Ivo Sanader: foto: ReutersNataša Srdoč i Joel Anand Samy, suosnivači Adriatic Institut for Public Policy napisali su komentar za EUObserver u kojem se kritički osvrću na stanje u Hrvatskoj i završetak pristupnih pregovora s EU.

U tekstu pod naslovom "Zašto Hrvatskoj treba lobiranje za ulazak u EU", autori su se fokusirali na problem korupcije i borbe protiv korupcije u Hrvatskoj. Osvrnuli su se na posljednje izvješće povjerenika za proširenje Hannesa Swobode o stanju u Hrvatskoj, istaknuvši kako unatoč uhićenjima visokopozicioniranih političara, još nije bilo pravomoćnih presuda u slučajevima korupcije.

Dotaknuli su se i cijelog slučaja Sanader koji je izašao van granica Hrvatske i u priču umiješao Austriju i Njemačku.

"Oštricu hrvatske kampanje protiv korupcije sad osjećaju i austrijski i njemački porezni obveznici koji su platili velike iznose kako bi se sanirale dubioze koje su njihove banke stvorile transakcijama na Balkanu. Nijemci su platili 10 milijardi eura za BayernLB, od čega je 3,8 milijardi eura otišlo direktno na pokrivanje gubitaka austrijske Hypo Alpe Adria Banke na Balkanu", stoji u komentaru.

Autori dodaju kako su njemački istražitelji započeli istragu zbog čega je BayernLB kupio gubitašku Hypo Alpe Adria banku. Podsjećaju kako Koruški parlament provodi istragu oko 8 milijardi eura vrijednih sumnjivin nenaplaćenih kredita u 12 zemalja, od čega na Hrvatsku otpada 100 milijuna eura.

"Austrijska komisija otkrila je kako su austrijski i hrvatski političari sudjelovali u kupovini oružja za Hrvatsku na početku 1990-ih od čega su zaradili 2 milijarde eura koje su sakrili na tajne račune u Hypo banku. Taj novac kasnije je opran u Hrvatskoj kroz kredite Hypo banke. Vojni istražitelji u Beču posjeduju dokumente iz 2001. godine koji identificiraju pokojnog Franju Tuđmana, bivšeg generala Vladimira Zagorca i još 10 drugih hrvatskih političara kao ključne osobe u toj ogromnoj korupcijskoj shemi", dodaju autori.

Podsjećaju i kako je u Austriji pokrenuta istraga protiv Ive Sanadera i Roberta Ježića zbog njihovih poslova oko Hypo banke. Također, podsjećaju kako su u Hrvatskoj završena suđenja bivšem potpredsjedniku Vlade i ministru gospodarstva Damiru Polančecu te bivšem ministru obrane Berislavu Rončeviću, no dodaju kako presude u tim slučajevima još uvijek nisu pravomoćne.

"Unatoč nekim kozmetičkim promjenama koje je u Hrvatskoj provela premijerka Jadranka Kosor, velik broj članova Vlade i visokih HDZ-ovih dužnosnika ostaju na vlasti unatoč optužbama za korupciju i nepravedno bogaćenje", dodaju autori.

"Bez vladavine prava, zaštite vlasničkih prava, nezavisnog sudstva i jasnog odvajanja ovlasti, za Hrvatsku je nemoguće efikasno voditi rat protiv političke korupcije i organiziranog kriminala", upozoravaju autori.

Njihovo upozorenje dodatno dobija na težini kada se u obzir uzme kako EU priprema gotovo 4 milijardi eura novca poreznih obveznika koji će biti predani Hrvatskoj na korištenje nakon ulaska u Uniju. Tome treba priododati i 472 milijuna eura nepovratnih sredstava koja su već dijelomice podijeljena.

"Sredstva bi se bolje utrošila kada bi se u Hrvatsku poslali suci i tužitelji iz zemalja s čvrstom i dugotrajnom pravnom tradicijom, a koji bi ojačali nezavisnost hrvatskog pravnog sustava. Uvođenje strogih nadzora nad hrvatskim pravosuđem, kao što je to slučaj u Bugarskoj i Rumunjskoj, trebao bi osigurati nepovratnu tranziciju Hrvatske u zemlju vladavine prava", smatraju autori.

"Dok god EU šalje pomć u obliku sredstava koja se broje u milijardama eura, vođe iz Bruxellesa imaju obavezu i odgovornost tražiti najbolje za porezne obveznike članica EU i poštivati želju hrvatskih građana za pravim reformama. S druge strane, hrvatski političari moraju moći pokazati odgovorno ponašanje i opravdati sredstva iz EU koja su potrošili na odugovlačenje procesa reformi", zaključuju na kraju autori.