Objavljeno u Nacionalu br. 321, 2002-01-08

Autor: Eduard Šoštarić

NATO-ovi dokumenti o stanju u MORH-u

Radoš je kriv za udaljavanje od NATO-a

Nacional otkriva sadržaj poražavajuće studije britanskih vojnih stručnjaka "Pregled rukovođenja i upravljanja Ministarstvom obrane Republike Hrvatske", iz koje se vidi da ministar obrane Jozo Radoš i njegov tim ne samo da nisu približili Hrvatsku NATO-u, nego je glavni rezultat njihova rada potpuno rasulo u MORH-u

Porazna studija britanskih vojnih stručnjaka pod nazivom “Pregled rukovođenja i upravljanja Ministarstvom obrane Republike Hrvatske” rezultat je rada ministra obrane Joze Radoša i njegovih pomoćnika koji su u protekle dvije godine neprovođenjem reformi i preustroja hrvatskih oružanih snaga udaljili Hrvatsku od euroatlantskih integracija.
Ne postoji nikakva strategija ili organizirani sustav upravljanja u sklopu MORH-a, odluke su subjektivne i najčešće polaze od određene uprave ili pojedinca, a ne od pravilnog i zacrtanog postupka odlučivanja, stoji u dokumentu.
Zaposlenici su prilično frustrirani zbog nemogućnosti napredovanja i postojanja interesnih skupina, nedostaje duh suradnje i uzajamnog uvažavanja različitih ideja. Krivnja za loše obavljeni posao svaljuje se na druge bez namjere da se otklone zapreke koje su dovele do problema.
To su samo neke od brojnih primjedaba u analizi britanskih vojnih stručnjaka DMSC-a (Uprave za upravljanje i savjetovanje britanskog ministarstva obrane) br. 75 koju su napravili na zahtjev MORH-a.
Nedavno je dio spomenute analize procurio u javnost, a neki hrvatski mediji prenijeli su dio stajališta i primjedbe britanskog tima na rad MORH-a i Oružanih snaga. Međutim, primjedbe objavljene u javnosti odnose se samo na dio analize stanja vezan za sukob Vlade i predsjednika Republike oko upravljanja i zapovijedanja oružanim snagama.
Studija naglašava kako hrvatske oružane snage tek trebaju početi duboke i korjenite promjene, a nesređeno stanje u MORH-u i loše upravljanje to otežavaju. Britanski stručnjaci uglavnom sve negativnosti pripisuju politici ili djelovanju pojedinih uprava MORH-a i ministra obrane Joze Radoša. Ljudi s dobrim idejama i entuzijazmom u radu potisnuti su na margine upravljanja i rukovođenja u pojedinim sektorima MORH-a, tvrdi britanski tim. Postoji veliko nepovjerenje i rivalstvo među sektori8ma MORH-a i nema dovoljno jedinstva koje bi MORH usmjerilo prema ispunjenju zahtjeva za brži pristup euroatlantskim integracijama.
I dok je na predblagdanskim prijemima u protekla dva tjedna nastojao ostaviti dojam čovjeka zadovoljnog obavljenim poslom, Jozo Radoš sa svojim pomoćnicima, tvrde dobro upućeni, nema se čime pohvaliti. Protekle dvije godine Radoša su pratile sukobi i skandali, a najavljivana reforma i preustroj oružanih snaga ostali su mrtvo slovo na papiru.
Od prvoga dana kad je zasjeo u ministarsku fotelju Radoš je svoju energiju trošio na razračunavanje s predsjednikom Mesićem i Glavnim stožerom oko ovlasti nad oružanim snagama, okupljajući oko sebe svoje znance, kumove i stranačke kolege. Zaprepastio je domaću javnost i stručne krugove neozbiljnim prijedlogom ukidanja vojnog roka i prelaskom na potpuno profesionalnu vojsku početkom 2001. Uslijedila je afera Dračevac i zloupotreba vojne tajne u političke svrhe. Naime, umjesto da obavijesti predsjednika Mesića kao vrhovnog zapovjednika o mogućim incidentima prilikom njegova posjeta Splitu, Radoš je obavještajnu procjenu dostavio svome stranačkom kolegi Draženu Budiši koju je ovaj iznio u javnost. Nadalje, stvoren je skandal kad je bez utemeljenog i opravdanog razloga prisluškivao načelnika Glavnog stožera Petra Stipetića, što je utvrdila Nadzorna služba UNS-a.
Robujući svojim stranačkim interesima i osobnim animozitetima, Jozo Radoš nije uspio u najvažnijem, provesti obrambene reforme i približiti hrvatske oružane snage zapadnim vojnim integracijama. Posredno, i sam Radoš nedavno je priznao da nije sposoban obavljati posao ministra obrane kad je od Račana zatražio manje zahtjevnu funkciju ministra za europske integracije. Radoševa izjava dovoljno govori o političaru koji nema dovoljno energije da završi složeni posao tranzicije obrambenog sektora, a očito ne poznaje ni rad Ministarstva za europske integracije za koje mnogi smatraju da je po težini budućih zadaća najsloženije i najzahtjevnije ministarstvo.
Umjesto da takvog kolebljivog i neodlučnog političara u složenom i zahtjevnom poslu zamijeni energičnijom i upornijom osobom, Račan i dalje računa na njega radi mira u koalicijskoj vladi. Međutim, kad već nije uspio u obrambenim reformama, Radoš je uz pomoć svojih kolega iz HSLS-a, načelnika SIS-a Davora Bišćana i svoga pomoćnika za obavještajno-sigurnosne poslove Mladena Ružmana, koncentrirao svu obavještajnu moć u svojim rukama, a ista ekipa srušila je već gotov prijedlog nacionalne sigurnosti i ustroja obavještajne zajednice kad su lani objavili vlastiti prijedlog, inzistirajući da vojne tajne službe mogu prisluškivati civile.
Pod Radoševom upravljačkom arhitekturom sadašnji sektori MORH-a djeluju gotovo izolirano ili barem bez ulaznih podataka iz drugih uprava. Ustroj MORH-a je nefleksibilan, dupliraju se aktivnosti kojima nedostaje transparentnost. Mnogi dobri poslovi su u tijeku, ali zbog nedovoljnog usmjeravanja od vrha napori postaju uzaludni. Mnoga mjesta u MORH-u zauzimaju vojni djelatnici s različitim stupnjevima vojnog iskustva, činovima i nedovoljnim stupnjem obrazovanja, a u nekim slučajevima na to su mjesto došli uz pomoć svog zaštitnika.
Zbog lošeg stanja i sporosti reformi u MORH-u, te zbog nezadovoljstva međunarodne zajednice nastalog neispunjavanjem preuzetih obveza nedavno je u samo desetak dana održano nekoliko susreta premijera Račana i predsjednika Mesića s najbližim suradnicima. Na drugom sastanku 28. prosinca dogovoreno je da zbog kašnjenja u preustroju oružanih snaga i usvajanja zakonskih dokumenata o obrani i nacionalnoj sigurnosti žurno počnu obrambene reforme kako bi do svibnja Hrvatska bila spremna za ulazak u Membership Action Plan (MAP). Premda je predsjednik Mesić izjavio kako je na tom sastanku došlo do rješenja kompleksa vojnih pitanja, ubrzo potom održan je i treći sastanak 4. siječnja na kojem se ponovno razgovaralo o istim temama što ukazuje na još uvijek neriješena pitanja u sektoru nacionalne sigurnosti, odnosno obrane i obavještajnih službi.
Nepostojanje zakona o obrani, zakona o službi u oružanim snagama, zakona o nacionalnoj sigurnosti, strategije nacionalne sigurnosti, vojne strategije, strategije obrane i doktrine obrane u protekle je dvije godine rezultiralo nepovjerenjem zapadnoga vojnog saveza u ozbiljnost namjera hrvatske Vlade da počne krupne reformske zahvate.
Međunarodna zajednica uglavnom je nakon primitka Hrvatske u Partnerstvo za mir slušala samo obećanja hrvatskih dužnosnika, a nije vidjela ni jedan konkretan potez u ispunjavanju preuzetih obveza. Iznimno loše stanje u Ministarstvu obrane samo je jedan od razloga zbog kojih Hrvatska ove godine nije uspjela ući u MAP, NATO-ov program koji je kvalificira za punopravno članstvo u NATO-u.
Od ukupno pet ključnih uvjeta za MAP isključivo vojna pitanja sadržana su u jednoj točki dok su ostale tiču političkih i ekonomskih uvjeta. Svaki put kad iz sjedišta NATO-a dođu obeshrabrujuće vijesti, kao što se to dogodilo ove jeseni, hrvatski politički establishment neugodno se iznenadi jer zaboravlja da NATO nije isključivo vojna organizacija, nego politička i ekonomska, ali s vojnim kapacitetima. Ovaj put, na iznenađenje svih, utvrđeno je da ni vojna komponenta Hrvatske ne odgovara standardima NATO-a i da su rezultati britanske studije porazni, unatoč čestim izjavama hrvatskih političara da Hrvatska vojska ispunjava sve preduvjete za članstvo u NATO-u.
Prvo, NATO u svojoj procjeni provjerava hrvatsku vanjsku politiku. Svako skretanje udesno, odbijanje suradnje s međunarodnom zajednicom i nepoštovanje demokratskih standarda bit će zabilježeni. NATO pomno prati poštovanje demokratskih standarda i ispunjavanje uvjete Europske unije jer svaki neuspjeh na tom planu neizbježno utječe i na stav NATO-a.
Drugo, NATO pažljivo promatra ponašanje prema susjedima jer se od Hrvatske očekuju otvorenost i suradnja. NATO u svoje članstvo ne prima zemlje koje imaju neriješene odnose s susjednim zemljama. Treće, napredak Hrvatske će se ocjenjivati i po njenom odnosu prema nacionalnim manjinama i povratku izbjeglica. Pregledat će se cjelokupno zakonodavstvo, konvencije i međunarodni ugovori te provjeravati poštuju li se potpisani dokumenti.
Četvrto, pomno će se promatrati provodi li Hrvatska načela tržišne ekonomije, kako teče privatizacija, kakav je njen ekonomski rast, odnosno je li država sposobna platiti potrebe obrane. Peta točka tiče se same sposobnosti oružanih snaga. NATO-ovi stručnjaci ustvrdili su kako Hrvatska ima 20.000 vojnog osoblja viška, a u isto vrijeme može NATO-u može ponuditi samo stotinu vojnika sposobnih za standarde koje zahtijeva NATO.
Oklijevanje u provedbi reformi oružanih snaga, stalne svađe o ovlastima između predsjednika države i premijera, nedonošenje potrebnih zakona koji se tiču obrambene strategije i nacionalne sigurnosti i na kraju britanska studija procjene stanja bili su razlogom što je NATO ove godine odlučio odgoditi ulazak Hrvatske u MAP. Prva sljedeća prilika bit će u svibnju u Reykjaviku.
Hrvatska je u zadnje dvije godine izgubila previše vremena pa sada u MAP ne može ući i zbog proceduralnih razloga: na proljeće se završava ciklus razgovora o MAP-u prije velikog NATO-ova summita u Pragu, na kojem će se odlučiti o širenju NATO-a na nove zemlje jugoistoka Europe. Hrvatska je u posljednji čas odlučila da ove godine neće zatražiti ulazak u MAP, jer se shvatilo da bi to bilo neutemeljeno – NATO je upozorio Hrvatsku da prije takvog koraka Hrvatsku očekuje još dosta posla.
NATO-ovi diplomatski izvori izjavili su za Nacional kako su se u slučaju Hrvatske odlučili na strategiju “korak po korak” jer je očekivana brzina izostala. Za hrvatsku Vladu koja se voli hvaliti vanjskopolitičkim uspjesima britanska analiza samo je dobar podsjetnik da posao ponajprije treba obaviti kod kuće.

Vezane vijesti

Srbija koči BiH na putu u NATO?

Srbija koči BiH na putu u NATO?

Iako su prije nekoliko mjeseci dogovorili knjiženje vojne imovine, vladajuća šestorka nije realizirala dogovor u Parlamentu BiH. Postavlja se pitanje… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika