JE LI ON NOVI POTPREDSJEDNIK STRANKE? Iako je u HDZ-ovu vladu ušao krajem 2008. kao nestranački ministar unutarnjih poslova, Tomislavu Karamarku premijerka je nedavno navodno ponudila da se priključi stranci i prihvati funkciju potpredsjednika HDZ-aHrvatska premijerka Jadranka Kosor i njezini najbliži suradnici već neko vrijeme u potpunoj tajnosti pripremaju unutarstranačke izbore u Hrvatskoj demokratskoj zajednici. Trebali bi biti održani za nekoliko mjeseci, najvjerojatnije u travnju ili svibnju, i značiti neformalni početak HDZ-ove kampanje za parlamentarne izbore. Stranačkim saborom i stranačkim izborima Jadranka Kosor kani ostvariti nekoliko važnih ciljeva: osnažiti svoj položaj na čelu stranke i osigurati sebi novi četverogodišnji mandat, a iz stranačkog vodstva ukloniti “stare” kadrove, potrošene i kompromitirane ljude poput Vladimira Šeksa, Luke Bebića, Ivana Šukera i Marine Matulović-Dropulić. Umjesto njih na ključne funkcije u stranci kani postaviti nove, mlađe ljude, za koje vjeruje da stranci mogu donijeti glasove birača i - priželjkivanu pobjedu na parlamentarnim izborima.

Premda se o konkretnim imenima konzultira s bliskim suradnicima u potpunoj tajnosti, prema Nacionalovim izvorima bliskim vrhu HDZ-a najveće bi iznenađenje mogli biti novi potpredsjednici stranke - Tomislav Karamarko, Davor Stier i Damir Krstičević. Njih trojica trebali bi joj pružiti snažnu potporu u vodstvu stranke, ali i u predizbornoj kampanji: predsjednica stranke hrvatskim bi ih građanima promovirala kao perjanice novog, reformiranog i pomlađenog HDZ-a. Budući da će takve promjene u vodstvu najveće stranke sigurno naići na otpore među dosadašnjim visokorangiranim hadezeovcima, pa i u dijelu članstva, premijerka Kosor mjesecima je potajno jačala svoj položaj, prikupljala stranačke istomišljenike i pripremala plan u kojem se kani osloniti na mlađe hadezeovce, kojih samo u stranačkoj mladeži ima više od 70.000.

Oni bi na unutarstranačkim izborima trebali preuzeti ključna mjesta u lokalnim HDZ-ovim organizacijama i potvrditi novi mandat Jadranke Kosor na čelnom mjestu u stranci i njezin odabir stranačkog vodstva. Nakon što je u srpnju 2009. postala premijerka i predsjednica HDZ-a, u posljednjih godinu i pol iz stranke je i s važnih funkcija uspjela ukloniti mnoge pristaše svog prethodnika Ive Sanadera. Pomogli su joj i preostali članovi stranke, ali i moćna skupina vodećih članova koju predvodi Šeks. Prema Nacionalovim izvorima, posljednjih mjeseci postalo je jasno da Kosor što prije mora dovršiti reformu stranke: staro vodstvo HDZ-a i Šeks uporno su odbijali rekonstrukciju Vlade, uklanjanje nekih ministara, iako su i sami članovi stranke svjesni da im Šuker, Marina Matulović-Dropulić i Šeks u predizbornoj kampanji samo odnose glasove birača.

Zbog toga je ona polako počela ostvarivati plan osnaživanja svoje prevlasti u stranačkom vodstvu, ponajprije kroz Predsjedništvo HDZ-a. Rekonstrukcijom Vlade i imenovanjima posljednjih dana prosinca to je i postigla - od 20 članova predsjedništva HDZ-a danas ima sigurnih 13. Na njezinoj su strani zamjenik predsjednice Darko Milinović, potpredsjednici Petar Čobanković i Andrija Hebrang, glavni tajnik HDZ-a Branko Bačić, međunarodni tajnik HDZ-a Davor Stier, politički tajnik Branko Vukelić i članovi predsjedništva Gordan Jandroković, Jasen Mesić, Katarina Fuček, Martina Banić, Ivanka Roksandić i Ante Kulušić. Svatko od njih ima vrlo jasne razloge da bude pristaša Jadranke Kosor: Milinović je pragmatično zaključio da Šeks i njegovi istomišljenici ne mogu preuzeti prevlast, Čobanković je promoviran u potpredsjednika Vlade, kao i Jandroković, a Hebrang joj je odan još od Sanaderova odlaska. Sličnu odanost iskazali su i Stier, Bačić i Martina Banić, dok su ostali članovi predsjedništva nedavno promovirani upravo na Kosoričin prijedlog: Jasen Mesić postao je ministar kulture, Katarina Fuček predsjednica HDZ-ove Zajednice žena “Katarina Zrinski”, Vukelić je otišao s ministarskog položaja, ali je postao politički tajnik stranke, a saborska zastupnica Ivanka Roksandić nastavila je mandat u Saboru iako je on trebao biti okončan Šukerovim povratkom u parlament.

Šibenčanin Ante Kulušić, nepoznat široj javnosti, u političkim se kuloarima sve češće spominje kao mogući nasljednik Božidara Kalmete u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, pa je i on lojalan stranačkoj šefici. Za trojicu članova predsjedništva još nije jasno na čijoj su strani, no njihovi glasovi nemaju prevagu: Ivan Jarnjak, Kalmeta i Petar Selem. Ipak, prema izvorima iz HDZ-a, svaki će od njih u eventualnom sukobu unutar stranke vjerojatnije stati na stranu Jadranke Kosor. Ispada da je na suprotnoj strani u predsjedništvu samo četvero: Šeks, Šuker, Bebić i Marina Matulović-Dropulić. Njih Jadranka Kosor i njezini pristaše kane politički umiroviti, jer na izborima njihovo pojavljivanje HDZ-u može naštetiti: Bebića mnogi smatraju Sanaderovim kadrom i osobom koja bi s funkcije predsjednika Sabora trebala sama otići u mirovinu. Šuker i Marina Matulović-Dropulić u javnosti su percipirani kao loši ministri s mnogim negativnim konotacijama i aferama. Jedini za kojeg se pretpostavlja da neće mirno i šutke otići u političku mirovinu jest - Vladimir Šeks.

Damir Krstičević uz Karamarka se spominje kao mogući budući potpredsjednik strankePremda je nakon Sanaderova odlaska pomogao Jadranki Kosor u vođenju stranke, za njega mnogi u HDZ-u smatraju da je zgrnuo preveliku moć, da želi vladati strankom mimo predsjednice, a kao najopasniju njegovu osobinu mlađi članovi vide mogućnost da stranku i kampanju povede radikalno desno. Osim toga, uz Šeksovo se ime godinama vežu razne afere, pa i recentne sumnje da je odgovoran za ratne zločine. Iako u pravničkim i političkim krugovima smatraju da u tom kontekstu nema osnove za pokretanjepostupka protiv Šeksa, svojim nervoznim reakcijama i uvredljivim svađalačkim izjavama protiv novinara sam se prikazao negativnim reliktom prošlosti što ga vlastita stranka sigurno neće staviti ni na jedan predizborni plakat. Za razliku od Šeksa i nedavno smijenjenih ministara, Jadranka Kosor sljedećih mjeseci želi uz sebe vezati mlađe ljude, neokaljane aferama, koji bi HDZ-u mogli donijeti glasove birača. Iako je u HDZ-ovu vladu ušao potkraj 2008. kao nestranački ministar, Karamarko je navodno sve bliži stranci. Nije tajna da su on i premijerka u vrlo dobrim odnosima, a on nikad nije ni skrivao svoj konzervativni svjetonazor. Zbog toga mu je, kako ističu Nacionalovi izvori, premijerka nedavno ponudila stranačku iskaznicu i funkciju potpredsjednika stranke, koja bi trebala biti potvrđena na unutarstranačkim izborima i saboru HDZ-a. U političkim kuloarima posljednih se tjedana često spominje da se Karamarko svojim izjavama i postupcima već svrstao na stranu HDZ-a, a najočitiji je primjer bio prije nekoliko dana u Hrvatskom saboru: na aktualnom satu hadezeovac Hebrang tobože je znatiželjno postavio pitanje o istrazi protiv haenesovca Radimira Čačića zbog privatizacije kompleksa Zelena punta na Ugljanu, a Karamarko je odgovorio da će protiv Čačića početi kriminalistička istraživanja.

Takav Karamarkov odgovor iznenadio je mnoge, jer tako najaviti istragu protiv oporbenog čelnika dosad se nije usudio ni jedan stranački ministar unutarnjih poslova, a kamoli da bi se to moglo očekivati od - navodno - nestranačkog ministra policije. Konzervativne građane na izborima bi trebao privući i Stier, međunarodni tajnik HDZ-a i jedan od bliskih suradnika Jadranke Kosor. Osim predizbornog angažmana u dijaspori, Stier bi trebao u inozemstvu lobirati za pobjedu HDZ-a kod inozemnih političara i unutar institucija Europske unije. Ta vrsta predizbornog rada za HDZ je važna jer u svakoj se kampanji čelnici stranke služe desničarskom populističkom retorikom, zbog koje u Bruxellesu i drugim zapadnim metropolama raste zabrinutost zbog pobjede HDZ-a na izborima. Treći vjerojatni potpredsjednik HDZ-a mogao bi postati umirovljeni general Damir Krstičević. Njega je, posve nenadano, premijerka prije nekoliko dana imenovala svojim savjetnikom za vojna pitanja, što se tumači kao potez kojim je Krstičeviću dala važnost i polako uvodi u politički život, a on bi trebao i formalno postati članom HDZ-a kako bi mogao biti kandidiran za potpredsjednika stranke. Iako je mnoge začudio, Krstičevićev politički angažman navodno je dio tajne predizborne strategije Jadranke Kosor i njezinih najbližih suradnika, koja je pak u vezi s generalom Antom Gotovinom. U HDZ-u već neko vrijeme postoji strah od haaške presude generalima Gotovini, Čermaku i Markaču, koja se očekuje na proljeće: ako Gotovina bude oslobođen, izvjesno je da će se vratiti u Hrvatsku i plijeniti pažnju medija i javnosti, no teško je očekivati da bi u predizbornoj kampanji mogao stati na stranu političke stranke koja ga je poslala u Haag.

Ako pak Gotovina bude osuđen na zatvorsku kaznu, to će podići tenzije među braniteljima i desnim biračima, tako da što god se dogodilo, HDZ-u će uoči izbora donijeti štetu. Zbog toga su u HDZ-u zaključili da bi Krstičević kao zapovjednik 4. gardijske brigade mogao biti HDZ-ov alternativni heroj Domovinskog rata koji bi barem dio branitelja privukao na stranu HDZ-a. Osim što bi unutarstranačkim izborima učvrstila vlastiti položaj i na čelna mjesta strateški postavila sebi odane ljude, Jadranka Kosor za to ima i dodatni razlog: nekoliko je puta javno rekla da će HDZ na parlamentarne izbore izići s novim, mladim ljudima, a to je moguće samo ako stranka provede unutarstranačke izbore na kojima bi mlađi članovi došli na ključna mjesta u lokalnim organizacijama.

BEZ STARE GARDE ZA UMIVENI HDZ Premijerka se želi što prije riješiti istrošenih kadrova poput Luke Bebića i Vladimira Šeksa za kojeg se pretpostavlja da neće šutke otići u političku mirovinuStatut HDZ-a ionako nalaže da se izvještajni sabor HDZ-a održava svake druge godine: budući da je posljednji opći sabor održan u srpnju 2009. kad je Sanader otišao, a Jadranka Kosor došla na funkciju predsjednice stranke, ove bi se godine trebao održati izvještajni sabor. U proteklih desetak godina izvještajni sabori su u HDZ-u obično služili kao priprema za izbore i početak buđenja stranačke mašinerije. Sudeći po informacijama koje proteklih tjedana zavjerenički kruže među HDZ-ovim članovima, osim ispunjavanja formalnosti, ovogodišnji bi sabor mogao biti itekako zanimljiv - na njemu bi moglo postati jasno kakav će HDZ ući u parlamentarne izbore, ali i kako će najveća hrvatska stranka izgledati sljedeće četiri godine.