne dozvole čime su, ako je to točno, prekršili zakon. Budući da nisu dobili odgovore na ta pitanja, Ministarstvo kulture prijavili su Ministarstvu pravosuđa koje je mjerodavno za provođenje Zakona o pravu na pristup informacijama te Državnom odvjetništvu, kaže Medak, no Ministarstvo kulture opet se oglušilo.

U MEĐUVREMENU JE Ministarstvo kulture lokaciju kod Visa gdje je pronađen taj brod proglasilo grobnicom, vjerojatno zato, smatraju naši sugovornici, da se ne bi moglo utvrditi da li se ulazilo na brod i nešto odnijelo s njega. Naime, po legendi ratni brod "Re d‘Italia" prevozio je zlato u polugama i dukatima vrijedno nekoliko desetaka milijuna eura i stoga je desetljećima privlačio ronioce iz cijelog svijeta. Kako po hrvatskom zakonu prvonalazniku broda pripada deset posto od utvrđene vrijednosti otkrića, to upućuje na to da prvonalazniku ne pripada samo slava nego i cijelo bogatstvo pa u tom slučaju ne iznenađuje borba za pravo prvonalaza. Neki Nacionalovi izvori pak tvrde da se u to vrijeme na splitskom crnom tržištu pojavila gomila zlatnih dukata. Odvjetnik Medak kaže da je njegovu klijentu najviše stalo do utvrđivanja istine, odnosno da se nastave istraživanja i da se utvrdi je li pronađeni brod zaista legendarni "Re d’Italia", te da mu se prizna pravo prvonalaza. A Marović zaključuje da mu nije jasno kako je moguće da Ministarstvu kulture nije u interesu da u potpunosti istraži legendarni brod "Re d’Italia", te da se otkrije je li potonuli brod pokraden, što se, po njegovu mišljenju, može lako otkriti mjernim instrumentima i suvremenim tehnikama. Naime, postoje sumnje, govori se u Splitu, da je brod "Re d’Italia" pokraden.

Vezane vijesti

Krokodil - Književni festival

Krokodil - Književni festival

Zagreb, 13. lipnja 2012. - Novi veliki ljetni festival Krokodil, regionalni i internacionalni festival čitanja, po prvi put od svog osnivanja održat… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika