Objavljeno u Nacionalu br. 329, 2002-03-05

Autor: Mladen Pleše

Račan zgromio Budišu

Veliki Budišin poraz

Budiša pristao da Granić bude podpredsjednik, a Fižulić ministar gospodarstva

Dražen BudišaDražen BudišaNakon što se suočio s dramatičnom dvojbom raskola u stranci ili izbacivanja iz vladajuće koalicije, Dražen Budiša odlučio je u nedjelju 3. veljače napraviti spektakularan zaokret. Za četverosatnih mučnih pregovora s petoricom ministara iz svoje stranke u nedjelju 3. veljače predsjednik HSLS-a pristao je odustati od većine dosadašnjih zahtjeva, od kojih su neki bili i ultimativni. U dogovoru sa svojim suradnicima Dražen Budiša će u utorak 5. veljače predložiti premijeru Ivici Račanu i ostalim koalicijskima partnerima novi model razrješenja ministarske krize. U tom najnovijem Budišinom prijedlogu HSLS više ne inzistira da Goran Granić napusti Vladu, štoviše pristaje da on postane njen potpredsjednik i član užeg kabineta te da čak ostane unutar kvote HSLS-a. Budiša se također suglasio s prijedlogom petorice ministara da ministar gospodarstva Goranko Fižulić ostane na svojoj funkciji do 1. srpnja te da tada, iz osobnih razloga, podnese ostavku. Na taj način želi se pružiti Fižuliću častan uzmak te prilika da osobno realizira ulazak Hrvatske u CEFTA-u te potpiše ugovore o slobodnoj trgovini s Jugoslavijom, Poljskom, Norveškom i Islandom.
Nova križaljka
U HSLS-u su ostali kod zahtjeva da Dražen Budiša uđe u Vladu kao novi zamjenik premijera te da se usvoji ostavka ministra prometa i veza Alojza Tušeka. Doduše jedan od vodećih HSLS-ovaca najavio je u ponedjeljak 4. veljače Nacionalu da njegova stranka neće imati ništa protiv toga da Tušek ostane u Vladi kao nezavisan ministar jer će ulaskom Budiše u Račanov kabinet HSLS imati jedan mandat više nego mu pripada.
Na sastanku s ministarskom petorkom Dražen Budiša je predložio da ministri obrane i zdravstva Jozo Radoš i Andro Vlahušić postanu novi članovi Malog vijeća. Time Budiša želi uspostaviti unutarstranačku političku ravnotežu i ublažiti nezadovoljstvo petnaestorice saborskih zastupnika, ministara i njihovih zamjenika i pomoćnika iz redova HSLS-a. Tim odlukama Dražen Budiša i HSLS, izjavio je za Nacional jedan član Malog vijeća u ponedjeljak 4. veljače, pokazali su da im nije bio cilj rušenje Vlade i izazivanje prijevremenih izbora.
Dok će predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić, predsjednica HNS-a Vesna Pusić i predsjednik LS-a Zlatko Kramarić zasigurno s olakšanjem prihvatiti najnoviju inicijativu Dražena Budiše, vjerujući da je time izbjegnut raspad koalicije, veliko je pitanje kako će na tu ponudu reagirati premijer Ivica Račan. U SDP-u, naime, ocjenjuju da je riječ tek o taktičkom povlačenju i kupovanju vremena: Budiša se uplašio da će biti proglašen glavnim krivcem za raspad koalicije te da će HSLS platiti visoku cijenu kod birača, pa se odlučio na privremeni uzmak. Među socijaldemokratima međutim prevladava uvjerenje da je Budiši potrebno četiri-pet mjeseci da stabilizira stranku i pripremi ju za izbore, te da će nakon toga ponovno izazvati krizu Vlade kako bi isprovocirao njeno rušenje. Stoga smatraju da se Budiši ni u kom slučaju ne može vjerovati.
Odmah poslije sastanka petorke u petak 1. ožujka, Račan je upozorio članove Predsjedništva SDP-a da nema gotovo nikakvih šansi da se postigne sporazum s novim vodstvom HSLS-a. Zbog toga je odmah naredio Mati Arloviću da do utorka 5. ožujka, za kada je predviđen novi sastanak lidera vladajuće koalicije, žurno pripremi izmjene izbornog zakona.

Dražen Budiša odlučio je u nedjelju 3. veljače napraviti spektakularan zaokret.Pogrešne interpretacije

Račan je također kazao da u utorak 5. ožujka neće pristati na rasprave o smjenama ministara, nego da će najprije zatražiti da se vodstvo HSLS-a izjasni konkretno, točku po točku, podržava li program ekonomskih i političkih reformi Vlade. Do sada je Budiša samo uopćeno podržavao Vladu, a sada će to morati učiniti na konkretnim primjerima, bio je odlučan Ivica Račan. I tek tada ćemo moći ocijeniti je li HSLS iskreno uz koaliciju ili je protiv nje, zaključio je Račan i dodao da više neće razgovarati s Budišom u četiri oka. Optužio je predsjednika HSLS-a da pogrešno interpretira i zlorabi njihove razgovore, a njegovo je strpljenje prekipjelo kada ga je jedna visoka dužnosnica HSLS-a izvijestila da je Dražen Budiša vodećim liberalima objasnio kako se premijer Račan složio da iz Vlade izađu Alojz Tušek, Goranko Fižulić, a da Goran Granić eventualno ostane u kabinetu na ministarskoj funkciji. Račan je potvrdio da su nakon susreta petorke u utorak 26. veljače Budiša i on zaista ostali razgovarati sami petnaestak minuta, ali je ponovio da ništa nisu dogovorili već da su samo jedan i drugi iznijeli svoja stajališta.
Račan je naručio od Mate Arlovića da žurno pripremi minimalne izmjene izbornog zakona tako da se iz Zakona izbaci izborna kvota za dijasporu te da se izbrišu oni članci koji se odnose na izbore za Županijski dom Sabora, koji je ukinut prošle godine. Nekoliko sati ranije na sastanku petorke Račan je iznenada upitao predsjednika Sabora Zlatka Tomčića koliko je potrebno vremena da se izmijenjeni izborni zakon usvoji u Saboru. To je odmah protumačeno kao novi, dodatni pritisak na Budišu. U raspravi koja se začela o toj temi, Dražen Budiša se složio da Hrvati u BiH nisu dijaspora, ali je zatražio da se zadrži pravo Hrvata iz Europe i prekomorskih državama da imaju svoje predstavnike u parlamentu. Račan se usprotivio takvom prijedlogu jer smatra da dijaspora ne može više imati posebnu kvotu od tri ili četiri zastupnika.
Lideri vladajuće koalicije potvrdili su Nacionalu da posljednjih dana imaju pred sobom posve novog, za njih potpuno nepoznatog Račana: nesmiljenog, čvrstog, nepokolebljivog. Razlog tomu je odluka SDP-a i Račana da igraju va banque: procijenili su da zbog vjerodostojnosti i budućnosti SDP-a ne smiju popustiti pred ucjenama HSLS-a, pa i po cijenu pada Vlade i raspisivanja novih izbora. Zbog toga je Račan na sastanku petorke punih šest sati neumoljivo odbacivao sve Budišine prijedloge koji su se svodili na raspravu o kadrovskim promjenama u Vladi. Račan je stalno postavljao Budiši, kako je to slikovito opisao Tomčić, neku “džombu koju ovaj nije mogao premostiti”. Premda se činilo da je glavna prepreka dogovoru Goran Granić, nakon što je Budiša pristao da on ostane u Vladi, Račan je jednako žustro ustao u obranu Fižulića. Tražio je od Budiše da mu objasni što su to Granić i Fižulić radili protiv interesa Vlade i suprotno političkim opredjeljenjima vladajuće koalicije. Budiša nije nalazio suvisle odgovore osim stalnog inzistiranja na tomu da se brani dignitet političkih stranaka a ne pojedinaca. Tada su Zlatko Tomčić, Vesna Pusić i Zlatko Kramarić shvatili da za Račana nisu problem ni Goran Granić ni Goranko Fižulić, nego da su za njega oni samo izlika da onemogući ulazak Dražena Budiše u Vladu. Upravo je zbog toga upitno hoće li se Račan zadovoljiti najnovijim prijedlozima HSLS-a koji unatoč svim ustupcima ipak podrazumijevaju ulazak Dražena Budiše u Vladu.
Iz izvora bliskih Vladi i SDP-u Nacional je u ponedjeljak 4. ožujka doznao da su šanse da se postigne dogovor između premijera Ivice Račana i Dražena Budiše, nakon radikalnih ustupaka HSLS-a, nešto veće, ali i dalje minimalne. U SDP-u, naime, smatraju da se ne radi ni o kakvoj “foteljaškoj krizi”, kako tvrdi predsjednik LS-a Zlatko Kramarić, nego o dubokom ideološkom razdoru unutar HSLS-a te o nepremostivom političkom sukobu između novog vodstva HSLS-a i njihovog dosadašnjeg glavnog koalicijskog partnera SDP-a, ali i HSS-a i HNS-a. Riječ je, kako je objasnio jedan od ministara HSLS-a u ostavci, o tomu da veći broj do sada vodećih liberalnih političara, zastupnika u Saboru, ministara i njihovih zamjenika i pomoćnika, ne želi sudjelovati u realizaciji nove strategije Dražena Budiše i Malog vijeća da se HSLS odmakne od SDP-a i ostalih koalicijskih partnera te da se prikloni desnici i HDZ-u.
“Stvar je vrlo jednostavna: Budiša i Malo vijeće raskolili su HSLS na one koji žele suradnju s HDZ-om i one koji se tomu protive i koji žele da HSLS-a nastavi djelovati unutar sadašnje koalicije. A takve razlike nije moguće premostiti kompromisom već samo pobjedom jedne ili druge struje. Zbog toga ni na sastanku Dražena Budiše i pet ministara u ostavci nije postignut nikakav dogovor nego je prepušteno premijeru Ivici Račanu da odluči hoće li prihvatiti suradnju s Budišom i pristalicama HDZ-a, što će izazivati permanentne krize, sukobe i nestabilnost koji će prije ili kasnije dovesti do raspada vladajuće koalicije, ili će se pak opredijeliti za onaj dio HSLS-a koji je iskreno zainteresiran da se u sljedeće dvije godine dovrši projekt gospodarskih i političkih reformi koji je započet 3. siječnja 2000 i koji je spreman u tomu dati punu potporu SDP-u i ostalim koalicijskim partnerima.”
Što se pak tiče odnosa Ivice Račana prema Draženu Budiši, objasnio je jedan visokopozicionirani član SDP-a, ne radi se o nikakvoj osobnoj netrpeljivosti, nastojanju SDP-a da razbije glavnog koalicijskog partnera ili pak da se naređuje liberalima kakvu će kadrovsku politiku voditi.
“Najveća je nepoznanica je li HSLS spreman podržati program Vlade, a ne tko će biti ministar”, izjavio je on. “O kadrovskim pitanjima može se razgovarati tek ako HSLS uvjeri SDP i ostale koalicijske partnere da bez rezerve stoji iza programa Vlade te da će bez fige u džepu sudjelovati u provedbi gospodarskih i političkih reformi. Premijer Račan mora najprije dobiti od Budiše odgovor kako će se HSLS ponašati kada uskoro u Zagreb stignu nove optužnice Haaškog suda i kada na njihovu popisu budu još zvučnija imena od generala Gotovine i Ademija. Ako Budiša da čvrsta jamstva da će HSLS poduprijeti izručenje osumnjičenih za ratne zločine, uključujući i generala Antu Gotovinu, te ako zbog toga ponovno neće izazvati krizu Vlade, niti ometati privatizaciju ‘Ine’ i HEP-a i ulazak stranog kapitala, ako će stati iza teških reformi koje se moraju poduzeti na socijalnom i radnom planu, tada će premijer Račan biti otvoren za razgovore o rekonstrukciji Vlade. Prije toga to ne dolazi u obzir. Nažalost, malo je vjerojatno da će Budiša to moći obećati budući da je talac svojih desničarskih nacionalista u Malom vijeću koji su ga doveli na predsjedničku funkciju u HSLS-u.”
Da ni u HSLS-u nisu sigurni da će povlačenje ultimativnih zahtjeva dovesti do kompromisa sa SDP-om pokazuje i odluka zamjenice ministra gospodarstva Maje Brinar te četvoro pomoćnika Goranka Fižulića da podnesu ostavku na svoje funkcije. Oni su to obrazložili ogorčenjem zbog “neargumentiranih, neopravdanih i nestručnih kritika njihova rada od strane novog vodstva HSLS-a”. Ustvrdili su da je posrijedi zapravo kritika Vlade, a ne rada Ministarstva. To se najbolje može vidjeti iz optužbe Malog vijeća da je Ministarstvo gospodarstva krivo zbog prespore izrade zakona o privatizaciji “Ine” i HEP-a, da bi ovih dana upravo članovi Malog vijeća Ante Grabovac i Željko Glavan optužili Vladu kako iz neobjašnjivih razloga previše žuri s privatizacijom tih dviju tvrtki.
Upravo zbog takvog ponašanja HSLS-a Račan ne vjeruje u iskrene i poštene namjere Dražena Budiše i ne želi da uđe u Vladu jer je uvjeren da će on vrlo brzo generirati novu krizu. Stoga traži načina kako da ga se oslobodi, a da pri tom SDP ne ispadne krivac za krizu Vlade i raspad koalicije. Jer ni SDP-u ne odgovaraju novi izbori: za socijaldemokrate bi bilo najkomotnije kada bi Budiša sam izašao iz vladajuće koalicije i kada bi Vlada dobila uvjerljivu potporu u Saboru zahvaljujući i potpori petnaesta saborskih zastupnika iz redova liberala. Jer novi izbori otvaraju dvojbu s kim će SDP u budućnosti koalirati: s Budišinim HSLS-om to će biti nemoguće, a potpora HNS-a je nedovoljna. Ostaje naravno još mogućnost koaliranja s HSS-om, no ona krije mnoge nepoznanice. Premda je Tomčić, suprotno spekulacijama dijela medija, u sadašnjem sukobu čvrsto na Račanovoj strani, pitanje je može li on svoju stranačku bazu, koja je politički i ideološki puna bliža HSLS-u i HDZ-u nego li SDP-u, privoljeti da sami koaliraju sa socijaldemokratima. Zbog toga Račan prije raspisivanja izbora mora najprije osigurati dovoljan broj strateških partnera s kojima će osigurati ostanak na vlasti. Upravo zbog toga predsjednik SDP-a vodi sada svoju najdramatičniju bitku otkad je prije dvije godine postao premijerom. Ulog u tom bespoštednom ratu neizmjerno je velik: od toga hoće li slomiti svog najvećeg političkog suparnika Dražena Budišu zavisi opstanak Vlade, budućnost SDP-a i vladajuće koalicije, ali i smjer i brzina političkih i gospodarskih promjena u Hrvatskoj.

Arlović dao ostavku na mjesto predsjednika kluba SDP-a

Na posljednjoj sjednici Kluba zastupnika SDP-a predsjednik Kluba Mate Arlović iznerviran zakonskim prijedlozima Šime Lučina koji navodno nisu bili sukladni ustavu, ali i zbog opće atmosfere koja vlada među socijaldemokratima, podnio je ostavku na tu dužnost. Međutim Račan stalno odgađa staviti Arlovićev zahtjev na glasovanje u Predsjedništvu stranke, vjerujući da će je potpredsjednik Sabora nakon nekog vremena sam povući. Nije samo Arlović nezadovoljan razvojem prilika u vladajućoj koaliciji i Saboru. Dio zastupnika, naime, predbacuje premijeru Račanu da je bio predugo talac Milana Bandića koji je provocirao sukobe s HNS-om kako bi u Zagrebu isprovocirao prijevremene izbore i uspostavio koaliciju s HSLS-om. “Kako će SDP koalirati s HSLS-om u Zagrebu kada ne možemo ni na nacionalnoj razini”, upitao je jedan SDP-ov saborski zastupnik.

Fižulićev sastanak s premijerom Račanom

Premijer Račan prekinuo je posljednju sjednicu vladajuće koalicije, pravdajući se da mora hitno u sjedište SDP-a, gdje ga je čekalo Predsjedništvo stranke. I dok je Račan odjurio sa sastanka, ostali predsjednici stranaka zadržali su se nešto više od pola sata u neformalnom razgovoru. Nakon što su se odlučili razići, u Banskim ih je dvorima dočekalo nemalo iznenađenje. Dok su oni izlazili, na vratima kabineta premijera Račana vidjeli su ministra gospodarstva Goranka Fižulića. Pokazalo se da je Račan žurio na sastanak s HSLS-ovim ministrom, a ne u svoju stranku. Nakon što je Fižulić prošao pored njih, Budiša je samo promrmljao kroz zube: “Vidite tko radi o mojoj glavi”.

Ogorčeni Tomčić i Vesna Pusić

Predsjednici HSS-a i HNS-a Zlatko Tomčić i Vesna Pusić bili su ogorčeni načinom na koji je predstavljeno njihovo sudjelovanje na posljednjoj sjednici petorke. Naime, u medijima je, kako tvrde, potpuno pogrešno interpretirano da su oni stali na stranu Dražena Budiše te da su tvrdili da neće biti taoci Gorana Granića. Smatraju krajnje neodgovornim što su se pojavile takve informacije jer su one potpuno krive i stvorile su pogrešan dojam o onome što se stvarno zbivalo na sastanku. Zlatko Tomčić i Vesna Pusić tvrde da su se zalagali da stranke imaju pravo odlučivati o tomu hoće li povući nekog svog ministra ili ne, ali da pri tomu ne mogu zaobilaziti premijera. Spor je nastao zbog toga što u koalicijskom sporazumu uopće nije predviđena situacija da stranke smjenjuju svoje ministre. Dodatne probleme izazvao je Zlatko Tomčić koji je tražio da se spor riješi unutar petorke, a ne u Saboru. Međutim, ne zbog toga što on podržava Budišu, nego stoga što predsjednik HSS-a ne želi da se u njegovoj stranci raspravlja o tomu hoće li stati na stranu HSLS-a ili SDP-a

Vezane vijesti

'Ništa se nije promijenilo'

'Ništa se nije promijenilo'

Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor ocijenio je danas kako je aktualna vlada nastavlja tamo gdje je stala loša prethodna vlada te kako se tijekom… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika